Poglavar bosanskohercegovačke Islamske zajednice reis ulema Mustafa Cerić ovih je dana svojom izjavom kako bošnjačka inteligencija nije uložila dovoljno truda da razvije nacionalnu komponentu koja bi proizvela i potrebu za stvaranjem nacionalne države Bošnjaka opet uskovitlao javnost u Bosni i Hercegovini. Jedno od najkrupnijih pitanja na koje Bošnjaci nisu dali odgovor još od raspada Osmanskoga Carstva jest - kako tvrdi Cerić - što su njihovi ciljevi na Balkanu? Je li samo vjerski opstanak ili vlastita država na Balkanu koja će ih štititi od genocida kakav se dogodio u proteklom ratu, nedavno je zapitao reis. Na ovu su izjavu posebno žestoko reagirali bivši komunisti, koji se danas skrivaju iza imena Socijaldemokratske partije. Oni od Cerića traže da pojasni svoja stajališta, odnosno, pitaju ga, skriva li se iza tih izjava pokušaj da na prostoru kojeg u BiH nadziru muslimani, stvori bošnjačku islamsku državicu, što bi, kako smatraju u SDP-u, istodobno omogućilo da se Srbi pa i Hrvati izdvoje iz sastava BiH.
Premda su bosanski socijalisti, na čelu sa Željkom Komšićem, glavni nositelji unitarističke politike u životu muslimansko-hrvatske Federacije, upitali su reisa Cerića, odnose li se možda njegove izjave i na mogućnost pretvaranja cjelokupne BiH u bošnjačku islamsku državu. Srpska je strana Cerićeve poruke protumačila kao prijetnju Republici Srpskoj i Hrvatima u BiH dok su ionako stiješnjeni Hrvati ostali prikraćeni za stajališta svojih političara o Cerićevim nakanama. Naravno o Ceriću može svatko misliti što ga volja, nu ipak mu valja priznati odre`enu razinu političke realnosti.
Nakon europskih i američkih poruka bošnjačkim političarima kako BiH ne će i ne može biti unitaristička država, Cerićeve poruke su ponajprije usredotočene na muslimansko-hrvatsku Federaciju, u kojoj je njezina hrvatska strana sve malobrojnija, a me`usobna politička trvenja unutar hrvatskoga korpusa sve znatnija. Valja upozoriti i na drugi dio Cerićeve izjave u kojoj, po uzoru na nekadašnju Islamsku deklaraciju Alije Izetbegovića traži odgovor na pitanje o cilju muslimanske politike na Balkanu. Nedavno saudijsko priznanje kosovske državnosti moglo bi u sebi tek dijelom sadržavati odgovor i na Cerićevo pitanje. Naime, možebitno teritorijalno povezivanje islamskih zemalja na Balkanu podrazumijevalo bi otvaranje pitanja sandžačkih muslimana u Srbiji, čime bi se stvorio kopneni koridor od Bosne preko Kosova pa sve do jadranske obale u Albaniji.
Koliko su snažne takve tendencije pokazuje slučaj masovnih zločina, koje su nad Hrvatima počinili muslimanski vojnici još 16. travnja 1993. u Trusini kod Konjica. Tamo muslimanske snage ubile 22 ljudi, me`u kojima je i 15 civila, a da za taj zločin sve do danas još nitko nije odgovarao. Nedavno je udruga stradalnika "Grabovica 93" zatražila od vlasti BiH da Nihada Vlahovljaka, Seada Karagića i Harisa Rajkića, bivše pripadnike Armije BiH, koji su zbog zločina u selu Grabovica osu`eni na po 13 godina zatvora, odmah upute na izdržavanje kazne. Ova dva slučaju šalju poruku muslimanskim ekstremistima da slobodno mogu ubijati Hrvate, jer im se, kao i u slučaju Trusina, zato ne će suditi, a ako ih pak možebitno i osude, nikad ne će otići na izdržavanje kazne, kao što nisu otišli ni zbog zločina u Grabovici pravomoćno osu`eni zločinci Vlahovljak, Karagić i Rajkić. S druge strane Hrvatima je jasno upućena poruka kako u Federaciji nisu poželjni te ako žele preživjeti, najbolje bi im bilo da muslimanima prepuste svoja područja. Kako Cerićeva poruka nije jednostrana, ona ima i svoju drugu stranu koja se očituje u jednom dijelu muslimanske politike sklone kompromisu.
Ona je primjenjiva tek u slučaju ako Hrvati budu čvrsto inzistirali na vlastitoj teritorijalnoj autonomiji, koja im jedino može omogućiti jednakopravnost sa Srbima i Bošnjacima u BiH. Valja se nadati kako je u tom duhu govorio i američki veleposlanik Charles English kad je nedavno upozorio kako „BiH nikada ne će biti unitarna država te da će na ovaj ili onaj način biti decentralizirana.
Mate Kovačević
Hrvatsko slovo
