Hrvati u BiH će morati birati jedno državljanstvo!?

SARAJEVO - Krajem 2012. godine svi građani u BiH koji će možda željeti hrvatsko državljanstvo, a kako sada stvari stoje, to neće moći ostvariti, jer 1. siječnja 2013. istječe rok koji je dao bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown za zaključivanje bilateralnih sporazuma o dvojnom državljanstvu s drugim državama, pa tako i s Hrvatskom. Naime, iako je ugovor potpisan, on nikada nije proveden u djelo, isključivo zbog veta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i Kluba bošnjaka u federalnom Domu naroda koji su na ovo pitanje uložili vitalni nacionalni interes.

Neće izgubiti državljanstvo

No, izaslanik u državnom Domu naroda Ivo Miro Jović misli da Hrvati u BiH ne trebaju strahovati od gubitka hrvatskog državljanstva, jer je to pravo koje je već stečeno, te će i probijanjem roka 2013. zadržati isto.
“Nema govora o gubitku državljanstva, jer ako je čovjek stekao pravo, ono mu se ne može osporiti, bez obzira kako zemlja domaćin mislila”, naglasio je Jović.
Ali, zato će nakon tog datuma, misli Jović, biti onemogućeno dobivanje hrvatskog državljanstva svim Hrvatima i ostalima u BiH koji se odluče na to.
S druge strane, predsjednik Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda Josip Perić nije toliko optimističan glede razrješenja ove problematike, jer bi se u slučaju da ugovor ne bude proveden u djelo, od Hrvata moglo tražiti da biraju koje će od dva državljanstva imati.
“Onda će se morati odlučiti koje državljanstvo uzeti. Država u kojoj živimo može donijeti zakon prema kojem ćemo se morati opredijeliti, a kada vidimo u kakvoj državi živimo i to je moguće”, naglasio je Perić, koji misli da je strah sasvim opravdan, ukoliko se analiziraju ciljevi bošnjačke politike u zemlji.

Bošnjačka dijaspora je uvjet

Ipak, hrvatski političari slažu se u jednom, naime, misle kako je apsurd podnošenje vitalnog nacionalnog interesa na međudržavni ugovor, koji bi pitanje dvojnog državljanstva napokon riješio. No, Bošnjaci se žale da je Zakonom o državljanstvima BiH predviđeno da se svi oni koje dobiju državljanstvo neke druge zemlje moraju odreći onog bh. i da zbog toga prijeti opasnost da mnogobrojna dijaspora izgubi vezu s BiH. Stoga zaključivanje ugovora s Hrvatskom uvjetuju promjenom Zakona o državljanstvu koji će omogućiti da bošnjačka dijaspora zadrži i državljanstvo BiH. Dok se god to ne dogodi, čini se da će i ugovor s Hrvatskom biti pod znakom pitanja. No u kojoj je fazi preispitivanje pitanja vitalnog nacionalnog interesa glede ovog ugovora još uvijek ostaje nepoznato.

Odluka Ashdowna

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown je potkraj 2002. donio odluku o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH, kojim je za deset godina, dakle do 1. siječnja 2013. produžio rok za zaključivanje bilateralnih sporazuma o dvojnom državljanstvu s drugim državama.

Koga je više u dijaspori?

Silajdžić je ocijenio kako se Zakonom o državljanstvima BiH izravno ugrožavaju prava svih onih koji su tijekom rata izbjegli iz BiH i koji žive u zemljama poput SAD-a, Kanade ili Novog Zelanda jer one ne prakticiraju sklapanje ugovora o dvojnom državljanstvu. Među njima je najviše Bošnjaka, a Silajdžić smatra kako upravo zbog toga predstavnici iz Republike Srpske blokiraju pokušaje da se sporni članak zakona ukine. No, Jović demantira Silajdžića i kaže da je mnogo veći broj Hrvata u dijaspori, nego Bošnjaka. Samo je u Čileu tako 450 tisuća Hrvata od kojih dvije trećine potječe iz BiH, tvrdi Jović i napominje kako se iza blokade ugovora o dvojnom državljanstvu kriju neki drugi interesi.

Piše: Dario Pušić /dnevni-list.ba

Hrvati podijeljeni između međunarodne zajednice i Dodika

MOSTAR – Inicijativa da se ponovno počne razgovarati o reformi Ustava BiH i preustroju zemlje ovih dana ima i previše s hrvatske strane, a zahtjevi za uplitanje međunarodne zajednice u proces reformi sve su glasniji. Poznato je da predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović već odavno neizravno u javnost plasira ideju o sazivanju regionalne konferencije zemalja potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, dok je primjerice HSP (Đapić-dr.Jurišić) za sazivanje međunarodne konferencije o novom ustavu.
Podijeljenost Hrvata u pitanju od vitalnog interesa ovoga puta ogleda se u pristranosti jednih k RS-u, točnije premijeru tog entiteta Miloradu Dodiku, a drugih kontra strani - međunarodnoj zajednici.
Čović u Banjoj Luci

Hrvatski političari, mnogi smatraju, traže od regionalnih i EU čelnika da im osiguraju teritorijalnu ravnopravnost, za koju se ne mogu izboriti kroz Prudski i procese slične njemu.
Dodik, bez čijeg pristanka ne bi bilo sastanka regionalnih čelnika, kažu izvori bliski HDZ-u BiH, u svakom pogledu podržava Čovića, što pokazuju i stalni kontakti ova dva političara. U prilog tomu ide i informacija da Čović i Dodik sklapaju novi “pakt” i da bi se ovih dana, točnije do kraja tjedna trebali sastati u Banjoj Luci gdje bi razgovarali o bitnim pitanjima s domaće političke scene.
Iz HDZ-a BiH ovih dana nismo mogli dobiti službenu informaciju o tome putuje li Čović sutra u Banju Luku, i kojim povodom, no glavni tajnik SNSD-a Rajko Vasić jučer nam je rekao da, “koliko znaju u stranci” sastanka nema.
Pored “velike ljubavi” Čovića i Dodika, u RS-u, točnije SNSD-u, nisu presretni zbog, kako kažu, stalnog “navaljivanja” Hrvata na početak ustavnih reformi, te smatraju da bez dogovora sva tri naroda, nema pomaka u dogovorima.

Hrvatski pogledi

Mnogi politički analitičari iz RS-a, kao i oporbi, smatraju da je Čović približio stavove Dodiku, kako bi ga iskoristio za mogući treći entitet, koji je Čović obećavao svojim glasačima već odavno, a koji nikada nije zaživio ni kao inicijativa s hrvatske strane, dok hrvatska strana optužuje istog za pakt s Dodikom koji šteti hrvatskom narodu.
“Čovićevi istupi u Podgorici i Beogradu u potpunosti odudaraju od interesa Hrvata u BiH, a poklapaju se s interesima RS-a. Izvjesno je da politički predstavnici tri naroda u BiH, među kojima je i Čović, ne mogu ili ne žele samostalno donijeti novi ustav”, kažu iz HSP-a dodajući da je najočitiji pokazatelj nemogućnosti postizanja dogovora unutar domaćih političkih struktura propali Prudski sporazum. Bošnjački čelnici u cijeloj priči, već mjesecima stoje po strani tražeći nove partnere na hrvatskoj strani za razgovore.

HSP: Čović brani RS

Iz HSP-a (Đapić-dr.Jurišić) tvrde da srpsko političko vodstvo nikada neće dobrovoljno pristati na ustavne promjene koje bi se odnosile na cijelo područje BiH. “Zbog toga je nužno uplitanje međunarodne zajednice u taj projekt na čelu sa SAD-om. Zastupanje interesa RS-a od srpskoga političkoga vodstva naravno ne čudi, no čudi kada njihove stavove brani HDZ BiH i njegov predsjednik Dragan Čović”, kažu iz HSP-a.

Piše: Vanja Bjelica / dnevni-list.ba

VAZALSKA POLITIKA: Na reviziji 12.085 Hrvata i svega 542 Bošnjaka

MOSTAR - Blago rečeno šokirani nakon izjava novog federalnog premijera o zamrzavanju isplata invalidnina svima koji su u pravo uvedeni od 2004. godine nadalje, te najavom žurne revizije samo ovoga djela braniteljske populacije, te čak prijetnji gospodina Mujezinovića da je najbolje da se ne pojavljuju na reviziji, jer će protiv i branitelja i liječnika podići krivične prijave Savjet za branitelje HSS-NHI mora iznijeti na našu veliku žalost poražavajuću istinu dokle nas je dovela vazalska politika takozvanih "hrvatskih" zastupnika, stoji u priopćenju ove stranke.

Savjet za branitelje HSS-NHI navodi kako zna da hrvatski zastupnici, kao i uposlenici Ministarstva branitelja znaju da je većina bivših pripadnika HVO-a tražila izlazak pred komisije za ocjenu invalidnosti tek od 2004 godine na ovamo, kada je potpisan sporazum s Hrvatskom.

Savjet za branitelje HSS-NHI ističe i kako zna da se niti jedan uposlenik Ministarstva niti ijedan zastupnik u Federalnom parlamentu (naravno govorimo o Hrvatima) nije niti malo uzbunio niti pobunio kada je od 150 škoda octavija samo 12 završilo u rukama hrvatskih stradalnika,kao ni onda kada je Ured obrane u Tomislavgradu počeo voditi Enis Ramić a u Orašju Kasim Primeća.

Savjet za branitelje HSS-NHI zna da u pet Županija gdje su Hrvati barem ravnopravni a to su: Srednjo-Bosanska, Hercegovačko-Neretvanska, Posavska, Zapadno-Hercegovačka i Herceg-Bosanska ovom uredbom naše dične vlade će biti obuhvaćeno 12.085 stradalnika,a u pet Županija gdje Hrvata gotovo i nema (Bosansko-Podrinjska, Zeničko-Dobojska, Tuzlanska,Unsko-Sanska i Sarajevska) ovom uredbom se obuhvaća 542 stradalnika.

Da netko ne bi pomislio da je veći broj stradalnika Hrvata od Bošnjaka pa se zato pojavljuje ovoliki nesrazmjer HSS - NHI napominje da Sarajevska Županija ima dvije tisuće više korisnika prava na osobne invalidnine nego Posavska, Herceg-Bosanska i Zapadno-Hercegovačka Županija zajedno.

- Još pogubnije djeluje podatak da ove tri Županije zajedno imaju 1.976 korisnika prava na obiteljsku invalidninu a recimo Zeničko-Dobojska, Tuzlanska i Sarajevska imaju 29.836 korisnika istog prava.

Savjet za branitelje HSS-NHI zna i želi da znaju svi Hrvati u BiH, da su naši županijski ministri branitelja(Viktor Kvesić, Albert Šunjić i Joso Marković) zaposlenici Federalnog ministarstva (Zdravko Skočibušić i Martin Frančešević) kao i vladajuća klika u Federaciji (HDZ BiH i HDZ 1990) od početka upućeni u sva zbivanja oko ovog završnog udarca na bivše pripadnike HVO-a te da nitko od njih nije niti pokušao zaštititi ovu populaciju, već su sve ovo uredno potpisali i otišli na janjetinu sa svojim partnerima da donošenje ovoga zakona proslave kako i priliči.

Savjet za branitelje HSS-NHI poručuje gore navedenoj gospodi: Nemojte nas više braniti, molimo vas!, stoji na kraju priopćenja kojeg je potpisao predsjednik savjeta za branitelje HSS-NHI Mario Karamatić.

30.9.2009.
Pincom.info

Bošnjački dobrovoljci spremni za novi rat?!

BANJA LUKA - Male ćelije Patriotske lige BiH, doduše, više njezinih bivših članova i simpatizera, već rade na mobilizaciji bar duha potencijalnih boraca za novu bitku za Bosnu, prenosi banjolučki «Glas Srpske»

List piše kako se spomenuto navodi u tekstu objavljenom na Internet situu bošnjačke dijaspore u SAD www.bošnjaci.net pod naslovom "Bosanski dobrovoljci Armije RBiH iz Nizozemske su spremni!"

"Republika Mrska"

- Velikosrbima i svim drugim rušiteljima BiH, koji misle da su namirisali bosansku lešinu posljednjih sedmica, koliko god zvučalo kao frazetina, poručujemo da ih se više ne bojimo i da smo spremni za novi rat. I još nešto. Može nam se neko i narugati, kazati i ovo i ono, ali, kako rekosmo jednom, bude li trebalo, ovaj blog će skupljati dobrovoljce za BiH i predvoditi ih, ako Bog da, u toj časnoj misiji - stoji na siteu bosnjaci.net u tekstu preuzetom s www.burek.blogger.ba.

Potom autor prepričava razgovor s jednim Bošnjakom u Nizozemski koji mu kaže da "jezgro budućih dobrovoljaca već postoji i da se ne boji da će broj biti mali".

- Jedan drugi, koliko god to nekome zvučalo groteskno, već je kupio kompletnu maskirnu odoru i spreman je za redove Armije RBiH. Kupio sam je u butiku, jer vidim da nema druge nego riješiti s četnicima. Za pušku imam pare, ako zatreba, ali za uniformu, ne bih volio zadužiti pretijesnu ili preveliku, spreman je mladi patriota - piše dalje.

Navodi se da je taj Bošnjak "kao dijete stigao u Nizozemsku gdje je završio najviše škole i napravio zavidnu karijeru ali koju će rado prekinuti zarad borbe za Bosnu puškom".

- Zašto ovo pišemo? Vijesti iz domovine nikako nisu dobre i ma koliko prevladavale teze da novi ratni sukob u BiH neće dopustiti stranci, sve je više onih koji se spremaju i za najgoru opciju, posebno od kada se posljednji potezi iz Republike Mrske prepoznaju kao akti "razdruživanja" i cijepanja u uvlačenja zemlje u rat, po scenariju iz zime 1991. g. koji je najavila fašistička tzv. Srpska republika BiH, kasnije preimenovana i pravno legalizirana u Daytonu kao "Republika Mrska" - stoji u tekstu objavljenom na siteu bosnjaci.net.

Govor mržnje

Glasnogovornica Misije OESS-a u BiH Mersiha Čaušević-Podžić kazala je da sankcije propisane za govor mržnje ne bi trebalo da se mijenjaju u zavisnosti od medija.

