utorak, listopada 13, 2009

Boj za „bošnjaštvo“

Višekratna upozorenja s različitih strana na postupke bošnjačkih vlasti koje su iskoristile poratno vrijeme da Sarajevo pretvore u etnički potpuno očišćen grad, na žalost, nisu imala znatnijega utjecaja na zaustavljanje tog procesa. Financijske poteškoće u koje je zapao ionako slabašan proračun muslimansko-hrvatske Federacije te sve ozbiljniji pokušaji bošnjačkih veteranskih udruga, a poglavito tzv. zlatnih ljiljana da dokrajče federalne financije pojačali su ionako već nataložene frustracije bošnjačkih građana. No bošnjački su stratezi godinama taloženo socijalno nezadovoljstvo pothranjivali nacionalnim frustracijama usmjeravajući pobunu vlastita naroda prema Hrvatima i Srbima, koji su očita zaprjeka u realizaciji velikobošnjačkoga državnog projekta. Tako se na višoj političkoj razini, zbog ratnih progona Bošnjaka, vodi svojevrsni diplomatsko-obavještajni rat protiv Republike Srpske, a na praktičnoj razini, u Federaciji, ta ista politika koristi cijeli riznicu Miloševićevih metoda, kako bi s muslimanski zamišljena Lebensrauma potisnula što više Hrvata.

SarajevoDok se na diplomatskoj razini vodi boj za ukidanjem srpskoga entiteta, sarajevski su političari u rat protiv Hrvata gurnuli jednu socijalnu, odnosno nogometnu navijačku skupinu, koja je u nedjelju izvela svojevrsnu invaziju na Široki Brijeg, a rezultat toga političko-huliganskog pohoda jest: demoliran grad, uništeni automobili, ozlijeđeni građani, pretučena policija i smrtno stradali jedan huligan. Pod geslom obrane Bosne i Hercegovine, u taj boj za „bošnjački“ prostor već se tjednima novačilo dragovoljce, koji su najavljivali sveti rat onima, koji nemaju što tražiti u Bosni i Hercegovini. Dakle, Srbima i Hrvatima. U tom stvaranju militantnoga ozračja prednjačio je bivši visoki komunistički glavešina Nijaz Duraković, koji je nedavno s parlamentarne govornice, nakon što su odbili pristati na podizanje novčanih naknada tzv. zlatnim ljiljanima, optužio Hrvate za duhovnu agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Drugi pak jugokomunistički dužnosnik Muhamed Filipović, inače zastupnik iskorjenjivanja Srba i Hrvata iz BiH, već tjednima vodi pravi medijski rat protiv Katoličke crkve, odnosno hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini pa je kao bošnjački autoritet svakako pripomogao u stvaranju općega antihrvatskog raspoloženja u užarenim mladomuslimanskim glavama. U priopćenju što ga je nakon napadaja sarajevskih huligana na Široki Brijeg objavila Patriotska liga, nije teško odčitati antizapadnjačka, a ponajprije protuamerička stajališta, jer se za huliganske izgrede izravno optužuju tvorci Washingtonskih i Daytonskih sporazuma, koji BiH nisu htjeli valjda pretvoriti u čistu islamsku državu.

Nekadašnje stjecište bivših JNA obavještajaca - Patriotska liga - vjerojatno je imala svoje prste i u sarajevskoj invaziji na Široki Brijeg. To je svojevrsni oblik Halilovićeve lukave strategije, odnosno nastavak rata drugim sredstvima i mirnodopski pokušaj da se ovlada prostorom zapadno od Neretve, kako bi se u slučaju najavljenoga rata Mostar stavio u muslimansko okruženje. Da je u pitanju stara jugokomunistička taktika zastrašivanja Hrvata pokazuje upravo odabir Širokoga Brijega kao mjesta napadaja. Nisu li slično postupile i partizanske postrojbe, kad su u veljači 1945. napale prazan grad te nakon ulaska u Široki Brijeg poubijale tamošnje franjevce. Nasilno zadržavanje naroda u zajedničkoj državi na kraju uvijek, poput bivše Jugoslavije, krvavo završi. To najbolje pokazuje i nakana mjerodavna federalnoga ministarstva, koje smatra kako bi ukidanje t. zv. Premier ligu onemogućilo krvave pohode huliganskih skupina. Slična je stvar i s cjelokupnom državom BiH za koju mnogi drži kako je izvor svih nevolja u cijelom području. Zato i za nju vrijedi isto pravilo – ako se ne može urediti na načelima jednakopravnosti triju naroda, a to znači ustrojavanje treće federalne, odnosno hrvatske jedinice bolje je da se i ona poput SFRJ raspadne. Bošnjačka invazija na Široki Brijeg još je jednom potvrdila kako je za opstanak BiH ključno rješenje hrvatsko-muslimanskih odnosa u Federaciji. Valja se nadati kako će međunarodni pregovarači na već najavljenom skupu u Butmiru i o tom voditi računa.

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo