utorak, listopada 13, 2009

Hrvati iz BiH mogu utjecati na izbore u Hrvatskoj

ZAGREB – Josip Jurčević, nezavisni kandidat za predsjednika Republike Hrvatske, u intervjuu za Dnevni list govori o osnovnim ciljevima u predizbornoj kampanji, o trenutačnom stanju u Hrvatskoj, zatim o Hrvatima u BiH, kao i o brojnim drugim pitanjima.
Nezavisni ste kandidat za predsjednika Hrvatske, što su Vaši osnovni ciljevi u radu i tijekom kampanje?
- Velika većina Hrvata, pa tako i ja, hoćemo da Hrvatska bude stabilna i sigurna zajednica u kojoj žive uspješni, životno zbrinuti i sretni ljudi. Za ostvarenje tih ciljeva Hrvatska ima sve osnovne pretpostavke – prirodna bogatstava, posebnu ekološku očuvanost, veoma važan geopolitički položaj, te izuzetan socijalni kapital u domovini i iseljeništvu. Međutim, Hrvatska je već godinama u procesu sve dublje opće, duhovne, gospodarske i upravljačke krize, koja je na pragu socijalne i nacionalne katastrofe. Glavni razlog ovakvog stanja su neuspješne, krajnje korumpirane, asocijalne i anacionalne strukture koje upravljaju Hrvatskom. One su okupirale politički prostor, te nisu sposobne ni ponuditi, a kamo li provoditi razvojne programe.
Stoga je krajnje vrijeme da se u Hrvatskoj provedu duboke duhovne i upravljačke preobrazbe, s kojima će se u hrvatske državne i društvene institucije dovesti stručne, moralne i socijalno odgovorne osobe. Taj proces preobrazbe treba započeti ovim predsjedničkim izborima, a nastaviti se na parlamentarnim i lokalnim izborima. Zato je iznimno važno da na predstojećim predsjedničkim izborima pobijedi kandidat koji nije dio postojeće upravljačke strukture. To su osnovni razlozi i poticaji moje predsjedničke kandidature te velikoj potpori koju dobivam od stručnjaka i naroda. A bez sudjelovanja svih nas, nećemo moći ostvariti naš prosperitet. Stoga, moramo znati da sami na izborima odlučujemo o našoj sudbini.

Kako komentirate trenutačno stanje u Republici Hrvatskoj – što mislite o radu Vlade RH te o povlačenju dojučerašnjeg premijera Ive Sanadera?

- Stanje je u svakom pogledu sve katastrofalnije, a potezi postojeće Vlade tome najviše pridonose. Umjesto poreznih rasterećenja koja su nužna za oporavak gospodarstva, povećavaju se porezi. U vanjskoj politici se potpuno kapituliralo, te se u graničnim sporovima krenulo prema političkoj prodaji hrvatskog teritorija, što predstavlja veleizdaju s povijesnog, moralnog i pravnog motrišta. O karakteru vladajuće strukture u Hrvatskoj ponajbolje svjedoči neodgovoran i sramotan način odstupanja bivšeg premijera, što se tako nije dogodilo nigdje drugdje u svijetu.

Aktualni predsjednik RH Stjepan Mesić je govorio da se Hrvati u BiH za svoja prava trebaju boriti Sarajevu a ne u Zagrebu. Što će te im Vi poručiti?
- Potezi osobe koja sada obnaša dužnost predsjednika RH imaju kontinuitet koji je protivan svim vrijednostima koje su propisane hrvatskim Ustavom. To je djelovanje koje nanosi svakovrsnu štetu hrvatskim državnim, nacionalnim i društvenim interesima, a usmjereno je na opću dezintegraciju i rušenje osnovnog osjećaja dostojanstva i ponosa građana. Negativan odnos prema Hrvatima u BiH treba razumijevati na tom općem tragu. Uostalom, što drugo očekivati od predsjednika koji je pred Haaškim tribunalom lažno svjedočio protiv vlastite države.
Opstojnost hrvatskog naroda u BiH je stoljećima bila neprekidno ugrožavana od različitih interesa i na različite načine. Usprkos tome, ipak je neprekidno jačao proces oblikovanja identiteta Hrvata u BiH, jer su hrvatsko zajedništvo, vitalnost i samosvjest imali dublje korijene od destruktivnih procesa. Stoga je i u sadašnjem razdoblju najvažnije da se očuvaju temelji zajedništva i da Hrvati u BiH imaju povjerenja u sebe same, jer Hrvati u BiH svoju sudbinu prvenstveno drže u svojim rukama, iako ih mnogi zlonamjernici nastoje uvjeriti da nije tako. Uz to, zastala legitimna pomoć iz Hrvatske će sigurno doći nakon upravljačkih promjena u Hrvatskoj. Moj odnos prema Hrvatima u BiH ne počiva samo na općem znanju i interesima, nego je osobno snažno emotivno utemeljen na obiteljskom podrijetlu. Uostalom, i moja supruga je Hrvatica iz BiH, što znači da su to i naša djeca.

Vodite li predizbornu kampanju u BiH?
- U punoj mjeri i bez ikakvih predrasuda koje se nastoje proizvoditi u medijima. Tim predrasudama suprotstavljam objektivne činjenice. Prvo, prema međunarodnim standardima i zakonima RH, stanovnici BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo su u svakom pogledu jednakovrijedni, uključujući i biračka prava. Drugo, teritoriji država BiH i RH su na niz načina jedan izuzetno snažno međuovisan prostor, te je i zbog toga važno da dio stanovnika BiH s pravom glasa u RH može jednim dijelom utjecati na izbor u Hrvatskoj. Treće, stanovnici BiH koji imaju pravo glasa u RH najčešće su vlasnici nekretnina te drugih interesa u RH, što znači da državi RH plaćaju porez, pa je njihovo glasovanje i stoga pozitivno motivirano. Četvrto, neprekidno i preko svake mjere u RH se promovira “Europa bez granica“, pa gdje je to primjerenije – politički strateški, razvojno i povijesno – ako ne između RH i BiH, a pravo glasa to učvršćuje.

