Neustavni zakoni kojima se oduzimaju prihodi županijama

SARAJEVO - Ustavni sud FBiH utvrdio je da odredba članka 1. stavak 1. točka a) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH nije u skladu s Ustavom FBiH, jer se federalna vlast i županije, čija je ovo također nadležnost, nisu dogovorili sukladno ustavnim odredbama, javlja Fena.

Sud je, istovremeno, odbacio zahtjev za ocjenu ustavnosti ostalih odredbi Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH te odlučio da se sporna odredba za koju je utvrđeno da nije u skladu s Ustavom može primjenjivati najkasnije do 10. prosinca, u kojem će roku Parlament FBiH osporeni zakon usuglasiti s federalnim Ustavom.

Odluka Ustavnog suda FBiH donesena je nakon provedene javne rasprave o zahtjevu jedne trećine izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH u kojem je navedeno da se osporenim zakonom osiguravaju sredstva za isplatu naknada neuposlenim demobiliziranim braniteljima, a što prema Ustavu FBiH predstavlja domenu socijalne politike, koja je u zajedničkoj nadležnosti federalne i županijskih vlasti.

Prema obrazloženju Odluke Ustavnog suda, sporni zakon usvojen je bez dogovora sa županijama, a spornom odredbom propisano je da se prihodi s jedinstvenog računa koji pripadaju FBiH u visini od 3,05 posto od ostvarenih, privremeno (do roka važenja Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji) raspoređuju na ime naknade za demobilizirane neuposlene branitelje.

Kako je kazala predsjednica Ustavnog suda FBiH Kata Senjak, po ocjeni Suda raspodjela za financiranje ovih naknada predstavlja domenu socijalne politike, odnosno zajedničku nadležnost federalne i županijskih vlasti o kojoj se županije i federalna vlast dogovaraju na trajnoj osnovi.

Ranijom presudom Ustavnog suda FBiH od 13. rujna 2006. godine utvrđeno je da odredbe - članovi 3. 6. 12. 13. 16. 20. 21. i 22. Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH nisu u suprotnosti s Ustavom, te je budući da se radi o presuđenoj stvari (res iudikata) Sud odbacio zahtjev za ocjenu njihove ustavnosti.

8.11.2008.
Pincom.info

Fra Andrija Nikić: Turci u BiH porušili preko 450 crkava

MOSTAR - Prema povijesnim zapisima, spomenuta džamija sagrađena na temeljima franjevačkoga sakralnog zdanja - samostana i crkve sv. Ante što su franjevci sagradili oko 1390. godine, stoji u dijelu priopćenja HKD Napredak, kojeg je potpisao fra Andrija Nikić. Priopćenje prenosimo u cijelosti:.

Nedavno je objavljena vijest o obnovi treće džamije u zapadnom dijelu Mostar. Radi se o džamiji Ali-bega Lafe na Pijesku u naselju Zahum.

Ova je džamija sagrađena prije 1631. godine. Njezin osnivač, stoji u vijesti koju je objavio Dnevni list, pripada obitelji Bakamovića. Ova je džamija uvrštena na listu spomenika pod zaštitom države. Spada u kategoriju najvrjednijeg graditeljskog nasljeđa iz osmanskog razdoblja. Toliko iz objavljene vijesti na stranici Dnevnog lista.[1][1]

Prema povijesnim zapisima, spomenuta džamija sagrađena na temeljima franjevačkoga sakralnog zdanja - samostana i crkve sv. Ante što su franjevci sagradili oko 1390. godine. To znači samostansko zdanje je starije za oko 240 godina?!

Konkretno obnova oronuloga franjevačkoga samostan u Zahumu spominje se u povijesnim dokumentima iz Dubrovačkog arhiva iz 1426. godine. Nadalje, uz crkvu i samostan sv. Ante postojalo je još šest crkava. Ostale crkve su: sv. Ivana – u današnjoj Sutorini, sv. Stjepana (nad njom dzamija) i sv. Luke /kula sa zvonikom) s lijeve strane Neretve, a s desne strane su postojale crkve: sv. Ane (nad njom dzamija) u Podhumu, sv. Ruže Viterbijske u Ilićima (nad njom dzamija) i Gospe Snježne na Smrčenjacima.

To znači da je na području današnjeg Mostara prije turske okupacije živjelo brojno katoličko pučanstvo, koje je sagradilo sedam crkava za svoje potrebe. I nitko se kroz minulih šest stotina godina nije pobrinuo da bi starija zdanja stavio na listu spomenika pod zaštitom države.

Franjevački samostan u Zahumu kao i onaj na Bišću, Turci su nakon okupacije ovih područja s ostalih šest katoličkih crkava porušili i, da bi franjevcima izbili iz glave obnovu njihove crkve i samostana, te njihovo daljnje djelovanje u Mostaru i na širem području, na temeljima bivšega samostanskoga zdanja sagradili džamiju.