- Što god je objavljeno, a spada pod govor mržnje, bilo to u tiskanom obliku, knjigama, pamfletima ili slično, podliježe istom zakonu. Zakon bi trebalo primijeniti i za ono što je objavljeno u elektroničkim medijima, dakle i na Internet portalima - kaže Mersiha Čaušević-Podžić.

Glasnogovornica RAK-a Amela Odobašić kaže da ta agencija ne sankcionira govor mržnje ni bilo kakve druge prekršaje koji su počinjeni na Internet portalima, zaključuje se u tekstu objavljenom u banjolučkom dnevniku.

29.9.2009.
Pincom.info

Bošnjački dobrovoljci spremni za novi rat?!

Male ćelije Patriotske lige BiH, doduše, više njezinih bivših članova i simpatizera, već rade na mobilizaciji bar duha potencijalnih boraca za novu bitku za Bosnu, prenosi banjolučki «Glas Srpske».

List piše kako se spomenuto navodi u tekstu objavljenom na Internet situu bošnjačke dijaspore u SAD www.bošnjaci.net pod naslovom "Bosanski dobrovoljci Armije RBiH iz Nizozemske su spremni!"

"Republika Mrska"

- Velikosrbima i svim drugim rušiteljima BiH, koji misle da su namirisali bosansku lešinu posljednjih sedmica, koliko god zvučalo kao frazetina, poručujemo da ih se više ne bojimo i da smo spremni za novi rat. I još nešto. Može nam se neko i narugati, kazati i ovo i ono, ali, kako rekosmo jednom, bude li trebalo, ovaj blog će skupljati dobrovoljce za BiH i predvoditi ih, ako Bog da, u toj časnoj misiji - stoji na siteu bosnjaci.net u tekstu preuzetom s www.burek.blogger.ba.

Potom autor prepričava razgovor s jednim Bošnjakom u Nizozemski koji mu kaže da "jezgro budućih dobrovoljaca već postoji i da se ne boji da će broj biti mali".

- Jedan drugi, koliko god to nekome zvučalo groteskno, već je kupio kompletnu maskirnu odoru i spreman je za redove Armije RBiH. Kupio sam je u butiku, jer vidim da nema druge nego riješiti s četnicima. Za pušku imam pare, ako zatreba, ali za uniformu, ne bih volio zadužiti pretijesnu ili preveliku, spreman je mladi patriota - piše dalje.

Navodi se da je taj Bošnjak "kao dijete stigao u Nizozemsku gdje je završio najviše škole i napravio zavidnu karijeru ali koju će rado prekinuti zarad borbe za Bosnu puškom".

- Zašto ovo pišemo? Vijesti iz domovine nikako nisu dobre i ma koliko prevladavale teze da novi ratni sukob u BiH neće dopustiti stranci, sve je više onih koji se spremaju i za najgoru opciju, posebno od kada se posljednji potezi iz Republike Mrske prepoznaju kao akti "razdruživanja" i cijepanja u uvlačenja zemlje u rat, po scenariju iz zime 1991. g. koji je najavila fašistička tzv. Srpska republika BiH, kasnije preimenovana i pravno legalizirana u Daytonu kao "Republika Mrska" - stoji u tekstu objavljenom na siteu bosnjaci.net.

Govor mržnje

Glasnogovornica Misije OESS-a u BiH Mersiha Čaušević-Podžić kazala je da sankcije propisane za govor mržnje ne bi trebalo da se mijenjaju u zavisnosti od medija.

- Što god je objavljeno, a spada pod govor mržnje, bilo to u tiskanom obliku, knjigama, pamfletima ili slično, podliježe istom zakonu. Zakon bi trebalo primijeniti i za ono što je objavljeno u elektroničkim medijima, dakle i na Internet portalima - kaže Mersiha Čaušević-Podžić.

Glasnogovornica RAK-a Amela Odobašić kaže da ta agencija ne sankcionira govor mržnje ni bilo kakve druge prekršaje koji su počinjeni na Internet portalima, zaključuje se u tekstu objavljenom u banjolučkom dnevniku.

DISKRIMINACIJA U GLAVNOM GRADU: Nema ravnatelja nebošnjaka!

SARAJEVO - U Sarajevu nema nijednog ravnatelja nebošnjaka na čelu nekog od javnih poduzeća, izjavio je za "Glas Srpske" ravnatelj Biroa za ljudska prava Demokratske inicijative sarajevskih Srba Dušan Šehovac.

Šehovac je kazao da se iz dana u dan ostvaruju egoistička prava većinske oligarhije koja ne poštuje osnovne principe Ustava koji je najviši akt svake zemlje.

Tiho etničko čišćenje

- Svi ravnatelji škola u Sarajevu su Bošnjaci o čemu svjedoči i posljednja sjednica Vlade Kantona Sarajevo na kojoj je dana suglasnost za imenovanja deset ravnatelja u osnovnim školama na području Sarajeva. Od deset imenovanih ravnatelja nema nijednog ni Srbina ni Hrvata.

- Imenovanje ravnatelja u školskim institucijama je samo nastavak prakse tihog etničkog čišćenja koje se godinama provodi u Sarajevu. Sve je to samo dokaz da oni koji odlučuju u Sarajevu ne poštuju ni ljude, ni Boga, ni pravdu ni zakon. O struci i znanju izgleda ovdje se i zaboravilo govoriti – konstatirao je Šehovac.

Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Slavko Jovičić-Slavuj kaže da i kroz organizaciju i zapošljavanje u školskim ustanovama Bošnjaci pokazuju kakvu BiH žele, a najkarakterističniji i najdrastičniji je Kanton Sarajevo koji bi trebalo da bude "najmultietničkiji".

U općini Stari grad je prije rata živjelo 76 posto Bošnjaka, a danas ih je 95,4 posto. U 17 škola u ovoj općini u školske i nadzorne odbore imenovano je 58 članova i samo četiri među njima nisu Bošnjaci. U općini Centar gdje je prije rata živjelo 50 posto Bošnjaka, onih koji su se izjašnjavali kao Srbi bilo je 20 posto, a danas ih ima samo nešto jače od četiri posto, dok je Hrvata bilo oko sedam posto, a danas ih je prema procjenama za procent manje.

- U 20 škola ove općine i tri javne ustanove za kulturu u uprave i nadzorne odbore imenovana su 93 člana od čega samo 16 nisu Bošnjaci - navodi Jovičić i dodaje da istraživači Centra za promociju civilnoga društva nisu mogli da dođu do podataka vezanih za općinu Novo Sarajevo gdje je prije rata živjelo 35 posto Bošnjaka, Srba 34 posto, Hrvata devet posto i Jugoslavena 15 posto.

Istraživači bez podataka

Istraživači nisu mogli dobiti podatke o nacionalnom sastavu općine jer je načelnik općine tvrdio da se ne vodi evidencija zaposlenih po nacionalnoj pripadnosti.

- U 20 škola u općini Novi grad, u 13 školskih i sedam nadzornih odbora, imenovano je 87 članova od čega samo devet nisu Bošnjaci - istakao je Jovičić.

Slavko Jovičić je istakao da u 25 visokoškolskih ustanova na području Kantona Sarajevo, u 15 upravnih odbora isključivo su Bošnjaci.

- Riječ je o Ekonomskom, Arhitektonskom, Filozofskom, Pravnom, Poljoprivrednom, Stomatološkom, Prirodno-matematičkom, Veterinarskom, Strojarskom fakultetu... U deset ostalih upravnih odbora imenovan je samo po jedan član nebošnjačke nacionalnosti - istakao je Jovičić.

28.9.2009.
Glas Srpske/Pincom.info

HSS: Za završni udarac braniteljima HVO-a sukrivac i ministar Kvesić

ŠIROKI BRIJEG - Županijski odbor HSS- NHI upozorava na , kako navode, "dvostruku igru“ ministra za branitelje u ŽZH Viktora Kvesića. Kažu kako ministar radi jedno a govori drugo,te time svjesno obmanjuje javnost i braniteljsku populaciju.

Viktor Kvesić,za tjednik ,,Republika“ izjavljuje ,,Ako ovakav nacrt zakona prođe u Zastupničkom domu parlamenta F BiH,odgovornost ,odnosno prešutno proglašavanje krivim svih onih koji su prava ostvarili nakon 2004,veliku odgovornost će snositi hrvatski ministri i zastupnici“.

Isto tako izjavljuje ,,Revizija kakvu predlaže Federalno ministarstvo za branitelje apsolutno nije prihvatljiva.“te se dalje obrušava na članak 16.Zakona o reviziji korisnika prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zaštite.Taj član 16.Zakona se zove još ,,Rješenja koja se stavljaju izvan snage“a glasi: -Danom stupanja na snagu ovoga Zakona stavljaju se van snage sva donesena rješenja u prvostepenom i revizionom postupku za sve nove korisnike koji su prvi put ostvarili pravo poslije 20.06.2004 godine po Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica.

Ništa u svemu ovome ne bi bilo sporno da ministar Kvesić, podsjeća HSS ZHŽ nije nazočio sastanku u Sarajevu još 25.7.2007 godine gdje je ,zamislite to, jedna od točki dnevnog reda bila i ,,provjere ,,novih korisnika“ u općinama i kantonima“.Na tom istom sastanku je usvojeno i šest zaključaka ,a poglavito je znakovit peti koji glasi:

5.Razmotrit će se zakonske mogućnosti da se svi ,,novi korisnici“dostave na ocjenu Institutu za medicinsko vještačenje,te da se povuku saglasnosti za rad svim ljekarskim komisijama u općinama i kantonima.

Županijski odbor HSS-NHI-a ističe kao se ministar Kvesić složio s ovim, to potpisao, te tijekom sastanka nije imao nikakvih zamjerki.


Prateći kronologiju događaja, razvidno je da je Viktor Kvesić od samoga početka uključen u sastavljanje i donošenje ovoga zakona, i kao čovjek i kao ministar mora prihvatiti odgovornost za , po nama u HSS-u, završni udarac braniteljima HVO-a.

HSS je upozoravao i prije da se ovim zakonom, po podatcima Federalnog ministarstva, iz ZHŽ-a, HNŽ-a, Županije Posavske i Herceg-Bosanske te SBŽ-a, revizijom se obuhvaća samo 12 085 korisnika, a iz 5 Županije gdje Hrvata ima malo ili nimalo ( Ze-Do, USK,Tuzlanska, Sarajevska i Bosansko-Podrinjska) tek 542 korisnika.

Primjera radi, u ŽZH gdje je ministar branitelja Viktor Kvesić, od 4 490 korisnika primanja će biti obustavljena 3 469-orici, dok ne prođu reviziju Instituta za medicinsko vještačenje u Sarajevu, a recimo u Zeničko-Dobojskom Kantonu od 5 918 korisnika primanja neće biti obustavljena nikome i nitko ne mora na reviziju. Pametnomu dosta!

Danas Kvesić otkriva ,,toplu vodu“ i izjavljuje,,sada je najveća odgovornost na hrvatskim ministrima i političarima“.

HSS zna da su branitelji svoju odgovornost pokazali i dokazali i da je krajnje vrijeme da je pokažu i političari. Ovakvo ponašanje ministra može značiti samo tri stvari.Ili nije imao blage veze što potpisuje 25.7.2007 godine, ili je itekako to znao a danas igra dvostruku igru ili mu je dragi Bog prosvijetlio pamet???Zaključite sami!, predlaže predsjednik ŽO HSS ZHŽ Mario Karamatić.

28.9.2009.
Pincom.info

Radončić će biti saslušan o zločinu nad Hrvatima u Trusini

SARAJEVO - Nastavlja se istraga u slučaju ratnog zločina u Trusini 1993. godine, kada su jedinice Armije RBiH napale to selo, pri čemu je ubijeno 19 hrvatskih civila.

Kako saznaje FTV, u sklopu predistražnih radnji uskoro će biti saslušan Fahrudin Radončić, tadašnji dužnosnik Press službe Armije RBiH.

Svoj iskaz pozvani su da daju generali Stjepan Šiber i Jovan Divjak. Njih je kao svjedoke, doznaje FTV, pozvao jedan od osumnjičenih – Sefer Halilović.

25.9.2009.
Pincom.info/ FTV

Uhićeni pripremali oružje u Bugojnu

MOSTAR – Muhamedu Rustempašiću, koji je prekjučer uhićen na graničnom prijelazu Gradiška i osumnjičen za kazneno djelo neovlaštenog prometa oružja i vojne opreme te proizvodima dvojne upotrebe, određen je jednomjesečni pritvor, potvrdio nam je glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić. Tridesetčetverogodišnjem Bugojancu pritvor može trajati do 22. listopada.

U skupini s bratom

“Sud je nakon razmatranja podnesenog dokaznog materijala utvrdio da postoji utemeljena sumnja da je osumnjičeni počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Sud je odredio pritvor ocjenjujući da postoji utemeljena opasnost od bijega osumnjičenog”, rekao je Grubešić. Rustimbegović je, doznajemo, bio dulje vremensko razdoblje pod policijskom prismotrom zbog nelegalne proizvodnje oružja, a nakon što se nije odazvao na poziv za saslušanje, taj nadzor je pojačan i uslijedilo je uhićenje zbog pokušaja bijega iz zemlje. Muhamed je inače brat Rijada Rustempašića, koji je bio osumnjičen za terorizam, a Muhamed se tereti za iste okolnosti kaznenih dijela kao i Rijad. Iako ovo kazneno djelo nije terorizam, promet oružja je zabranjen u slobodnoj trgovini baš iz razloga jer bi se lako moglo iskoristiti za terorističke akte. Muhamed je, doznajemo, u istoj skupini kao i Rijad, i istraga protiv ove skupine se nastavlja.