Treba li Hrvatska promijeniti svoju politiku prema Hrvatima u BiH? Ako postanete predsjednik, kakav će biti Vaš odnos prema Hrvatima u BiH?
- Hrvatska je svojim Ustavom i nizom međunarodnih dokumenata preuzela niz obveza prema Hrvatima u BiH. Te obveze nisu dar, nego rezultat povijesnog tijeka i način ostvarivanja brojnih i važnih strateških interesa države RH, prvenstveno u sigurnosnom i gospodarskom smislu. Osim toga, što smatram najvažnijim, veliki broj Hrvata iz BiH je – u najtežem razdoblju 1990. - 1991. - dragovoljno došao braniti državu RH od srbijanske oružane agresije, te je tako moralno zadužio RH. Kad postanem predsjednik, moj formalni, civilizacijski i moralni odnos prema našem narodu u BiH u punoj će mjeri uvažavati navedene činjenice.

Na koji način Vi možete pomoći Hrvatima u BiH?

- Suprotstavljam se izgrađivanju pogrešne i štetne percepcije kako RH pomaže Hrvatima u BiH, jer se radi o obostrano višestruko korisnoj suradnji. Predsjednik RH, kao i druge institucije RH, mogu i trebaju na mnogobrojne načine kreirati i ostvarivati tu suradnju, koja se može promatrati na tri razine. Prva je na prostoru BiH, druga u RH, a treća u međunarodnoj zajednici. Ta suradnja je sada značajno reducirana i ovisna o trenutačnim raspoloženjima pojedinaca. S pozicije moći predsjednika RH radit ću na uspostavi trajne, stabilne institucijske suradnje. Među brojnim predsjedničkim kandidatima jedini sam koji je bez političkih interesa učestalo godinama dolazio u sve krajeve BiH u kojima žive Hrvati. Stoga najbolje poznajem prilike i potrebe svih slojeva našeg naroda.

Kako Hrvati u BiH mogu postati istinski ravnopravni s ostala dva naroda u BiH i koja je uloga RH u tom procesu?
- Hrvati su konstitutivan narod u BiH. To je njihovo povijesno nasljeđe i pravna stečevina s kojom su ušli u samostalnu državu BiH. Taj položaj je postupno narušavan nakon 1992. i za to su najodgovornije strukture koje su u strukturi vlasti predstavljale Hrvate u BiH te vlasti RH i prije i poslije 2000. To je neuspjeh jednih i drugih, i s time se moramo suočiti. Sada je čak i formalna konstitutivnost Hrvata u BiH dovedena u pitanje, što se nikako ne smije dopustiti, jer to neće štetiti samo Hrvatima, nego i stabilnosti šireg prostora. Kako bi se situacija promijenila, Hrvati u BiH i stanovnici Hrvatske moraju u svoje državne i društvene institucije dovesti kvalitetne osobe koje će zastupati naše nacionalne i socijalne interese, što se do sada očigledno nije događalo. To je jednostavno reći, ali taj proces promjena mora započeti i neće ga učiniti nitko osim nas samih. Znači, najveća odgovornost je na nama samima.

Vaš izborni slogan? Što je za Vas europska Hrvatska?

- Slogan je jednostavan i primjeren svemu što je naznačeno u ovom razgovoru: „Josip Jurčević – hrvatski predsjednik – kad ako ne sad!“. Hrvatska je nedvojbeno europska zemlja: prema zemljopisnom položaju, povijesti, identitetu i projekciji budućnosti. Nažalost, sve priče, ucjene i poniženja koja RH do sada doživljava od europskih integrativnih i drugih globalnih institucija vode kolonizaciji RH. Stoga je žurno da RH od objekta postane subjekt međunarodnih odnosa, a to mogu učiniti jedino domoljubne, stručne, moralne i odgovorne osobe koje trebaju legalnim putem preuzeti vlast u Hrvatskoj.

Najozbiljniji sam kandidat
Koga vidite kao najozbiljnijeg kandidata u utrci za Pantovčak?

- Za sada je kandidaturu objavilo dvadesetak kandidata, a korumpirani mediji u Hrvatskoj uporno nastoje građane Hrvatske uvjeriti kako postoji samo pet kandidata koji su najpoželjniji strukturi koja pljačka i upropaštava hrvatsko društvo i državu. Koliko god izgledalo neskromno, tvrdim da sam najozbiljniji kandidat za obavljanje dužnosti predsjednika RH, jer to uvjerljivo svjedoči dugogodišnja dosljedna stručnost, moralnost i socijalna odgovornost mojeg javnog djelovanja.

Haaški tribunal je politički sud
Vaša ocjena rada Haaškog tribunala i njegove uloge u budućnosti te međunarodne zajednice u BiH?

- Gledajući cjelovito, Haaški tribunal je politički sud, tj. jedan od instrumenata pomoću kojeg se na prostoru bivše Jugoslavije nastoje ostvarivati različiti geopolitički, gospodarski i drukčiji interesi. Pritom se gotovo potpuno zanemaruje pravda, istina i interesi država i naroda u jugoistočnoj Europi. No, to je njihov posao, a naš je da se tome suprotstavimo i zaštitimo istinu, pravdu i naše interese.