I ne samo da su Turci porušili katolička zdanja u Mostaru nego i na ostalom oklupiranom području Hercegovine. Rušitelji kršćanske civilizacije porušili su na području Hercegovine svih 13 samostana i preko 155 crkava sa svim dragocjenostima, arhive s dokumentima, knjižnice s rukopisima i ostalim povijesnim spomenicima.

Na dalje, da se dobije bolji uvid u rušenje kršćanske civilizacije ne smije se zaboraviti da su Turci u Bosni Hercegovini porušili još 4 samostana sestara klarisa, preko 50 franjevačkih samostana i preko 450 crkvana sa svim sakralno-kulturnim blagom. To su bila reprezentativna zdanja sa svim oznakama ondašnjega graditeljstva.

Kako je to izgledalo pomažu nam franjevačka I crkvena sakralna zdanja koje se susreću na području Dubrovnika i njegove okolice. Od rušenja je prošlo više stoljeća I, žalosno je, da još nitko za taj sakralni kulturocid nije odgovarao, niti se ispričao katoličkom i hrvatskom pučanstvu![2]

U ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar koje, uz ostalo, skrbi i o zaštiti hrvatskih i katoličkih kulturnih spomenima, tražim da se prije bilo kakvih radova na lokalitetu Pijesak izvrše arheološka iskapanja, te se ustanove temelji porušenoga franjevačkoga samostana, a potom da se pomogne obnoviti starije crkveno zdanje nad kojim je sagrađena mlađa džamija.

U ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak koje uz ostalo brine i za hrvatsku i katoličku baštinu, pitam tko nam je u Bosni i Hercegovini učinio da su katolička zdanja postala arhiv pod zemljom, koji nam još uvijek nije dopušteno obnoviti. U našoj akciji mogu nam i drugi pomoći.

Primjerice, neka nam odgovore potomci onih koji su naslijedili predaju o spomenutom kulturocidu s točnim podatcima tko i kada je to počinio. Stoga poručujem nadležnim ustanovama u gradovima, županijama i Federaciji da nam pomognu obnoviti starija zdanja nad kojima su sagrađene mlađe džamije!

Pretvaranje crkve u sjevernom logoru u Mostaru nakon Obrambenog rata u džamiju suvremeni je primjer da se i danas crkve pretvaraju u džamije a na što se nitko od međunarodnih dužnosnika i ne osvrće. Bojim se kako međunarodna zajednica u Mostaru od Hrvata katolika želi naplatiti neke azijske dugove. A što se radi na Cipru nije daleka prošlost. Tamo je i katedrala pretvorena u džamiju, a kršćanske svetinje se nezaustavivo uništavaju na razne načine.

Predlažem da se ne gradi džamija na crkvi jer to je "kamen mali velike smutnje" jer se u ovom kraju mnogo toga rješava na račun Katoličke crkve nego, ako se želi da na ovim stranama bude mira onda neka se reizgradi džamija pokraj crkve a ne na crkvi jer bi to bilo verificiranje povijesnih zločina.

Ovaj naš prosvjed upućujemo javnosti, a proslijedit ćemo ga Ujedinjenim narodima i Sudu za ljudska prava u Strassbourgu te očekujemo njihovo skoro očitovanje.

6.11.2008.
Pincom.info

Dodik Ashdowna nazvao ''grobarom BiH''

BANJA LUKA - Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je BiH propustila šansu da postane funkcionalna država zbog bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, kojeg je nazvao "grobarom BiH".

Prema riječima premijera RS, Ashdown je "iskopao jamu u koju će se BiH survati".

- Da je Ashdown kao visoki predstavnik razvio demokratske institucije, BiH ne bi imala problem. Međutim, on se ponašao kao slon u staklenoj bašti, maharadža koji je svaku noć donosio nove zakone i doveo BiH u gotovo nemoguću situaciju, rekao je Dodik.

Premijer RS je u intervjuu za Radio "Deutsche welle" rekao da je BiH moguća samo na bazi izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Problemi u kojima se BiH danas nalazi nastali su kada se pojavila koncepcija provođenja "duha sporazuma", a ne izvornog "slova sporazuma", što je otežalo dogovor unutar BiH, rekao je Dodik.

On je ocijenio da se srpski političari u BiH nalaze u delikatnoj poziciji, jer treba da afirmiraju Daytonski sporazum, a istovremeno da udovoljavaju biračima koji žele izdvajanje RS iz BiH.

Dodik je rekao da ljudi iz BiH treba da sjednu za sto i da se dogovore o minimumu zajedničkih funkcija, kako se BiH ne bi raspala.

- Ona može da bude složena zemlja federalno-konfederalnog tipa i da se dogovorimo o nekoliko zajedničkih funkcija na državnom nivou. Da li je to moguće, pokazaće vrijeme, naveo je Dodik.

Govoreći o pravu na referendum, Dodik je rekao da je to demokratsko pravo kojeg se RS ne odriče i da je referendum reakcija na zahtjeve za ukidanje RS.

- Vrijeme koje dolazi u budućnosti dati će za pravo novim političkim generacijama i ljudima da odlučuju o tim pitanjima, rekao je Dodik.

1.11.2008.
Pincom.info