Barčićevi sljedbenici

Rijada Rustempašića su pripadnici Antiterorističke postrojbe FUP-a u ožujku prošle godine uhitili zajedno s Muhamedom Mecom, Abdulahom Handžićem, Edisom Velićem i Muhamedom Fičerom zbog sumnje da su navodno pripremali bombaške napade na katoličke vjerske objekte u BiH. No, oni su u svibnju prošle godine pušteni na slobodu u nedostatku dokaza. Rijada mnogi sumnjiče i za niz drugih terorističkih napada, kao što su oformljivanje kampova za obučavanje terorista na području Bugojna i Travnika, pripremanje terorističkog napada na tadašnjeg predsjednika SAD-a Georgea Busha, ali i za tzv. zauzimanje džamija.

Pripremali napade?

Jučer su se pojavile i informacije da je bh. Tužiteljstvo uhitilo Muhameda Rustempašića zbog pritiska njemačke obavještajne službe koja je u posljednje vrijeme imala informacije da skupina u kojoj su i braća Rustempašić pripremaju određene terorističke napade. Član stručnog tima jugoistočne Europe za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala Dževad Galijašević smatra da je cilj uhićenja da vlasti pokažu Europi da rade na suzbijanju terorizma.

Poznatiji brat

Rijad Rustempašić izašavši u javnost rekao da Muhameda pokušavaju prikačiti uz njegov slučaj. Rekao je da je više od stotinu osoba iz njihova sela i društva u zadnje dvije godine privođeno. Tvrdi da Muhamed nije htio pobjeći, nego obići rodbinu u Australiji. Internetske stranice pune su Rijada Rustimpašića kako u pozitivnom, tako i u negativnom smislu.

Piše: Vanja Bjelica / dnevni-list.ba

Puljić pozvao novinare da stanu iza istine

SARAJEVO - Predsjednik Biskupske konferencije BiH, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić predstavio je jučer novinarima u Sarajevu i pojasnio poruke pape Benedikta XVI. u povodu 43. svjetskoga dana sredstava priopćavanja. Naglašeno je između ostalog kako se u Bosni i Hercegovini Crkva i njezini vjernici mole za djelatnike medija u zadnjoj nedjelji u rujnu mjesecu.
Stati iza istine

Kardinal Vinko Puljić se zahvalio predstavnicima sredstava društvenoga priopćavanja na uloženom trudu u prenošenju istine koja nije samo čista informacija nego i slika javnoga mijenja. Nažalost, kazao je predsjednik Biskupske konferencije BiH, svjedoci smo narušavanja odnosa među ljudima i zbog toga je vrlo važna uloga medija u povezivanju među ljudima. “Mi u BiH imamo poseban razlog za povezivanje jer velika je otuđenost među ljudima i narodima. Zato treba potaknuti povezivanje kroz međusobno uvažanje, kroz poštivanje ljudskih prava. Dijalog i povjerenje su jako važni za ovu zemlju i njezine narode. Poštivati drugoga i drukčije. Bez povjerenja nema prijateljstva u našoj različitosti”, kazao je kardinal Puljić. On je nadalje pojasnio kako su poruke pape Benedikta XVI. smjernice koje mogu pomoći u izgradnji zdravog ozračja u našem bolesnom društvu. On je pozvao novinare da stanu iza istine i da svi skupa vjerujemo u ljubav. “Mediji su stup istine koja služi, a ne ubija čovjeka. Prevažno je da budete ljudi od povjerenja. Mi u crkvi ćemo se moliti, a vas želimo vrednovati i ohrabriti na tom putu. U BiH imamo različite medije i osjećam potrebu svima koji prenose činjenice i istinu, pa i iz Katoličke crkve, iskreno se zahvaliti”, kazao je vrhbosanski nadbiskup na konferenciji za novinare. Na koncu predstavljanja i pojašnjavanja Papinih poruka kardinal Vinko Puljić je pozvao na informiranje koje će u teškim vremenima u BiH podići moral kod ljudi i vratiti im vjeru u bolji život.
“Svjedoci smo i previše kriminala i urušenog morala u Bosni i Hercegovini. Previše kukati, međutim, ne valja nego su potrebni pozitivniji pristup i poruke koje će čovjeku dignuti moral, vratiti vjeru u život i potaknuti suradnju među narodima. Neka u istini i pozitivnim porukama kraljuje ljubav”, kazao je na koncu Puljić.

“Digitalna” generacija

Poruke pape Benendikta XVI. pojasnio je u Banjoj Luci i biskup Franjo Komarica pročelnik Vijeća za medije u Biskupskoj konferenciji BiH.
Biskup Komarica podsjeća da je papa Pavao VI. za cijelu Katoličku crkvu uveo obvezno obilježavanje Svjetskog dana sredstava društvenog priopćavanja, odnosno medija koji je prvi put slavljen prije 40 godina odnosno 1967. te da se ove godine obilježava po 43. put. Biskup Komarica potom ističe da je Crkva u BiH, kao i crkve u drugim državama i narodima, te poziva svećenike, redovnike, redovnice i vjernike da ovu Papinu poruku pažljivo prouče i svjesno prihvate kao svojevrsni dragocjeni putokaz kako se kao članovi Crkve trebamo ponašati u ophođenju s novim tehnologijama komuniciranja. Napominjući da se ovogodišnjom porukom Sveti Otac posebno obraća mladoj - kako je on naziva – “digitalnoj” generaciji, koja odrasta “u tijesnom doticaju s novim tehnikama komunikacije”. Papa, kako i sam ističe, s tom mladom generacijom želi “podijeliti neka svoja razmišljanja o izvanrednim mogućnostima novih tehnologija ukoliko ih se koristi za dublje razumijevanje i učvršćivanje solidarnosti među ljudima”.
U nedjelju 27. rujna svećenici i vjernici će u župama u BiH moliti za djelatnike sredstava priopćavanja.

Piše: Antun Mrkonjić / dnevni-list.ba

Komarica: Vlasti RS čine novi zločin lažući da se prognani ne žele vratiti

Vlasti RS čine novi zločin lažući da se prognani ne žele vratiti"

BANJA LUKA - Banjalučki biskup Franjo Komarica ukazao je danas na to da je reći da prognani ne žele vratiit novi zločin i kazna za te ljude. Kategorično ističući da ne stoje ocjene dužnosnika RS-a da se prognani Hrvati iz Banje Luke i RS-a ne žele vratiti, Komarica je ponovio da neće biti dobro za budućnost nijedne regije, kraja, naroda ako svoju budućnost grade na neistinama, što je protiv čovjeka.

“Ovdje, kao i na drugim mjestima, dogodio se zločin izgona čovjeka. Zločin je oduzeti nekome pravo na njegovo rodno mjesto, i to će uvijek ostati zločin. I novi je zločin govoriti da ljudi neće da se vrate, jer ti ljudi nisu htjeli otići, zašto su istjerani iz svojih domova, jer, bar u Banjoj Luci, oni nikoga nisu ugrožavali”, rekao je monsinjor Komarica.

Uputio je i brojne kritike kako domaćim političarima tako i međunarodnim dužnosnicima jer se nisu potrudili ne samo da pozovu te ljude da se vrate nego i da im osiguraju uvjete za to.

Biskup Komarica je podsjetio na mnoge slučajeve u kojima dužnosnici nisu željeli povratak izbjeglih i prognanih, ističući i da je glavna krivica i na međunarodnim dužnosnicima jer su to dozvoljavali, odnosno podržavali princip “što gore to bolje”.

Monsinjor Komarica je rekao da Crkva može pomoći tim ljudima, ali da je prvenstveno dužnost države da brine o svim svojim građanima, a ne da se “zacementira nepravda”.

Banjalučki biskup danas je također na press-konferenciji u Banja Luci predstavio Papinu poruku u povodu Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, koja nosi naslov "Nove tehnologije, novi odnosi. Promicati kulturu poštivanja, dijaloga i prijateljstva".

25.9.2009.
Pincom.info/ Fena

Kordića drži molitva i duhovna energija

SARAJEVO - Predsjednik Hrvatskog zajedništva Herceg Bosne Petar Milić posjetio je haaškog osuđenika Darija Kordića, koji kaznu za ratni zločin služi u austrijskom Grazu. Kodrić je nakon devet godina provedenih u Haagu, 2006. prebačen u Karlau, jedan od najstrože čuvanih austrijskih zatvora. Milić je već odavno htio upoznati Kordića i dati mu podršku.
Emotivan razgovor

“Prilikom susreta shvatio sam da Kordić u biti svima nama daje potporu”, pojasnio je Milić. U dugom emotivnom razgovoru, koji je obojicu doveo do suza, Milić je shvatio da je Kordić pun duhovnosti i pozitive energije.
“Kordić se osjeća izvanredno. A kako i ne bi kad je pun duhovne snage koja godinama sazrijeva. Ima vremena za razmišljanje, čitanje, određene aktivnosti, stalno je posvećen molitvi Bogu koju je usavršio u jednom posebnom stanju jer je, evo, već 12 godina izoliran. Molitva je to što ga drži i što mu daje snagu”, kazao je Milić.
Kordić je u zatvoru dosta aktivan. U ćeliji s drugih sedam robijaša djeluje na duhovnoj obnovi, pomaže župniku u katoličkoj misiji, a organizira i sportske aktivnosti. Uspio je utemeljiti klub kojem su dali ime “Bad Blue Boys”, koji igra u finalu zatvorskog kupa. Dakako, najveći mu je problem nedostatak obitelji.

U Božjim rukama

Milić je istaknuo da je Kordić priznao kako je prije desetak godina bio rigidan, ali da se sada jednostavno prepustio Božjim rukama. Kaže da mu je hrvatsko nacionalno pitanje u BiH ostalo na srcu te se može riješiti samo dubokom duhovnom energijom.
“Nažalost u ovu situaciju su nas doveli isključivo hrvatski političari. Znači upravo ispravnim stavom, dakle žrtvom i nikako drukčije, kao što je on žrtva i mi možemo doći do slobode”, kazao je Milić. Napominje da mu je tijekom razgovora s Kordićem najzanimljivije bilo što ga je iz njegove pete knjige pjesama koju mu je poslao prije dvadesetak dana najviše dirnuo stih “Ostadosmo sami jer smo htjeli uskrsnuće”.

Kordića je žrtvovala hrvatska politika

Na konstataciju da će ga s obzirom na poziciju predsjednika stranke i zastupnika u Zastupničkom domu FBiH mnogi osuđivati što je posjetio ratnog zločinca, Milić kaže da je za njega Kordić samo formalno-pravno ratni zločinac, ali je u biti svet čovjek.
“Spletom ratnih okolnosti žrtvovala ga je hrvatska politika. On ništa nije priznao. Da samo kaže da je nešto učinio njemu bi odmah smanjili deset godina. On je jedini koji nije na način ponižavajući za čovjeka surađivao s administracijom Haaškoga suda kojoj je bitnije poniziti čovjeka nego pravda i pravičnost. On nije htio pristati da bude kooperativan s Haaškim sudom, a po cijenu lažnih optužbi, određenih konstrukcija i ponižavanja samog sebe”, istaknuo je Milić.

Piše: Mirela Zrno / dnevni-list.ba

Hrvati u sendviču

Višegodišnja upozorenja kako bi kolonijalni položaj Hrvata u Bosni Hercegovini, zbog muslimanske politike apartheida, koju su otvoreno podupirali i neki visoki međunarodni upravitelji u BiH, premda je ovih dana kao problem sramežljivo isplivao čak i u nekim inozemnim medijima, mogla bi ostati tek kao glas vapijućega u pustinji. Jedan ovdašnji list navodi riječi američkoga znanstvenika Patricka Gearyja koji tvrdi kako su nesposobna i korumpirana politička nomenklatura, posvemašnja izočnost intelektualne kritične mase, bezidejnost te izvaranost i izmanipuliranost naroda tolike slabosti koje bi mogle označiti početak kraja hrvatskoga naroda u BiH. Unatoč tomu što se taj bijedni položaj može vidjeti čak i iz daleke Amerike, u hrvatskom javnom prostoru herceg-bosanski Hrvati su i dalje izloženi tankoćutnoj negativnoj promidžbi te i dalje slove kao glavni krivci za sve hrvatske nedaće.

Nakon što su, uz pomoć službenoga Zagreba izgubili i minimalnu mogućnost, da bar na razini svojih županija mogu odlučivati o sudbinskim pitanjima vlastitoga života, ukinuto im je pravo na materinski jezik, pa za razliku od desetaka muslimanskih radio i televizijskih postaja te mnoštva listova oni i dalje informativni program moraju slušati na jeziku svojih okupatora. Izobrazba i školovanje na hrvatskom jeziku također postaje sve skučenija, jer muslimanski pritisci taktikom tzv. zajedničkih škola, kao što je aktualni slučaj s djecom u Čapljini, urušavaju i zadnje ostatke školskoga sustava koji je jamčio hrvatskoj djeci da će bar djelomično sačuvati svoj identitet. Dok se još donedavno vodila javna kampanja za tzv. ravnopravnošću bivših radnika muslimana u privatiziranom mostarskom Aluminiju, čija je pozadina očito bila urušavanje ili preuzimanje ove profitabilne tvrtke, istodobno se na razini cijele Federacije, u tvrtkama koje su u njezinu vlasništvu, provodilo etničko čišćenje kadrova.

Tako sad nakon završene operacije, u nadzornim i upravnim odborima, na primjer Energoinvesta i Elektroprivrede BiH više uopće nema Hrvata. Nedavne pak prijetnje bosanske muslimanske terorističke skupine, koja je navodno uoči katoličkih blagdana pripremala podmetanje eksploziva pod katoličke crkve, neki analitičari, za razliku od svojih kolega koji drže da je riječ o demonstraciji sile uoči posjeta Zagrebu američkoga predsjednika Georga Busha, ne bez razloga, smatraju sastavnim dijelom muslimanske politike, kojoj je cilj što više potisnuti Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Dok se na međunarodnoj i međuentiteskoj razini vode političke rasprave o mogućem odcjepljenju Republike Srpske iz sastava BiH i bošnjačkim pretenzijama oko ukidanja entiteta i uspostave unitarne države, na unutarnjem planu sve čvršće egzistiraju srpski i muslimanski entitet kao dvije državnopravne cjeline.

