MOSTAR - Nakon što su pregovori predstavnika SAD-a i Europske unije s liderima političkih stranaka u BiH o ustavnim promijenama u petak završeni bez uspijeha, a novi zakazani za 20. listopada počela je dipomatska bitka između četiri svjetska politička bloka- EU, SAD-a, islamskih zemelja i Rusije. Istovremeno na domaćem terenu strani diplomati prave kalkulacije i pojedinačno vrbuju pojedine zastupnike u parlamentu BiH, bez znanja lidera stranaka, saznaje Pincom.info.
Riješenja koja su šestorici lidera usmeno ponuđena, ukoliko bi u Parlamentu BiH, u formi ustavnih amandmana, bila prihvaćena značila bi legalizaciju postojeće dvoentitetske BiH, odnosno legalizacija Republike Srpske s postojećim teritorijem i s neznatno manjim nadležnostima. Bosna i Hercegovina bi tako dobila Ustav, koji bi zamjenio aneks 4 Daytonskog sporazuma. Umjesto Predsjedništva zemlja bi imala predsjednika i dva dopredsjednika, koji bi se na toj dužnosti rotirali, umjesto Vijeća ministara Vladu BiH, s jednim ministarstvom više, Vrhovni sud, te Parlament koji bi umjesto 42 imao 80 zastupnika. Državna imovina, koja ne bi bila potreba saveznoj državi bila bi prepuštena entitetima.
Teritorijalno administrativni ustroj BiH ostao bi nedirnut. Umjesto treće federalne jedinice, ili ravnopravnog statusa u BiH, Hrvatima je ponuđeno da glavni grad Federacije, umjesto Sarajeva bude Mostar, te rtv kanal na hrvatskom jeziku, u okviru javnog rtv servisa BiH.
- Nakon što je predsjednik HDZ 1990. Božo Ljubić, vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića upoznao s onim što su, kao "kompromisno rješenje" europske i američke diplomate ponudile u Butmiru, stranačkim liderima, kardinal je iz Marije Bistrice, uputio dramatičan apel Hrvatskoj da ne dozvoli "da se Hrvate BiH Daytonom 2 žive zakopa".
O onom što je bh stranačkim liderima ponuđeno u Butmiru Ljubić je izvijestio i hrvatskog predsjednika Mesića, koji je u izjavi za njemačku agenciju DP-a smatrao potrebitijim apelirati za spas BiH, od toga da je Srbi raskomadaju, nego za spas Hrvata u njoj.
Što su rekli Čović i Ljubić
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović u izjavi nakon pregovora u Butmiru kazao je kako je za Hrvatske dvoentitetska BiH neprihvatljiva, dok je predsjednik „Devedesetke“ Božo Ljubić, u Butmiru europskim i američkim diplomatama jasno poručio da Hrvate ne zanima ni EU i NATO, ako neće biti ravnopravni s druga dva naroda u BiH.
Iz krugova jednog od hrvatskih pregovarača Pincom.info-u rečeno je kako bi prihvaćanje ponuđenih riješenja značilo ne pokapanje Hrvata kao inteligentnih bića, već njihovo pokapanje, "kao glupog i neinteligentnog naroda".
Europa između Bosne i ruskog plina
- Sjedinjene države sada se drže prilično po strani, dok europski pregovarači, posebice Miroslav Lajčak, nastoji progurati ponuđeni paket, u čemu vidi glavnu referencu svoje kandidature za mjesto nasljednika Ollija Rehna na dužnosti povjerenika EU za proširenje. Između ruskog plina i Bosne, EU će radije odabrati ruski plin. Zato europske dipolomate, uključujući Bildta i Lajčaka, nude riješenja koja pogoduju Srbima, odnosno njihovim zaštitnicima Rusima, kaže jedan od stranih diplomata za Pincom.info.
Podsjetimo Bildt je odmah nakon pregovora u Butmiru odletio u Beograd na razgovor s srbijanskim predsjednikom Tadićem, a u Beograd je istovremeno došao i predsjednik RS Milorad Dodik. To što je razgovor Bildta s Tadićem bio tajan, što potvrđuje činjenica da nije službeno najavljen niti je s tog sastanka objavljeno priopćenje, i što europski pregovarač nije posjetio i Zagreb nakon pregovora u Butmiru, izaziva opravdanu sumnju u Bildtove dobre namjere.
Lajčak se, pak, sasvim nenajavljeno pojavio na pregovirima u Butmiru. Obrazloženo je kako on može pomoći kao iskusan diplomata i bivši visoki predstavnik U BiH.
Ponuđena rješenja europskih i američkih diplomata, koja Srbima zapravo odgovaraju, Dodik sada pokušava predstaviti kao teško prihvatljiva. Njihovo naknadno prihvaćanje "kroz mučne pregovore" trebalo bi biti predstavljeno kako ustupak srpske strane.
Podrška Turske i islamskih zemalja
Bošnjački lideri Silajdžić, Tihić i Lagumdžija, ima se dojam, prihvatili, kako kroz predstojeće pregovore, nije realno ukidanje eniteta, odnosno Republike Srpske, pa se nastoje izboriti za jačanje državnih funkcija i zadovoljiti time da u F BiH imaju svoj entitet.
Bošnjački član Predsjhedništva BiH Haris Silajdžić, u međuvremenu je pokrenuo snažnu diplomatsku ofanzivu u islamskom svijetu.
Tijekom jednodnevne posjete Turskoj Silajdžić, je razgovarao s Predsjednikom Republike Turske Abdulahom Gülom, Premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom, Ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom, te s Glavnim tajnikom Organizacije islamske konferencije (OIC) Ekmeleddinom Ihsanogluom, potvrđeno je iz Silajdžićevog ureda. Silajdžić se također obratio na radnoj večeri za predstavnike reaktivirane Kontakt grupe Oraganizacije islamske konferencije za BiH koju su organizirali Ministar Davutoglu i Ihsanoglu.
Glavna tema sastanaka bili su aktuelni prijedlozi u vezi, kako je priopćeno, "državne imovine i ustavne reforme". Turska je snažno podržala ideju da BiH „konačno postane potpuno demokratska, funkcionalna i samoodrživa zemlja, s punim kapacitetom da vrši svoje nadležnosti i međunarodne obveze“. Također je izražena podrška integraciji BiH u međunarodne strukture, a posebno u NATO Savez.
I predstavnicima Kontakt grupe Organizacije Islamske konferencije za BiH, izrazili su potporu ideji da „BiH prevlada izazove koji se pred njom nalaze, te da istraje u naporima ka potpuno demokratskom sustavu koji omogućava punu funkcionalnost države i pruža jednake zaštite za sve konstitutivne narode i ostale građane“.
U priopćenju iz Silajdžićevog ureda, je indikativna rečenica u kojoj stoji kako su sudionici razgovora izrazili spremnost svojih vlada „da pomognu BiH u iznalaženju takvih rješenja, te u izbjegavanju rješenja koja idu ispod minimuma koji su državi dani u Daytonu". Ovo potvđuje tezu kako je Silajdžić, koji se protivio travanjskim ustavnim amandmanima, sada spreman prihvatiti daytonsko, dvoentitetsko uređenje BiH, ali ne manje od toga. Kroz potpisavnje travanjskih amndamana tu spremnost već su ranije potvrdila druga dvojica vodećih bošnjačkih političara; predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija i predsjednik SDA Sulejman Tihić.
Kako Pincom.info saznaje iz krugova bliskih Silajdžiću Turska će tražiti da bude članica Vijeća za implemetaciju mira ( PIC) kako bi mogla štititi bošnjačke interese u tom operativnom tjelu međunarodne zajednice, koje preko viskog predstavnika donosi odluke za BiH, a turski ministar vanjskih poslova u petak će stići u BiH, kako bi izbliza posmatrao novu rundu pregovora o BiH.
Nedostatna diplomatska moć Zagreba ?
I dok su se u riješenja koje će odrediti budućnost BiH i njezinih naroda uključile Turska i islamske zemlje na strani Muslimana Bošnjaka, Rusija i pod njezinim utjecajem EU na strani Srba, kardinalu Vinku Puljić preostalo je samo da se dramatičnim apelom obrati Hrvatskoj "da se ne odriče svojih sunarodnjaka u BiH i da ne dozvoli da ih se žive zakopa".
No pitanje je, koliko će ova poruka biti ozbiljno shvaćena u Banskim dvorima i na Pantovčaku, i kolika je diplomatska moć službenog Zagreba da se izbori za ravnopravnost Hrvata u BiH ?
13.10.2009.
M.Š. /Pincom.info
