SARAJEVO- Novi paket ustavnih promjena koji je tijekom jučerašnjeg dana predstavljen čelnicima pojedinih političkih stranaka (SDP, HDZ 1990. i SDA) predstavlja tek minimalnu korekciju prethodno ponuđenog butmirskog paketa, te ne ispunjava većinu zahtjeva za ravnopravnom pozicijom hrvatskog naroda u državnim i entitetskim institucijama. Naime, iako još nije javan, od pouzdanih smo izvora doznali kako je iz nacrta ustavnih promjena vidljivo kako međunarodni predstavnici nisu uvažili veliki dio jasnih zahtjeva hrvatskih stranaka usmjerenih k istinskoj ravnopravnosti u odlučivanju na svim razinama vlasti.
Kozmetičke nadogradnje
Uvaženo je veoma malo od svih onih primjedaba koje su uputili predstavnici HDZ-a 1990. i HDZ-a BiH, kazao nam je naš izvor, koji smatra kako se i ovim prijedlogom pokušava izići u susret predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i na taj način doći do kozmetičke promjene Ustava. Na taj bi se način deklarativno kazalo kako je nešto promijenjeno u kontekstu mogućnosti dobivanja kandidacijskog statusa za Europsku uniju i zatvaranja Ureda visokog predstavnika, kazao je naš sugovornik, podsjetivši ipak kako krajem godine istječe mandat sadašnjim predstavnicima Europske unije Olliju Rehnu i Javieru Solani te bi nakon toga stvari trebalo gledati u drugom svijetlu.
Ključna stvar koja je izmijenjena u odnosu na raniji prijedlog je funkcioniranje i biranje izaslanika u Dom naroda BiH. Dom naroda trebao bi dobiti punu zakonodavnu funkciju. Po staroj varijanti, Dom naroda je trebao odlučivati samo o vitalnom nacionalnom interesu. Po novom prijedlogu, Dom naroda odlučivao bi o svim zakonima kao i Zastupnički dom Parlamenta BiH. Po prvobitnom prijedlogu, izaslanici u Dom naroda birali bi se iz Zastupničkog doma, a po novom, izaslanici bi se birali kao i do sada - iz Narodne skupštine RS-a i Doma naroda FBiH. Predsjedništvu BiH će se također oduzeti neke ovlasti. Neće više imenovati predsjedatelja Vijeća ministara.
Jednakopravnost je uvjet
Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić jučer nije htio komentirati ponuđeni prijedlog, kazavši kako će se stranka očitovati tek danas nakon detaljne analize onoga što su predstavnici međunarodne zajednice pripremili. “Ipak, mi možemo podržati samo one promjene koje će uključivati jednakopravnost naroda i funkcionalnost države”, upozorio je Ljubić. Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, je naglasio da za SDP BiH neće biti prihvatljiv bilo koji prijedlog koji bi bio ispod stavova koji su izneseni u obraćanjima Josepha Bidena i Ollija Rehna u državnom Parlamentu. To znači da je za SDP neprihvatljiv bilo koji prijedlog koji bi umjesto daljnje dogradnje i preciziranja butmirskog paketa išao k njegovom slabljenju.
Srbi za minimalne korekcije
SNSD u ovom trenutku pristaje na nekoliko točki. Neke od njih su povećanje broja zastupnika i izaslanika. Pitanje proračuna također bi se moglo prebaciti s Predsjedništva na Vijeće ministara. Kad se govori o Predsjedništvu, SNSD je spreman i omogućiti kandidiranje na ove dužnosti i drugim, a ne samo konstitutivnim narodima, ali uvjetuju da se rotacija u Predsjedništvu vrši svakih 16 mjeseci. Također, pristaju da se razgraniče nadležnosti Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, te se slažu kako bi se pitanje financijskih transakcija trebalo prebaciti na državnu vladu.
Stavovi Bidena i Rehna
Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, je naglasio da za SDP BiH neće biti prihvatljiv bilo koji prijedlog koji bi bio ispod stavova koji su izneseni u obraćanjima Josepha Bidena i Ollija Rehna u državnom Parlamentu. No, novi prijedlog neće predviđati mogućnost ustavne reforme koja će rezultirati ukidanjem dvoentitetske podjele BiH. Time bi dva entiteta i dalje ostala kao temeljni nositelji vlasti u državi BiH, čime se neizravno odbijaju zahtjevi hrvatskih stranaka za cjelovitom i korjenitom izmjenom postojećeg ustavnog uređenja. Naime, HDZ BiH i HDZ 1990. jasno su dali do znanja kako traže korjenitu reformu koja će rezultirati ukidanjem dvoentitetske podjele BiH. Sam predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović upozorio je nedavno kako ne odustaje od zahtjeva za uspostavom četiriju federalnih jedinica, čija bi sjedišta bila u Banjoj Luci, Tuzli, Sarajevu i Mostaru.
Piše: Dario Pušić / dnevni-list.ba