U igru oko ukidanja entiteta, nažalost, uplovili su i predstavnici hrvatskoga naroda, pa umjesto da nastoje zaštititi interese vlastitoga naroda, svojom politikom tek učvršćuju podjelu BiH na srpski i muslimanski dio. Hrvatski predstavnici očito ne razumiju međunarodna jamstva Republici Srpskoj pa su, unatoč višekratnih upozorenja, postali samo sredstvo u rukama muslimanske politike, koja se preko njih grozi Srbima, dok istodobno na svim poljima radi na potpunom pretvaranju Federacije u svoj islamski entitet. Kako se različite skupine hrvatskih političara još uvijek ne mogu složiti oko definicije vlastitih probitaka, na kojima bi onda dosljedno mogli zastupati svoja stajališta oko pitanja ustavnoga uređenja BiH, onda im je na području realne politike ostalo tek toliko da inzistiraju na vraćanju statusa županijama, koje im je prije Petritsch-Ashdownova nasilja jamčio Daytonski ustav. U protivnom, najveći dio odgovornosti za možebitni nestanak Hrvata iz BiH snosit će zajedno posljedice.

Mate Kovačević
Hrvatsko slovo

Hrvati kroz popis ostaju bez pola BiH

SARAJEVO - Zakon o popisu stanovništva koji bi BiH morala provesti do 2011. past će na Parlamentu, budući da su predstavnici bošnjačkih stranaka kategorični kada je u pitanju činjenica da spomenuti popis ne bi trebao sadržavati vjersku i jezičnu odrednicu. Vrlo je jasno, smatra zastupnik u državnom Parlamentu HDZ-a BiH Velimir Jukić, kako Bošnjaci imaju dovoljan broj glasova da obore spomenuti zakon i oni će vjerojatno to učiniti. U tom slučaju popisa, odnosno zakona neće ni biti, a Jukić upozorava kako predstavnici bošnjačkih stranaka imaju toliki broj zastupnika da iskoriste entitetsko glasovanje i na taj način predloženi Zakon o popisu stanovništva padne u zaborav.
Nema novca za povratak

No, Hrvatima, koji se apsolutno zalažu za ostanak vjerske, nacionalne i jezične odrednice prijeti i druga opasnost koja se manifestira u činjenici kako se povratak, pogotovo na područje RS-a gotovo i nije realizirao. Tako bi se moglo dogoditi da se kroz popis dođe do situacije prema kojoj će RS biti ekskluzivni srpski entitet. Zbog toga Jukić napominje kako predstavnici hrvatskih stranaka kao preduvjet za provedbu popisa traže osiguranje sredstava i realizaciju povratka na prijeratna ognjišta. Iako je bilo najava kako će se za tu svrhu odobriti 400-500 milijuna maraka, do realizacije plana povratka uopće nije došlo, a Jukić smatra da je to rezultat opstrukcije.

Legalizacija ili prikrivanje

S druge strane predstavnici bošnjačkih stranaka kategorični su u namjeri kako se kroz popis građani ne bi trebali izjašnjavati prema nacionalnoj, jezičnoj i vjerskoj odrednici, te imaju i sličan strah kao i Hrvati da će popis biti legalizacija etničkog čišćenja u RS-u. Najavili su kako će kroz amandmansku fazu pokušati izbrisati sporne članke ovog prijedloga, te upozoravaju kako standardi Eurostata ne predviđaju obvezu država da prilikom popisa vrše evidentiranje svojih građana po etničkoj/nacionalnoj opredijeljenosti, vjeroispovijesti te jeziku. Zanimljivo, ali i predstavnici srpskih stranaka optužuju bošnjačke čelnike kako izbacivanjem nacionalne i vjerske odrednice pokušavaju prikriti etničko čišćenje, ali ovaj put u Federaciji. Tako je državni premijer Nikola Špirić upozorio kako bi popis stanovništva trebao odgovoriti na pitanje gdje su Srbi iz Zenice, Sarajeva, Mostara, Bugojna, Travnika, Jajca, Bihaća i drugih gradova.

Obaranje zakona

Vrlo je jasno, smatra zastupnik u državnom Parlamentu HDZ-a BiH Velimir Jukić, kako Bošnjaci imaju dovoljan broj glasova da obore spomenuti zakon i oni će vjerojatno to učiniti. “U tom slučaju popisa, odnosno zakona neće ni biti”, istaknuo je Velimir Jukić.

Piše: Dario Pušić / dnevni-list.ba

Revizija invalida da, diskriminacija ne

SARAJEVO – Predsjednica Federacije Borjana Krišto sazvala je za sutra sastanak s predstavnicima hrvatskih parlamentarnih stranaka i predstavnicima hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Ovo je za Dnevni list potvrdio predsjednik Kluba HDZ-a BiH Mate Franičević. Naime, Prijedlog zakona o reviziji korisnika prava iz braniteljsko-invalidske zaštite Zastupnički dom federalnog Parlamenta razmatrat će po hitnom postupku 29. rujna, a zakon predviđa da se danom stupanja na snagu ovog zakona privremeno obustavlja isplata za sve korisnike koji su ostvarili prava na osnovu izjave svjedoka ili na osnovu potvrda koje su izdavale udruge.

Najprije revizija

“Ne slažem se s prijedlogom da se ikome ikako ukida pravo dok se ne dokaže da je zlouporabio pravo, odnosno da je krivotvorio dokumente. Tražim da se provede revizija i tek ako se dokaže da je netko zlouporabio prava neka mu se onda ukine naknada”, kazao je predsjednik HVIDRA-e Anđelko Barun. On je dodao da trebaju razgovarati s predstavnicima hrvatskih stranaka, a Franičević kaže da će HDZ BiH najvjerojatnije podržati stav udruga. “Ne može se unaprijed eliminirati nešto što je sukladno zakonu. Posve sigurno treba ići na takav način revizije koji će preispitati sve, a ne da se unaprijed smatra pogrešnim, a nešto ispravnim”, istaknuo je Franičević.

Vlada je dno pravičnosti

S Franičevićem se slaže i predsjednica Kluba HDZ-a 1990. Slavica Josipović i kaže da će podržati stavove Koordinacije hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. “To je za mene svetinja i temelj da mogu razgovarati s predstavnicima bošnjačkih udruga”, istaknula je Josipović i dodala da je ona osobno za to da treba najprije utvrditi vjerodostojnost dokumentacije, a nakon toga da se ukidaju naknade onima koji su zlouporabili pravo. Predsjednik Kluba hrvatskih zastupnika (HSP, HSS, HNZ, HZHB) Petar Milić je naglasio da mu nije jasno kako će se ukidati prava bez revizije. “Ne znam kako je Vlada mogla to predložiti, pa Vlada je i dala pravo da se naknade mogu dobiti na osnovi potvrde dva svjedoka. Ova Vlada je dno pravičnosti i ljudskosti”, istaknuo je Milić komentirajući predloženi zakon.

Osigurati oko 2,8 milijuna

Za provođenje ovog zakona potrebno je osigurati oko 2,8 milijuna maraka i to za plaćanje usluga Institutu za medicinsko vještačenje te za materijalne troškove vođenja postupaka, putnih troškova i drugih naknada. Reviziju treba izvršiti za oko 130.000 uvjerenja kao i pribaviti oko 54.000 nalaza, ocjena i mišljenja od Instituta.

Rok od 30 dana

Prema Prijedlogu Zakona o reviziji korisnika prava iz braniteljsko-invalidske zaštite
isplata će biti obustavljena u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona onima koji su svoja prava ostvarili na osnovi izjave svjedoka ili potvrdom udruga. Ako se utvrdi da je dokumentacija bila validna isplata će se vršiti od dana privremene obustave isplate.

Piše: Mirela Zrno / dnevni-list.ba

Samo osmina pomoći stigla je u BiH

SARAJEVO – Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u izjavi za Dnevni list je prokomentirao izjavu bivšeg čelnika Ujedinjenih naroda u BiH generala Jacques Kleina kako je u BiH stiglo više međunarodne pomoći nego u poslijeratnu Njemačku ili Japan. Kardinal kaže da takve izjave ne stoje zbog činjenice da se iz spomenute izjave može zaključiti kako su pojedinci taj novac “strpali” u svoje džepove. No, prema riječima kardinala Puljića, veliki dio novca međunarodne zajednice koji je bio namijenjen našoj zemlji, nestao je upravo na putu prema BiH.

Novac “nestao”

“Mene je ta tvrdnja zaboljela, jer ispada kao da smo mi sva ta sredstva strpali u svoje džepove i protraćili, a neće se realno zapravo pogledati gdje su ta sredstva utrošena. U tom smislu se sjetim iz bivše Jugoslavije jedne zgode koja metaforički može okarakterizirati i Kleinove riječi”, kazao je kardinal. Ispričao nam je kako su se jednom zgodom vojnici žalili zapovjednicima da nemaju meso za ručak.
“Onda ih je zapovjednik postrojio, uzeo grudvu snijega i dao prvome vojniku da proslijedi drugome i tako do kraja postroja. Onaj zadnji je kazao zapovjedniku: 'druže komandire nema snijega'. Ovaj mu je odgovorio: 'eto zašto nemate mesa za ručak'”, ispričao je kardinal Puljić zgodu koja slikovito prikazuje kako su nestala sredstva međunarodne pomoći. “Spomenuta sredstva pomoći su kao dodijeljena nama, ali je do danas u BiH stiglo jako malo. Otprilike jedna osmina je stigla u BiH, a sve ostalo se negdje na putu do nas istopilo kao ona grudva snijega”, tvrdi kardinal. Također ističe da bi želio pitati gdje je onih osam milijuna eura namijenjenih za povratak prognanika u Republiku Srpsku. “Pitam također i za one milijune namijenjene za Srebrenicu kao i za milijune navodno ugrađivane u infrastrukturu, a opet su gradovi bili bez vode. Koliko je od toga stiglo i tko je to 'istopio'? Očigledno je 'ganja' se mali kriminal, da se razumijemo i to treba, međutim, veliki kriminal izgleda nije kriminal. To je ono u čemu treba biti korektan prema BiH”, istaknuo je Puljić.

Kleinova izjava

Podsjetimo, Klein je istaknuo kako je međunarodna zajednica u BiH potrošila mnogo više po glavi stanovnika nego što je nakon Drugog svjetskog rata dano Njemačkoj ili Japanu za obnovu zemlje, oko 14 milijardi dolara, ali bez većih rezultata.
Klein je ustvrdio da je milijarda dolara nestala te je pozvao “one koji znaju gdje se novac nalazi” da to kažu ili da ga vrate svojoj državi kojoj pripadaju, dodajući da se to “vjerojatno neće dogoditi”. On je također izrazio je zabrinutost zbog trenutačnog stanja u BiH i dodao da će ako Bosna i Hercegovina ne bude funkcionirala to diskreditirati EU, NATO i UN, koji su tvrdili kako će ona biti uspjeh.
“U Bosni i Hercegovini je nakon rata trebalo zakonom zabraniti nacionalne stranke i reći kako biste bili politička stranka, morate imati ekonomsku platformu”, rekao je Klein.
On je naveo da BiH mora definirati svoj ustav i reformirati mnoge zakone, kao što je i onaj koji nalaže da predsjednik mora biti pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda, što je prema Kleinovim riječima besmisleno, jer znači da netko tko je na primjer Židov, a državljanin je BiH, ne može se kandidirati za predsjednika države.

Piše: Antun Mrkonjić / dnevni-list.ba

Zbog fotelja Bošnjaci u BiH postaju Hrvati

MOSTAR - Hrvati u BiH ni u jednom segmentu nisu ravnopravan narod. S političkim djelovanjem, u velikoj mjeri međunarodnim, a i prihvaćanjem tako nerealne i nepravedne situacije od strane političara Bošnjaka i Srba, pod floskulom konstitutivnosti, izgubili su suverenitet, kaže zastupnik u Parlamentu BiH Ivo Miro Jović.

Neravnopravnost Hrvata se, dodaje, posebno vidi u FBiH, gdje su Hrvati majorizirani i nadglasavani, a od takve situacije, siguran je, strahuju i predstavnici srpskoga naroda.

- Imamo na stotine slučajeva, gdje se Bošnjaci izjašnjavaju kao Hrvati, kako bi se natjecali za rad u nekoj instituciji. Ravnatelj Uprave policije FBiH, Zlatko Miletić, za koga na službenoj web stranici piše da je Bošnjak, u molbi za posao izjasnio se kao Hrvat. To je samo jedan od primjera, a ima ih još i u Vijeću ministara, gdje se na desetke ljudi izjašnjavaju kao Hrvati da bi zadržali pozicije koje imaju, kaže Jović za banjalučki Fokus.

On kaže kako bi mogao nabrojati puno toga gdje su bivši visoki predstavnici, posebice Petritsch i Ashdown tumačili i mijenjali Dayton na štetu Hrvata od narušavanja paritetnosti u Vladi FBiH, nametanja načela 8 - 5 - 3, upada u Hercegovačku banku, nekoliko stotina ostavljenih ljudi bez građanskih prava, čija bi razmišljanja danas dobro došla.

Na upit na koji način se može postići pomirenje među narodima u BiH Jović kratko kaže: Dogovorom!

- Na razini vlasti BiH mora postojati dogovor, paritet, odluke se moraju donositi konsenzusom i mora biti rotacije. Kada su u pitanju zaposleni, onda se tu mora postupati po popisu pučanstva. Moramo napraviti popis pučanstva u kojem mora biti izjašnjavanje po nacionalnom, religijskom i jezičnom pitanju. Drugačije BiH ne može opstati, jer onda po automatizmu upadamo u problem koji je problem građanske države, gdje smo svi Bosanci, kaže Jović.

Onda, smatra Jović, kada narodi budu ravnopravni i kada se svi počnu voditi devizom da se ne uradi drugom, što meni nije drago, na takvim moralnim načelima je moguće napraviti jednu buduću, kvalitetno uređenu, perspektivnu i pravednu državu.

- Nećemo na zelenu granu, ni u gospodarstvu, kulturi, ni u bilo čemu drugom, dok ne dođe do prihvatljivih političkih rješenja u BiH, kaže zastupnik HDZ BiH u Parlamentu BiH Ivo Miro Jović u intervju banjolučkom Fokusu.

22.9.2009.
Pincom.info

D. VAKUF Kamenovani katolički vjernici

DONJI VAKUF - Tijekom godišnje mise služene u nedjelju na katoličkom groblju Londža u Donjem Vakufu, okupljene vjernike su kamenovale nepoznate osobe.

U Policijskoj stanici Donji Vakuf, čija je ophodnja nakon prijave izašla na mjesto događaja tvrde da su počinitelji djeca, a daljnjom istragom bit će utvrđen njihov identitet. U Župnom uredu Bugojno, fra Vinko Sićaja, koji je služio misu, kaže da je tijekom molitve, jedna od vjernica pogođena kamenom u glavu, pri čemu je zadobila lakše tjelesne ozljede, javila je FTV.

On kaže da je iznenađen činjenicom da se to dogodilo na prvi dan Bajrama, koji je značajan za sve vjernike na ovim prostorima. Ovaj slučaj nije registriran u sjedištu MUP-a Srednjobosanske županije.

21.9.2009

Pincom.info

Mostar: Pucano na Ultras pub

MOSTAR - Nepoznata osoba ili više njih, pucala je jutros oko 4 sata na ugostiteljski objekt Ultras pub , samo pukom srećom promašivši čuvara koji se u trenutku događaja nalazio unutar objekta.

Na mjestu događaja Bljesak.info doznaje kako su na objekt , koji se nalazi neposrdno pored I. osnovne škole, počinitelji iz vatrenog oružja ispalili četiri hitca.

Kako se moglo čuti na mjestu događaja, s mjesta s kojeg su, nakon što su se zaustavili automobilom pucali, počinitelji su morali vidjeti stražara, pa se ovaj slučaj možda može okarakterizirati i kao pokušaj ubojstva!

Ultras pub je inače sjedište Kluba navijača Ultras-Zrinjski podružnica Podhum.

21.9.2009.
Pincom.info
Foto: Bljesak.info

Prijeteći Avaz

Iza krinke hladne retorike međunarodne diplomacije, koja povremeno zapne i na pitanju opstanka Bosne i Hercegovine, ne skriva se samo zabrinutost onih krugova koji su pod svaku cijenu željeli u zajednički tor zatočiti Srbe, Hrvate i Bošnjake. Dapače, u pozadini se tog govora da nasluti i shvaćanje, kako prisilno zatočenje triju naroda unutar jedne države nije tek negacija načela slobode, na kojoj počiva zapadni svijet, nego čak i težnja da se isprave vlastite pogrješke nastale u poratnom procesu, koji se, umjesto razvoja jednakopravnosti pretvorio u poligon za realizaciju monstruozne velikobošnjačke državne ideje. U tom projektu bošnjačka elita na cijelom prostoru, koji se još uvijek uvjetno može nazvati Bosnom i Hercegovinom, želi eliminacijom Srba i Hrvata zadržati dominaciju, a u dogledno vrijeme uspostaviti čak i islamsku državicu, od koje se mnogima na zapadu ledi krv u žilama. O tom svjedoče sve snažniji pokušaji bošnjačkih unitarista da rušenjem srpske republike centraliziraju državu, a potom njezino stanovništvo dovedu u položaj sličan onom u kojem se danas nalaze Hrvati u tzv. Federaciji. Bošnjačka se dominacija osjeća u svim segmentima javnoga, kulturnoga, gospodarskog i političkog života, a već uspostavljena centralizacija vlasti i uprave raskomadala je na više dijelova nekadašnja hrvatska područja pa su mnogi otoci unutar bošnjačkoga okruženja postali svojevrsni rezervati, a tamošnji Hrvati kao domicilno pučanstvo pretvoreni u inačicu suvremenih Indijanaca. Pokušaje pak hrvatskih političara da se autonomijom odupru unitarističkom nasilju još su u začetku slomili visoki predstavnici međunarodne zajednice, odnosno šefovi OHR-a, a posljedice njihovih nevjerojatnih odluka najbolje se mogu vidjeti na primjeru grada Mostara, koji zahvaljujući nametnutome statutu godinama ne može izabrati gradsko poglavarstvo. Mostarski statut nije samo srednjovjekovni presedan uz pomoću kojeg bošnjačka manjina vlada nad hrvatskom većinom nego i svojevrsni nacrt za velikobošnjačko preuzimanje vlasti nad cijelom Bosnom i Hercegovinom. Nakon što se znatan dio međunarodne javnosti navikao na politički podređen položaj Hrvata, bošnjačka je politika otišla i korak dalje pa se sad na upozorenja hrvatskih političara o nejednakopravnom položaju Hrvata javno prijeti iz bošnjačkih medija. „Politički predstavnici Hrvata u BiH ne prestaju kukati i plakati nad sudbinom tog naroda, jer smatraju da nije jednakopravan“, piše sarajevski Avaz te smatra kako oni svojom nebuloznom pričom o ugroženosti samo udaljuju državu BiH od Europe. Zato im poručuje kako bi im bilo najbolje da nestanu. Politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini doista je nezavidan. Od predratnog broja žitelja Hrvati su prepolovljeni, a danas uglavnom živi na području tzv. Federacije. Osim područja od Drvara, Glamoča i Kupresa preko Mostara do Stolca i Ravnoga uglavnom živi na teritorijalno razdijeljenu i nepovezanom području. Uz teritorijalnu rascjepkanost, Hrvati su i politički podijeljeni. Zato još uvijek ne postoji nikakav politički program oko kojeg bi se stvorio nacionalni konsenzus ili bar dovoljna jaka većina, koja bi poradila na rješenju hrvatskoga pitanja. Ako žele opstati i izbjeći sve snažnijem bošnjačenju, politički predstavnici hrvatskoga naroda moraju ponajprije izboriti jednakopravnost s Bošnjacima, koji drže sve poluge moći u svojim rukama. S obzirom na brojčanu nadmoć Bošnjaka jednakopravnost mogu izboriti samo stvaranjem vlastite teritorijalne jedinice. Tek bi ona u zajedničkim ustanovama onemogućila bošnjačku prednost i nadglasavanje. To je zapravo i ključ rješenja za možebitni opstanak i funkcioniranje Bosne i Hercegovine. Mate Kovačević Hrvatsko slovo

Ekspertiza prof. dr. sc. Josipa Jurčevića za potrebe Praljkove obrane

U dubokoj sjeni nadahnutih i nadasve oštroumnih polemika naših vodećih političara, kao što je primjerice bila ona između ministra Polančeca i predsjednika Mesića prije odlaska ovog drugog u prijateljski posjet nesvrstanoj Kubi, odvija se u Haagu suđenje Republici Hrvatskoj i hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini za, a što bi drugo, nego zajednički zločinački pothvat. Daleko od medijske pažnje, a na optuženičkoj klupi, po zapovjednoj i raznim drugim odgovornostima su bosanskohercegovački dužnosnici iz redova hrvatskog naroda, jer su po optužnici zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom Gojko Šuškom, i da ne nabrajamo dalje, izvršili agresiju na BiH u cilju pripojenja njezinog dijela Velikoj Hrvatskoj. U svojstvu svjedoka obrane, odnosno stručnog svjedoka generala Slobodana Praljka, ovaj je tjedan svoj iskaz davao dr. sc. Josip Jurčević, koji je, podsjećamo, ujedno trenutno i jedan od predsjedničkih kandidata.(mm)

Budući da su hrvatske novine i televizije o svjedočenju prof. dr. sc. Josipa Jurčevića vrlo škrto izvijestile, jer su haaška suđenja očigledno medijski izuzetno neatraktivna, okrenuli smo se osobnim stranicama generala Praljka slobodanpraljak.com, koje smo do sada već puno više nego jednom toplo preporučili. Naime, na njima se može naći niz vrlo zanimljivih materijala, naravno ako se hoće, pa su tamo objavljene i dvije vrlo podrobne i opširne ekspertize o ratu u Bosni i Hercegovini, ona prof. dr. sc. Vlade Šakića i ona prof. dr. sc. Josipa Jurčevića. Zato što je jasno da se ovotjedno svjedočenje prof. dr. sc. Josipa Jurčevića temeljilo upravo na ekspertizi objavljenoj na internetskim stranicama generala Praljka, pod naslovom Bosna i Hercegovina od 1990. do 1995. godine, u nastavku smo izdvojili nekoliko odlomaka iz materijala koji se proteže na približno dvije stotine stranica. Cijela ekspertiza može se naći ovdje, u PDF formatu , uz napomenu kako se radi o dokumentu od oko 7 MB.

Kao i mnogi čitatelji vjerojatno, bojimo se kako bilo kakvi argumenti u obranu hrvatskih optuženika ne mogu u Haagu igrati neku bitnu ulogu, ali nam se ipak čini vrijednim steći uvid u ekspertize svjedoka obrane, barem kako bi se riješili neugodnog osjećaja da je istina koja nam se sada već jedno desetljeće nameće jedina istina. To isto, naravno, vrijedi i za mnoge druge dokumente i studije objavljene na stranicama slobodanpraljak.com, počevši, recimo, od demistifikacija načina na koji je srušen Stari most u Mostaru, a o čemu smo već pisali prije nešto više od dvije godine [Knjiga "Kako je srušen Stari most"]. U slučaju prof. dr. sc. Josipa Jurčevića, ekspertiza u dijelu pokazuje i način na koji je on vidio neke događaje, što zbog njegove predsjedničke kandidature onda neumitno ima i političkih implikacija.

M. M.



Dolazak višestranačja u Republici Hrvatskoj

Postupno, približavanjem 90-ih, u Hrvatskoj sve veću medijsku pozornost i zabrinutost dobivala je radikalizacija političkih događanja u Srbiji, te problemi koje su hrvatski partijski i državni predstavnici imali tijekom boravka u Beogradu na saveznim sastancima. Uz to, sve veću javnu pozornost zaokupljale su i učestale propasti komunističkih poduzeća i sve češći i masovniji štrajkovi nezadovoljnih radnika na ulicama hrvatskih gradova.

U srpnju 1989. g. partijska i državna tijela Hrvatske su sa vremenskom zadrškom i birokratski suzdržanim priopćenjima osudile «iskazivanje srpskog nacionalizma i mitingašku atmosferu pri proslavi kosovske bitke u Kninskoj krajini.»

Sredinom svibnja 1989. g. u Zagrebu je, u polulegalnim uvjetima, osnovan Hrvatski socijalno-liberalni savez (HSLS), kao prva nekomunistička stranka u Hrvatskoj.

Sredinom lipnja 1989. g., u prostorijama malog nogometnog kluba na rubu Zagreba, osnovana je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), stranka koja je deset mjeseci kasnije pobijedila na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj. U pripremama za osnivanje stranke bila su velika neslaganja o koja je podržavala Franju Tuđmana - u bojazni pred jugoslavenskom policijom, ali i skrivajući se od većinske skupine inicijatora HDZ-a koji nisu podupirali F. Tuđmana na čelnom mjestu stranke u nastajanju - osnivački skup stranke održala u nejavnom prostoru na rubu grada, a ne u hotelu za koji je bio napisan i javni poziv.

Tek krajem 1989. i početkom 1990. godine tijela republičke i partijske vlasti u Hrvatskoj počela su načelno i zakonski otvarati proces političkog pluralizma. Stoga su tek početkom veljače 1990. g. (dvaipol mjeseca prije prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj) dotad polulegalno osnovane stranke registrirane u hrvatskom, republičkom Sekretarijatu za pravosuđe i upravu.

U prosincu 1989. g. građani Zagreba su - po uzoru na slične akcije u drugim istočnoeuropskim komunističkim državama - masovno palili svijeće i potpisivali peticiju kojom su zahtijevali raspisivanje višestranačkih izbora. U drugoj polovici travnja i početkom svibnja 1990. g. održani su (dvokružno) prvi višestranački izbori u Hrvatskoj, na kojima je protivno tadašnjim očekivanjima i istraživanjima, uvjerljivo pobijedio HDZ.

Na temelju velikog broja do sada dostupnih dokumenata i povijesnih izvora te objavljenih knjiga i radova, očigledno je da su državne i društvene institucije i strukture u Hrvatskoj gotovo potpuno nespremne dočekale 1990. godinu, tj. proces sloma komunizma i raspada Jugoslavije. Isto tako, ovi izvori i literatura ne pokazuju da su u Hrvatskoj do 80-ih i početkom 90-ih godina sustavno institucijski pripremani ili postojali planovi i organizacije za vođenje bilo koje vrste unutarjugoslavenskog oružanog sukoba ili radikalne politike razbijanja Jugoslavije.

Osim toga, u Hrvatskoj je na izborima 1990. g. došlo do smjene stranke na vlasti i promjene koncepcije vladanja, te velikog institucijskog i kadrovskog restrukturiranja, iako su pozicije moći u novoj vladajućoj stranci (HDZ) zadržali brojni pripadnici stare komunističke (naročito obavještajne) strukture.


Politika muslimansko-bošnjačkog naroda

Na izborima za bosansko-hercegovački parlament, SDA je (s relativnom većinom) postala izborni pobjednik. SDA je u parlamentu zauzela 86 od ukupno 240 zastupničkih mjesta, a Alija Izetbegović je izabran za Predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike (SR) BiH, odnosno za šefa kolektivnog predsjednika države Socijalističke Republike BiH, iako je F. Abdić na izborima dobio više glasova od njega.

Unutar muslimansko/bošnjačkih elita i struktura došlo je do neslaganja glede političke koncepcije koju treba provoditi u BiH. Jedan dio muslimanskih elita je zagovarao državnu cjelovitost BiH, u kojoj će ravnopravno živjeti sve tri konstitutivne nacije, dok je drugi dio zastupao islamski radikalizam koji se kretao od hegemonije Muslimana/Bošnjaka u cjelovitoj BiH do osnivanja samostalne muslimanske (islamske) države na dijelu teritorija BiH.

Proces unutarmuslimanskog neslaganja u BiH može se - koncepcijski, strukturalno i kadrovski - pratiti od ljeta 1990. pa do sadašnjeg vremena. Tako je već u ljeto 1990. g. u Sarajevu održan simpozij Bosna i Bošnjaštvo na kojem je sudjelovala «elita naučnika, filozofa, istoričara, sociologa, književnika, a 1991. g. «dva naučna skupa», kako bi se «široko iskazale mogućnosti reafirmacije nacionalnog bošnjaštva.»

U ljeto 1991. g. objavljen je srpsko-muslimanski politički sporazum (tzv. Historijski sporazum) kojeg su priredili, sa srpske strane Radovan Karadžić a s muslimanske strane Muhamed Filipović. Sporazum je polazio od svijesti o teškoćama koje su postojale na jugoslavenskom prostoru i u BiH, te sadrži načelne odluke da se «založimo za ostvarenje istorijskih i političkih interesa naša dva naroda ... osiguranje punog teritorijalnog integriteta i političkog subjektiviteta naše Republike Bosne i Hercegovine» itd.

U prosincu 1992. g. održan je Kongres bosansko-muslimanskih intelektualaca koji je «donio odluku o osnivanju Vijeća kongresa bosansko-muslimanskih intelektualaca (VKBMI), čiji je zadatak da sačini "program temeljnih interesa i zadataka bosansko-muslimanskog (bošnjačkog) naroda u svim oblastima društvenog života" ... tokom rata Vijeće će se afirmirati obimnom i plodnom djelatnošću.

Na tom tragu je krajem rujna 1993. g. održan Sabor Bošnjaka, čiji je završetak bio «praćen kontroverzama o planu njegovog organizatora da se posebnim dokumentom proglasi osnivanje bošnjačke države na dijelu teritorije BiH.»174 Sabor nije donio taj dokument, no jedan od najistaknutijih aktera bošnjaštva i član Vlade BiH do kraja 1993. g., Rusmir Mahmutćehajić «smatra da zamisao o komadu Bosne za Bošnjake, kao način razbijanja države BiH, predstavlja dio ukupnog plana za uništavanje Bošnjaka.»

Međutim, unatoč raspravama, nakon izbora 1990. g. u BiH, prevladavajuća politička koncepcija u muslimansko/bošnjačkoj institucijskoj strukturi, zasnivala se na programatskom tekstu A. Izetbegovića, Islamskoj deklaraciji koja je 1990. objavljena u Sarajevu, u nakladi od čak 200.000 primjeraka. Ova radikalna panislamistička koncepcija koju je zastupao vrh vodeće muslimansko/bošnjačke stranke (SDA) i njen lider bila je potpuno neprihvatljiva narodima koji nisu pripadali islamskom kulturnom krugu, a bila je neprihvatljiva i dijelu muslimansko/bošnjačke nacije, uključujući i dio muslimansko/bošnjačkih društvenih elita.


O uzrocima muslimansko/bošnjačko-hrvatskih oružanih sukoba

Pored niza okolnosti koje su pogodovale ili utjecale na izbijanje muslimansko/bošnjačko-hrvatskih oružanih sukoba, jedna očigledna se ističe; prije izbijanja sukoba, na područje srednje BiH pristigao je veliki broj Muslimana/Bošnjaka koje je srbijanski agresor protjerao s drugih područja BiH, što je samo po sebi izazvalo velike demografske, humanitarne, socijalne i sigurnosne poremećaje na području srednje BiH, na kojem je inače postojala povijesna tradicija naglašeno uspješnog suživota Muslimana/Bošnjaka i Hrvata.

Odnosno, zbog etničkog čišćenja kojeg je u BiH provodio srbijanski agresor, veliki broj proganih Muslimana/Bošnjaka došao je na mali prostor srednje BiH, te je «žurna potreba da im se nađe životni prostor» također utjecala na izbijanje muslimansko/bošnjačko-hrvatskih sukoba u srednjoj BiH. O tome je svjedočio i jedan od aktera događanja u srednjoj BIH koji je pojednostavljeno objasnio kako «lokalni Hrvati i Muslimano nikada ne bi ušli u sukob da nije bilo priljeva tih izbjeglica koji su za sebe tražili prostor, nakon što su svoj izgubili u zapadnoj i istočnoj Bosni». Navedena situacija je nedvojbeno pogodovala izbijanju sukoba između pojedinaca i manjih skupina, te se na taj način - u krajnje nesređenim okolnostima - otvaralo daljnje umnožavanje različitih vrsta negativnih događaja.

Isto tako, neuspješni međunarodni mirovni planovi, koji su nudili različite vrste spornih unutarnjih teritorijalnih razgraničenja na etničko-vjerskoj osnovi, predstavljali su stalni opći okvir koji je pogodovao usmjerenosti uglavnom upravljački nekvalitetnih -središnjih i lokalnih - muslimansko/bošnjačkih i hrvatskih struktura u BiH na međusobno političko i vojno sukobljavanje na etničko-vjerskoj osnovi.

Na taj način, gledajući cjelovito, djelomični muslimansko/bosansko-hrvatski oružani sukobi zapravo predstavljaju paradoks, jer su se događali u vrijeme kad su i Muslimani/Bošnjaci i Hrvati u BiH nadmoćnog srbijanskog agresora, a kasnije - u vrijeme kad su ARBiH i HVO bili jači i napadački sposobni - događala se njihova puna suradnja.

Upravo zbog toga je potrebno s velikim oprezom istraživati i utvrđivati uzroke i okolnosti izbijanja svakog pojedinog muslimansko/bosansko-hrvatskog oružanog sukoba.

Na općoj logičkoj razini, kao i na konkretnoj događajnoj razini je nedvojbeno da su muslimansko/bosansko-hrvatski oružani sukobi isključivo i višestruko donosili korist srbijanskom agresoru. Ponajprije, to je znatno olakšalo srbijanski osvajački pohod i okupaciju dvije trećine teritorija BiH. Zatim, djelomični muslimansko/bosansko-hrvatski oružani sukobi su iskorišteni od Srbije i nekih drugih interesa da se u međunarodnoj zajednici stvori i održi potpuno neobjektivna i neselektivna percepcija o građanskom ratu i ravnoteži odgovornosti (moralne, političke, pravne, povijesne) srbijanskih, hrvatskih i muslimansko/bošnjačkih struktura za događaje u BiH.

To je također bio strateški interes srbijanskog agresora, jer je ta percepcija o događajima u BiH bitno utjecala na istu percepciju i za druge dijelove bivše Jugoslavije na kojima je Srbija bila agresor. Znakovito je da se stereotipi o građanskom ratu i ravnoteži odgovornosti počinju oblikovati u razdoblju kad je međunarodna zajednica Srbiju opravdano i jasno označavala agresorom i zbog toga joj nametnula sankcije. U konačnici, postojanje ovih stereotipa je omogućilo nastanak i dosadašnje održavanje međunarodne verifikacije teritorijalnih učinaka srbijanske agresije u BiH, koji su postignuti najgorom vrstom zločina koje poznaje međunarodno humanitarno pravo.

Međutim, na sekundaran način, muslimansko/bosansko-hrvatskim oružanim sukobima je pogodovao niz okolnosti koje su postojale i unutar muslimansko/bošnjačkih i hrvatskih struktura. Općenito, radilo se o nepripremljenosti, a s time i nekvaliteti jednih i drugih, što je dovelo do poremećaja u razumijevanju hijerarhije općecivilizacijskih i nacionalnih vrijednosti i interesa, te su se sukladno tome veoma često donosile odluke o konkretnom postupanju. A zapravo se radilo prvenstveno o sukobu za moć između skupina na središnjoj (državnoj), regionalnoj i lokalnoj razini u BiH.


Međunarodna zajednica (izvadak)

Međunarodna zajednica je značajniji interes za problem krize i raspada druge Jugoslavije počela pokazivati tek sredinom 1991. g., što je bilo prekasno, jer je tada kriza bila u visokom stupnju, a proces raspada zajedničke države bio je stvarno i formalno nepovratan. Zbog kašnjenja, međunarodna zajednica nije uvažavala zatečeno stanje (postojeći raspad), te je imala potpuno pogrešan pristup, koji se svodio na podupiranje nečeg što ne postoji (Jugoslavija) i što više nitko, od dominantnih institucijskih aktera na prostoru bivše Jugoslavije, nije htio.

Druga višestruka pogreška međunarodne zajednice je u tome što se u početku svog uključivanja bavila Slovenijom i Hrvatskom, pokušavajući ih vratiti u nepostojeći državni okvir, iako su Slovenija i Hrvatska sredinom 1991. g. praktički bile samostalne države (održani referendumi i parlamenti proglasili samostalnost). Tada međunarodna zajednica nije pokazivala gotovo nikakav izravni interes za Bosnu i Hercegovinu, iako se u njoj već događala unutarnja politička i sigurnosna drama, a prostor BiH i njeni resursi su bili ključni za srbijansku oružanu agresiju koja se tada intenzivno vodila protiv Republike Hrvatske.

Dva dana nakon proglašenja samostalnosti Slovenije i Hrvatske, 27. lipnja 1991. g., Skupština SRBiH je raspravljala o «Šest točaka predsjednika predsjedništva Alije Izetbegovića o budućnosti SFRJ», u kojima je bilo najavljeno održavanje referenduma i u BiH. Izetbegović je tom prigodom naveo kako je «Državnog sekretara SAD (J. Baker je nekoliko dana prije toga bio u posjetu Jugoslaviji, op. a.) zamolio "da međunarodna zajednica fokusira BiH", jer bi građanski rat koji je realna opasnost najpre izbio u ovoj republici. "Bejker se složio s tim, dodao je Izetbegović". »

«Očekujući nacionalnu podjelu republike, Izetbegović se 12. srpnja 1991. pismom obratio predsjedništvu Europske zajednice i zatražio "misiju dobre volje", a taj su zahtjev podržali i bosanskohercegovački Hrvati Stjepan Kljuić i Ivan Markešić, čelnici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.» «Vlada BiH zatražila je ponovno, 11. rujna, slanje promatrača EU u BiH».

Međutim, to je ostalo bez učinaka, a međunarodna zajednica prvi put, i to usput, spominje BiH u prosincu 1991. g., u Mišljenju broj 1 Arbitražne komisije Mirovne konferencije o Jugoslaviji, navodeći rezoluciju BiH «o suverenosti što ju je Skupština usvojila 14. listopada 1991.» kao jednu od činjenica za izvođenje važnog mišljenja Arbitražne komisije da se Jugoslavija «nalazi u procesu raspada.»

Potom je uslijedio već opisani zahtjev BiH za međunarodnim priznanjem koje je odgođeno i uvjetovano referendumom.

prof. dr. sc. Josip Jurčević

www.hakave.org

Hrvatima u BiH sloboda i ravnopravnost postaju daleki san

Subota, 19 Rujan 2009

Sagledavajući te zbrajajući svoje posljednje dojmove s odmora u zemlji zvanoj Bosna i Hercegovina ne mogu se oteti pomisli kako hrvatskom narodu od početka devedesetih godina prošlog stoljeća pa do danas nije bilo gore. Svedeni na šutljivu manjinu koja iščekuje neko čudo s visina ili po tko zna koji put – bratsku pomoć iz politički mlake i u sebe zagledane Hrvatske – a ta pomoć istina stiže samo u novcu ali ne onako iskreno, istinski i odvažno, kao što bi trebalo. Piše: Matej Škarica, Ramska zajednica Zagreb A istinski bi se trebalo i moralo nastupiti prvotno diplomatski u svrhu izvlačenja Hrvatskog naroda iz neravnopravnosti i potlačenosti koja obuhvaća sve veći zamah. Počevši od negativnog ekonomskog i političkog pa idući sve do kulturnog pritiska na ionako rastresene institucije sa hrvatskim predznakom. Osobno sam obišao dosta mjesta dalje od primjerice neretvanskog i zapadno-hercegovačkog kraja koji su mi najpoznatiji, a posljednjih nekoliko godina učestalije putujem i od Save, ovom novom srpskom Republikom. Ono što sam vidio je malo ili ništa, a uglavnom zamjećujem ovo zadnje. Tu i tamo kroz Bosnu ugleda se uz cestu ili u brdima pokoji hrvatski povratnički pokušaj kroz obnovu kuća, a koji je nažalost u začetku osuđen na propast zbog svoj neodrživosti li dugoročne neisplativosti. Tako ljudi naposljetku odlaze sa svoje zemlje jer ne vide mogućnost održivosti u odsječenim i pustim okružjima. Dakako, valja tu napomenuti i svojevrsni viši nivo kod naših ljudi – jer zamjećuju to i drugi, kako Hrvati neće bilo gdje, bilo kako i bilo šta – traže i imaju poseban viši stupanj materijalnog i životnog standarda. Stvarali su i tako navikli, a znatno to nalaže i katolički odgoj. S druge strane, moglo bi se stoga reći da imaju više prohtjeve i da su pomalo razmaženiji. Tako da i to biva nimalo zanemariv razlog za takoreći neostanak i sam odlazak sa povratničkog teritorija. ImageIseljavanje uzima i sve veći zamah u samim hrvatskim krajevima, sela su pusta – kažu stari da tako nije bilo ni poslije Drugog svjetskog rata. Mladi životare po sve brojnijim kafićima u iščekivanju posla ili spavaju uljuljuškani u svoju samosvrhovitu nevoljkost, samosažaljenje ili u nedostatak životnog istraživačkog duha - šta već jest u pitanju. Stari pak i stariji se ionako ne mogu ili ne znaju promijeniti, prilagoditi, njima je svega dosta, zasićeni su i previše predostrožni, savjetujući svoje potomke da ''ne talasaju'', vukući duboko ukorijenjene navike iz sustava u kojem su odrastali, no njih s druge strane znatno sprječava i životno iskustvo zasnovano na životu bez televizije, akcijskih filmova i stripova. Oni koji su bili u ratu i generacija nešto starija od moje su dosita umorni od svega, izranjavani (na fizički ili psihički način) i obespravljeni; osjećaju se bačenima u stranu i iskorištenima ali dobar dio njih opet bi da zatreba stali u redove borbe za vlastiti narod. …A tom hrvatskom narodu danas, u trojednoj tvorevini kojoj ime nadjenuše austrougarski vlastodršci, niječu čak i ime te zabranjuju primjerice isticanje znaka križa na u javnosti iako pod njim žive i dišu od pamtivijeka. - I što više reći?! No idemo sada staviti po strani gore navedena socijalno-povijesna razabiranja o kojima bi se moglo u mjeri za jedan dobar znanstveni rad u vidu doktorata i osvrnimo se na aktualna pitanja. U onom najpopularnijem - političkom pogledu, muslimanska odnosno bošnjačka dominacija posljednjih godina postala je otvorenija, izraženija i agresivnija. Točnije, ona počinje da guši druge i drugačije a čini se da to u strankama sa bošnjačkim predznakom prepoznaju i ''na to igraju''. Dodatan povod tomu su i slabosti poput hrvatskog hedonizma, poznata malodušnost (pisali su o tome davno još od Matoša, Andrića, Krleže itd.) i nedostatak voljnosti, strateškog plana i inteligencije. Dobar primjer je podijeljeni i do glavobolje složeni (po strukturi i uređenosti ''nazovi'') grad Mostar u kojem se to ne može na prvi pogled osjetiti ali ako imalo dublje osmotrite po gradskim dijelovima, zamijetit će te neobičan pritisak i novu ekspanziju islamskog utjecaja nad kršćanskim. Veliki broj džamija koje su se podigle nakon posljednjeg rata najočitiji je primjer. I to je neprirodno, priznali su mi i sami pojedini Muslimani. Tu je i velika razlika u imovinskom stanju između dvije obale grada, životnoj filozofiji, mentalitetima većinom novopečenih građana te mnogo drugoga što bi možda trebalo, a sada se ne stigne napomenut. Sve to stvara jaz i nepodnošljivost a kada se umiješa dnevna politika, stare vatre u vidu nedovršene i nedovoljno definirane povijesti… - onda se dobije smjesa koje stalno na rubu eksplozije ali nikako da eksplodira. Nešto poput nitroglicerina. I to traje i traje… ''jedući'' ljudima živce, zdravlje i ponajbolje godine života kada bi trebali ubirati plodove svoga rada, ruku ili uma, a ne biti žrtvama međunarodnih i kvazi novo-nacionalističkih (zapravo reformirano komunističkih) opita i igrica. Nedvojbeno je da Hrvati polagano klize u ponor malobrojnosti i statusa nacionalne manjine – ako ne nešto i gore od toga! U isto vrijeme bh. hrvatski političari i intelektualni izbornici (ne želim da kažem elita) šute – oni su izgleda sami sebi svrha i čuvaju stečene položaje kao otupjele jedinke iz sjene. Sveučilišni profesori paze na vlastite pozicije, nesposobni su ili samo prividom okićeni ljudskom vrsnošću, nabusiti ili duhovno plitki do mjere da uživaju u sveopćem sivilu i kaosu zbog svoje iščašene, ponekad začudno podle i zavidne samodopadnosti, zapravo prosječnosti. Poznam i neke koji su i osobno davali do znanja da se s njihovim položajem i interesom studenti ne igraju ni po cijenu pogrešnog upućenog pogleda ili izgovorenog intelektualnog mišljenja. Opet, čast izuzecima i onima koji se svojim stavom, glasom i časnim porijeklom bore ali takvih, čini mi se, može se nabrojati na prste obaju ruka. Istovremeno, gledajući širi politički i geostrateški obzor, u ovom dijelu skupa, takoreći slavenskih zemalja, kao da se uzdiže novi islamski udarni val, naizgled krhak i nezamjetan ali s najštetnijim djelovanjem za narode koji su položajno uz njega. Središte te svojevrsne novo-muslimanske uglavnom političko-ekspanzionističke konkviste kao da želi postati Sarajevo. Neki također kažu – Što je nekad bio Beograd danas u BiH predstavlja Sarajevo, samo do suvremenog ekstrema začinjeno vjerskim utjecajem. Opet su na udaru su bh. Hrvati jer su razjedinjeni i oslabljeni ekonomskim prilikama koje im nikako ne idu na ruku. Posljednja prekrajanja i preusmjeravanja buduće dionice autoputa dalje od hrvatskih područja u Hercegovini, primjer su visoko-političkih spletki za koje, ako uspiju u svojem ostvaraju, nema protuotrova. S druge strane ispostavlja se tako da je jedina konkretnija brana političkoj bošnjačkoj ofenzivi Republika Srpska i tu se Hrvati, a da ih nitko nije pitao, nalaze u situaciji koja ih štiti. No da li bi to mogao biti dvosjekli mač, pokazat će vrijeme. Na kraju postavlja se pomalo već poslovično pitanje - do kad će trajati ovakva pogubna hrvatska malodušnost i bezidejnost?!

PLAVŠIĆEVA OTKRILA: Moje priznanje bilo je neiskreno, nisam učinila ništa loše!

PLAVŠIĆEVA OTKRILA: Moje priznanje bilo je neiskreno, nisam učinila ništa loše!"

Bivša predsjednica Republike Srpske (RS) Biljana Plavšić, kojoj je Haaški tribunal u ponedjeljak odobrio puštanje na privremenu slobodu, prije svega nekoliko mjeseci otkrila je da je njezino priznanje krivnje, a temeljem kojega je osuđena na 11 godina zatvora, u biti bilo neiskreno:

Naime, u intervjuu za švedski magazin "Vi", objavljen 26. siječnja, praktično je povukla priznanje krivnje kazavši:

- Ja sam sebe žrtvovala. Nisam učinila nista loše. Priznala sam krivicu za zločine protiv čovječnosti zato da bih mogla pregovarati o ostalim optužbama. Da nisam, suđenje je moglo potrajati tri, tri i pol godine. S obzirom na moje godine, to nije bila prihvatljiva opcija, rekla je ona.

Usprkos ovome, dok je jučer ujutro Denis Bećirević (SDP) predlagao zastupnicima Zastupničkog doma Parlamenta BiH da u dnevni red uvrste točku u okviru koje će se razmatrati štetnost „šovinističkog ponašanja i zločinačkih izjava“ Milorada Dodika, premijer RS bio je u zatvoru Hisenberg u Švedskoj, u posjeti osuđenici za ratne zločine Biljani Plavšić.

Dodikove izjave kojima negira masakre u Tuzli i Sarajevu su usmjerene ka rasplamsavanju nacionalističkih i šovinističkih strasti i produbljivanju krize.

- Obveza je Parlamenta BiH da se ogradi od takvih izjava. Dodik je postao destabilizirajući faktor ne samo u BiH već i u regiji i Europi – rekao je Bećirović i zatražio podršku zahtjevu SDP-a da visoki predstavnik valentin Inzko smijeni Milorada Dodika, premijera RS.

Prijedlog i zahtjev Bećirovića odbili su zastupnici iz stranaka iz Republike Srpske.

- Zadovoljni smo i raspoloženi što će Biljana Plavšić idućeg mjeseca konačno biti puštena iz zatvora i na taj način, kao svi slobodni građani, uključiti se u društveni život našeg naroda – poručio je Milorad Dodik iz Švedske nakon posjete ratnom zločincu, piše sarajevski San.

On je naglasio da je s njom „razgovarao o mnogim temama“ i dodao da se ona sada treba odmoriti i rehabilitirati od svega što joj se dogodilo.

S Dodikom su u posjeti Biljani Plavšić bili i vladika Vasilije Kačavenda i ministar u Vladi RS Slobodan Puhalac.

Haški tribunal prekjučer je priopćio da će Plavšić 27. listopada ispuniti sve uvjete za puštanje na slobodu, jer će tada odslužiti više od dvije trećine zatvorske kazne od 11 godina. Ona je u zatvoru Sheveningen u Haagu provela 245 dana, a u švedski zatvor Hisenberg prebačena je 26. lipnja 2003. godine. Sada su na potezu švedske vlasti koje trebaju donijeti konačnu odluku.

Prema informacijama do kojih je došao „San“ Dodik će na velika vrata vratiti Biljanu Plavšić u politički život i dat će joj jednu od najviših funkcija u svojoj stranci i Republici Srpskoj.

Kako saznaje list, plan mu je da vraćanje Plavšić na političku scenu iskoristi kao važan adut u predizbornoj kampanji.

17.9.2009.
Pincom.info

Strani suci i tužitelji ostaju do 2012., ali s manjim ovlastima

SARAJEVO - Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu podržao principe (prvo čitanje) Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o Sudu BiH i Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Tužiteljstvu BiH, kojima se definira mandat međunarodnih sudaca i tužitelja.

U prosincu 2009. ističe prijelazni petogodišnji mandat tijekom kojeg su međunarodni suci i tužitelji postupali pred Sudom i Tužiteljstvom BiH. Međutim, uslijedile su inicijative za produžetak ovog prijelaznog razdoblja i ostanak međunarodnih sudaca i tužiltelja i nakon 2009.

Predloženim izmjenama Zakona o Sudu BiH produžava se mandat međunarodnih sudaca u prijelaznom razdoblju do 31. prosinca 2012. u drugostupanjskoj instanci u Odjelu za ratne zločine, s tim da u Apelacionom vijeću može sudjelovati samo jedan međunarodni sudac.

Definirano je da međunarodni suci mogu sudjelovati u radu na započetom predmetu Odjela I Krivičnog odjeljenja samo ako je rad na tom predmetu započeo prije stupanja na snagu ovog zakona.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Tužiteljstvu BiH bit će omogućeno produžavanje mandata međunarodnim tužiteljima u Posebnom odjelu za ratne zločine nakon 31. prosinca 2009. Ovo prelazno razdoblje može trajati najduže do 31. prosinca 2012.

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona je utvrđeno da međunarodni tužitelji ne mogu biti zamjenici glavnog tužitelja niti obavljati dužnost rukovoditelja i zamjenika rukovoditelja Posebnog odjela za ratne zločine.

Usvojene izmjene krivičnog zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, koji je jedan od zakona s liste obveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, usvojen je večeras u prvom čitanju u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Predloženim zakonom vrše se usklađivanja postojećeg zakona s međunarodnim standardima i uvode rješenja kojima se nastoji preventivno djelovati na potencijalne počinitelje krivičnih djela.

Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, koji, između ostalog, predviđa i mogućnost izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, vraćen je Zajedničkom povjerenstvu za ekonomske refome i razvoj.

Podršku zastupnika u prvom čitanju dobio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona ou pravnom postupku, kojim se poboljšavaju i pojašnjavaju postojeća rješenja.

Jedna od odredaba ovog prijedloga zakona određuje da sukob nadležnosti u upravnom postupku između organa uprave BiH i organa uprave entiteta rješava Sud BiH.

Večeras je usvojen izvještaj o izvršavanju Plana aktivnosti za ispunjenje preostalih obveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, uz zaključak da Vijeće ministara i Parlamentarna skupština učine sve u narednih 15 dana kako bi se do kraja mjeseca ispunio što veći broj zahtjeva iz Mape puta.

16.9.2009.
Pincom.info/ Srna

Uhićeni osumnjičeni za pokolj Hrvata u Trusini: Pretresen i stan Sefera Halilovića

Uhićeni osumnjičeni za pokolj Hrvata u Trusini: Pretresen i stan Sefera Halilovića"

SARAJEVO - Policijski djelatnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), uz sudjelovanje Jedinice za specijalnu potporu, na temelju naredbe Tužiteljstva BiH, lišili su slobode četiri osobe, koje su osumnjičene za kaznena djela Ratni zločin protiv civilnog pučanstva iz članka 173. KZ BiH i Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz članka 175. KZ BiH, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH

Danas u ranim jutarnjim satima, slobode su lišene slijedeće osobe:

- Nedžad Hodžić zvani „Džon Vejn“, rođen 15.03.1969. u Novom Pazaru u Republici Srbiji, nastanjen u Sarajevu,
- Mensur Memić zvani „Menta“, rođen 28.06.1966. u Prijedoru, nastanjen u Bihaću,
- Dževad Salčin zvani „Struja“, rođen 13.07.1956. u Malom polju u općini Mostar, nastanjen u Mostaru i
- Senad Hakalović, rođen 11.11.1966. godine u Konjicu, nastanjen u Buturović polju u općini Konjic.

Osumnjičeni za ratni zločin

Ove osobe su osumnjičene za kaznena djela Ratni zločin protiv civilnog pučanstva iz članka 173. KZ BiH i Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz članka 175. KZ BiH, u svezi sa člankom 180. stavak 1. i člankom 29. KZ BiH.
Osobe koje su lišene slobode pod istragom su Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH, a osumnjičeni su da su na području sela Trusina u općini Konjic, u ranim jutarnjim satima 16. travnja 1993. godine sudjelovali u izvršenju kaznenog djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv civila hrvatske nacionalnosti.

Tog dana, u ranim jutarnjim satima, izvršen je napad na selo Trusina. Napad su izvršili pripadnici Specijalnog odreda za posebne namjene Armije R BiH pod nazivom “Zulfikar”, i pripadnici 45. brdske brigade Armije R BiH, „Neretvica“. Napad je bio usmjeren na civilno hrvatsko pučanstvo sela Trusina. Prigodom napada, pripadnici ovih postrojbi su ubili devetnaest civila, ranili četiri civila, od kojih i dva djeteta starosti od dvije i četiri godine, a ubijena su i tri bojovnika HVO-a, koji su se prethodno predali. Svi ubijeni i ranjeni su pripadnici hrvatskog naroda.

Pretres na 17 lokacija

Nakon lišenja slobode, osumnjičeni će biti predati postupajućem tužitelju Tužiteljstva BiH, koji će ih ispitati u svojstvu osumnjičenih, a nakon toga odlučiti o podnošenju prijedloga o određivanju pritvora Sudu BiH.

Usporedo sa lišenjima slobode, djelatnici SIPA-e će na području općine Konjic, ali i u više drugih gradova u BiH, izvršiti pretres na 17 lokacija koje koriste fizičke i pravne osobe, a za koje postoji utemeljena sumnja, da bi se u njima mogli nalaziti dokazi bitni za ovaj kazneni postupak.

Zanimljivo je da je pretresn i stambeni objekt bivšeg načelnika stožera Armije BiH Sefera Halilovića, no zasad nema informacija o njegovom uhićenju.

16.9.2009.

Pincom.info

Bošnjaci iz BiH biraju hrvatskog predsjednika!

ZAGREB/SARAJEVO- SDP-ov predsjednički kandidat Ivo Josipović, bez obzira na činjenicu da izborno tijelo iz BiH koje će glasovati na hrvatskim predsjedničkim izborima nije naklonjeno lijevoj političkoj struji, moći će računati na potencijalno veliki broj glasova. Naime, velik broj građana bošnjačke nacionalnosti, pogotovo iz Sarajeva i Tuzle, ima državljanstvo RH, što će im omogućiti sudjelovanje na izborima u Hrvatskoj, a s obzirom na činjenicu kako su Bošnjaci na općim izborima u BiH glasovali za hrvatskog člana predsjedništva SDP-ovca Željka Komšića, veoma je izvjesno da će svoj glas dati upravo za Josipovića.

Veliki broj glasača

Dnevni list doznaje kako na području Federacije ima oko 55 tisuća Bošnjaka s hrvatskim državljanstvom koji, dakle, mogu glasovati na izborima u susjednoj nam državi. Kada se ovom broju pridoda i 25 tisuća Bošnjaka na području Bosanske Krajine (Bihać, Cazin, Velika Kladuša...), dolazi se do respektabilnog broja potencijalnih glasača. No, uzimajući u obzir činjenicu kako Demokratska narodna zajednica (DNZ) ima vrlo jak utjecaj na području Bosanske Krajine, mala je vjerojatnost da će hrvatski građani s ovog područja dati svoj glas Josipoviću. Iako postoji veliki broj Bošnjaka koji su državljanstvo Hrvatske stekli rođenjem ili na neki drugi način i koji su prijavljeni u Hrvatskoj, oni neće moći značajnije utjecati na ishod jesenskih izbora, smatra državni zastupnik i potpredsjednik NS-a Radom za boljitak Jerko Ivanković Lijanović. Ipak, složio se kako će biti veoma logično da Bošnjaci ove godine daju svoj glas SDP-ovom kandidatu Ivi Josipoviću, pogotovo ako se zna da su na općim izborima u BiH u velikom broju dali glas Željku Komšiću.

Sigurno će glasovati

Prema proizvoljnoj procjeni izaslanika HDZ-a BiH u državnom Domu naroda Ive Mire Jovića, trenutačno oko 80 tisuća Bošnjaka posjeduje hrvatske putovnice te će moći glasovati. No, tvrdi da je u ovom trenutku još rano procjenjivati za koga će Bošnjaci glasovati, te koliko će uopće pratiti priču oko izbora u RH.

Provjera državljana

MUP Hrvatske je tijekom provjere državljana zbog proteklih parlamentarnih izbora došao do zaključka da osim Hrvata u BiH, putovnice RH posjeduje i više od 50.000 Bošnjaka. Najveći broj njih živi u Unsko-sanskoj županiji, ali ih ima i u Republici Srpskoj. Bošnjaci su hrvatske putovnice zatražili na osnovi ratnog djelovanja u redovima Hrvatskog vijeća obrane ili u redovima vojske kojom je zapovijedao Fikret Abdić Babo.

Prebivalište u BiH

S druge strane, Lijanović naglašava kako je ipak znatno manji broj onih Bošnjaka koji su se izjasnili kao Hrvati, a žive na području BiH, pa tako se ne može očekivati ni snažnije biračko tijelo u 11. izbornoj jedinici.

Piše: Dario Pušić / dnevni-list.ba

Hrvati od Ustavnog suda traže zaštitu ustavnosti

Klub izaslanika hrvatskoga naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH podnio je danas Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine Zahtjev za ocjenu i zaštitu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Amandmana CI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Statuta Grada Mostara koji je nametnuo Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.

Zahtjev se konkretnije se odnosi na odredbe propisanog načina izbora vijećnika i gradonačelnika Grada Mostara. Po mišljenju podnositelja Zahtjeva, time se višestruko krše kolektivna i individualna prava građana Mostara i dovodi ih se u diskriminirajući položaj u odnosu na građane drugih lokalnih zajednica u Bosne i Hercegovini.

16.9.2009.

Pincom.info

Pločkinić: FTV koristi udbaške metode i potiče vjersku i nacionalnu mržnju

MOSTAR – U svom reagiranju na posljednje izdanje političkog magazina Federalne televizije (FTV) „60 minuta“ predsjednik nevladine organizacije Croatia Libertas Leo Pločkinić optužio je FTV za poticanje na vjersku i nacionalnu mržnju.

Pločkanić u reagiranju navodi da je FTV u spomenutoj emisiji objavila karikaturu „krajnje uvrjedljivog, štetnog ili nepoštenog sadržaja“, na kojoj su prikazani političari Dragan Čović i Milorad Dodik kojima je u fotomontaži promijenjen spol, a u rukama drže djecu kojima su fotomontažom ubačene glave predsjednika nevladinih organizacija Branislava Dukića i Lea Pločkinića.

„Prikaz fotomontaže daje netočnu i varljivu sliku koju je urednik Hadžiomerović plasirao u javnost jer očito ne raspolaže ni stvarnim činjenicama, a ni bilo kakvim dokazima. (...) Nakon analize kompletne emisije došao sam do zaključka kako je riječ o klasičnim udbaškim metodama ocrnjivanja, blaćenja i etiketiranja te prikazivanja u negativnom svjetlu svega što je hrvatsko“, smatra Pločkanić.

Pločkanić dalje navodi kako su nakon tog priloga u emisiji prikazani stravični prizori zločina na tuzlanskoj Kapiji i Markalama, koje su novinari „60 minuta“ iskoristili u „dnevno političku i jednostranu propagandu“.

„Ova dva, nazivimo ih, priloga iz 60 minuta potiču nova previranja te potiču na vjersku i nacionalnu mržnju. Ukoliko postoji pravilo ili propis kako novinari moraju imati završen novinarski fakultet i ispunjene profesionalne standarde i uvjete za rad tražim da se ti uvjeti ispune“, stoji na kraju reagiranja predsjednika nevladine organizacije Croatia Libertas.

15.9.2009.
Pincom.info/ Fena

Uzdol: ŽRTVE JOŠ ČEKAJU PRAVDU Zar su poubijali sami sebe !?

ŽRTVE JOŠ ČEKAJU PRAVDU Zar su poubijali sami sebe !?"

UZDOL -U Uzdolu, pokraj Prozora, obilježena je 16. obljetnica zločina kojeg su počinili pripadnici Armije BiH 1993.godine ubivši 29 hrvatskih civila, uglavnom staraca i djece, i 12 vojnika HVO-a.

Svetu misu je predvodio apostolski nuncij u BiH Alessandro D Erico.

U svojoj propovijedi je istaknuo kako je zaborav teško očekivati ali da je naglasak na potrebi izgradnje boljeg sutra, u Uzdolu i cijeloj Bosni i Hercegovini.

¨Molimo za svjetlost prosvjetljenja kako bismo mogli ovo prihvatiti u perspektivi kršćanske vjere. Ovaj teški trenutak s kojim se suočio kršćanski Uzdol je dodatni teret u cijeloj povijesti Uzdola, ustrajnog u vjeri¨, istaknuo je papinski nuncij.

Podsjetio je također kako za taj zločin još nitko nije odgovarao. Upravo zbog toga se Uzdol osjeća prepuštenim samom sebi, ističe uzdolski župnik don Miljenko Džalto.

¨Gdje je taj sud Haški, gdje je ta vlast Bosne i Hercegovine, Federacije, županije. Zar da smo poubijali sami sebe?¨, pita se don Miljenko. U isto vrijeme poručuje kako je Uzdol već odavno oprostio, jer to¨ Isus od nas traži¨.

Uz obitelji žrtava i mnoštvo vjernika iz općine Rame-Prozor na svetoj misi su bili i predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, dopredsjednik RS-a Davor Čordaš, predsjednik Vlade HNŽ-a Srećko Boras, zastupnik u Hrvatskom Saboru Ivan Bagarić te brojna druga izaslanstva.

14.9.2009.
Pincom.info/ Fena

Fra Andrija tvrdi da se džamija u zapadnom Mostaru obnavlja na crkvenim temeljima

MOSTAR - Predsjednik HKD Napredak Mostar prof. dr. fra Andrija Nikić upito je svim nadležnim institucijama za očuvanje kulturne baštine dopis u kojem je zatražio da se izvrši arheološko iskapanje temelja džamije na Pijesku u Mostaru u naselju Zahum kako bi se utvrdilo da se na tome mjestu nalazila crkva te da je kasnije na njezinim temeljima izgrađena džamija hadži Ali-bega Lafe.

Podsjetimo, nakon što su nadležne službe Federalnog ministarstva prostornog uređenja još u rujnu prošle godine izdale potrebna rješenja, nedavno je počela i obnova džamije hadži Ali bega Lafe na Pijesku. Riječ je o jednoj od ukupno četiri džamije, koliko ih je prije rata bilo u zapadnom dijelu grada, a koje su uništene tijekom posljednjih ratnih zbivanja. Kako su mostarskom Dnevnom listu kazali u Medžlisu Islamske zajednice Mostar, džamija hadži Ali bega Lafe na Pijesku sagrađena je prije 1631., što se može utvrditi temeljem Sidžila mostarskog kadije, u kojem je među 24 mahale upisana u Zahumu i hadži Lafe mahala.

Džamija je uvrštena na listu spomenika pod zaštitom države i spada u kategoriju najvrjednijeg graditeljskog nasljeđa iz osmanskog razdoblja.

U Medžlisu Islamske zajednice Mostar kažu kako je ova džamija, s obzirom na njezinu povijesnu važnost, od velikog značenja za pripadnike islamske vjere, a
i za sve ostale građane, jer se radi o kulturnom spomeniku.

Kao i sve druge džamije, i ova će biti financirana od Medžlisa Islamske zajednice Mostar, a najjači izvor financiranja su upravo mostarski muslimani.

“Bili bismo presretni da se u financiranju obnove pridruže i ostali građani Mostara bez obzira na nacionalnost i vjeru. Kako je ova džamija jedna od tradicija suživota naroda u BiH, onda nam valja i nju obnavljati ”, istaknuli su nam iz Medžlisa IZ-a Mostar.

Od ukupno četiri prijeratne džamije u zapadnom Mostaru dosad obnovljene Baba Beširova džamija na Balinovcu i Derviš paše Bajezidagića u Podhumu, te da Medžlis Islamske zajednice Mostar priprema izradu projektne dokumentacije za džamiju hadži Saliha Temima na Babunu u Ilićima.

Fra andrija Nikić u dopisu nadležnim institucijama, međutim, navodi, kako je čudno što da predstavnici Medžlisa IZ Mostar ne pokazuju izvod iz katastra niti podatak kada je i od koje kršćanske obitelji muslimanski darivatelj, konkretno Ali beg Lafo, kupio zemljište za gradnju spomenute džamije.

On je u ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar već upozoravao javnost i nadležne ustanove na rušenja katoličkih i franjevačkih sakralnih objekata u Mostaru, Hercegovini i Bosni, te podizanja džamija na njima.

Također, obraćao se i Zavodu za zaštitu spomenika kulture županije Hercegovačko-neretvanske u Mostaru, sa zamolbom za arheološko iskapanje temelja zdanju na Pijesku u Mostaru, ali do danas nikakav odgovor nije dobio.

"Nakon što sam vidio da se užurbano radi na reizgradnji spomenute džamije, obratio sam se ponovno 11. travnja o.g. Zavodu za zaštitu spomenika kulture u županiji Hercegovačko-neretvanskoj i čuo odgovor da je reizgradnja spomenute džamije izuzeta ispod njihove nadležnosti. Za utjehu oni su me uputili na Povjerenstvo za zaštitu nacionalnih spomenika kulture u Bosni i Hercegovini u Sarajevu.

Potom sam napisao novi dopis i uputio ga nadležnom povjerenstvu u Sarajevo. U dopisu koji sam im faksirao 11. travnja o.g. . uz ostalo sam naspisao: predlažem Naslovu kao nadležnoj instituciji na području BiH da se prije bilo kakvih radova na lokalitetu Pijesak u Mostaru izvrše arheološka iskapanja, te se ustanove temelji porušenoga franjevačkog zdanja, a potom da se pomogne obnoviti starije crkveno zdanje nad kojim je sagrađena mlađa džamija. Želimo saznati istinu o ovom lokalitetu.

Predlažem da se ne gradi džamija na crkvi jer to je kamen mali velike smutnje jer se u ovom kraju mnogo toga rješava na račun Katoličke crkve nego, ako se želi da na ovim stranama bude mira onda neka se reizgradi džamija pokraj crkve a ne na crkvi jer bi to bilo verificiranje povijesnih zločina", istaknuo je fra Andrija.

On napominje kako je dobio dojam da nadležne institucije otežu s odgovrom dok se ne obnove bespravno sagrađene džamije na katoličkim zdanjima.

"U ime istoga Hrvatskog kulturnog društva Napredak koje uz ostalo skrbi i za hrvatsku i katoličku baštinu, pitam tko nam je u Bosni i Hercegovini učinio da su katolička zdanja postala arhiv pod zemljom, koji nam još uvijek nije dopušteno otvoriti, temelje prepoznati i pokušati obnoviti. U našoj akciji mogu nam i drugi pomoći. Primjerice, neka nam odgovore potomci onih koji su naslijedili predaju o spomenutom kulturocidu s točnim podatcima tko i kada je to počinio, te podastru izvode iz katastra o podrijetlu parcela i iznosima koje su velikodušni muslimanski darivatelji izdvojili prijašnjem kršćanskom vlasniku zemljišta da se na tom terenu sagrade islamski vjerski objekti", piše fra Andrija.

Pretvaranje crkve u sjevernom logoru u Mostaru nakon Obrambenog rata u džamiju suvremeni je primjer da se i danas crkve pretvaraju u džamije a na što se nitko od navedenih institucija, a ni međunarodnih dužnosnika, nije osvrnuo.

Fra Andrija je na kraju poručio nadležnim ustanovama u gradovima, županijama i Federaciji da pomognu u obnovi starijih zdanja nad kojima su sagrađene mlađe džamije.

14.9.2009.
Pincom.info
Foto: Jedna od mostarskih džamija