Godine 1850. u Bosni je otvoren austrijski konzulat i kasnije nekoliko konzularnih agencija, koje su budno pratile i izvješćivale vlasti u Beču o teškom položaju raje. Jednom izvješću austrijskog generalnog konzula u Sarajevu dr. Dimitrija Atanackovića, ministru vanjskih poslova grofu Buol-Schauensteinu, pridodana je i tužba bosanskih kršćana zvorničke nahije konzularnom agentu u Tuzli J. Maričiću. Tužba je pisana 3. prosinca 1854. godine u Donjoj Mahali kod Orašja. U toj tužbi vide se sve strahote kroz koje je prolazio živalj Bosanske Posavine. Izvješće je dr. Atanacković poslao 29. prosinca 1854. i uz njega priložio navedenu tužbu:
Presvjetli grofe!
Neprestano slušam jadikovke kršćanskog življa u Bosni, obaju vjera, o ugnjetavanju sa strane Turaka. Djelomično ih čujem neposredno, djelomično putem konzularnih agencija. Nije potrebno spomenuti da pomoć, koja ne bi bila u stanju regulirati manjkavi sistem upravljanja, ne bi imala učinka, a s druge strane bi upravo zbog toga uporno i odlučno uplitanje konzularnih organa u unutarnje poslove zemlje otišlo ne samo predaleko već bi dovelo do nemilih trzavica i zapleta bez dovoljne garancije za uspjeh. Dok ja sam, ne posve ravnodušni promatrač, koji naprosto odbija takve jadikovke, veoma oprezno pristupam poslu i pokušavam izbjeći sve napadne radnje, te u datim prilikama dajem naputke podčinjenim organima te im preporučam da teže za tim da kod očigledne nepravde, zlouporabe i progona poduzmu odgovarajuće korake ulaganjem prigovora kotarskim vlastima i pozivanjem na dobronamjerne odluke samih carskih vlasti.
Nažalost, dnevno iskustvo pokazuje bez svake sumnje da ili iz vlastitih pobuda ili radi stranog utjecaja, odredbe koje dolaze od carske vlade, a odražavaju dobru volju nisu dobro prihvaćene u pokrajinama, te da se vladajući organi, tamo gdje nema kontrole, ni najmanje ne trude da pošteno izvrše objavljene naredbe.
Jedan od nepresušnih izvora zlouporaba, ugnjetavanja naroda, jedna od najvećih rak rana od koje pati Turska je davanje pod zakup različitih zemaljskih pristojbi n.pr. desetine, putarine, carski erar zahtjeva što veći iznos zakupnine, koji treba skupiti, a zakupci nadoknađuju gubitak na poreskim obveznicima. Ako se oni pobune, njihove se pritužbe uopće ne saslušaju ili se obrade veoma pristrano, djelomično zbog toga jer se zakupci tuže da inače ne mogu skupiti veliku zakupninu, dijelom iz razloga jer i javni službenici, čak i zemaljski guverneri, njima najbliži dužnosnici zakupci ili njihovi kompanjoni učestvuju kod zlouporaba i ucjenjivanja. Da bi se povećao omjer zlouporaba predaju generalni zakupci (najpoznatiji u Bosni su bivši vojnik i namjesnik Hadsi Ali Pascha, te izvjesni Mustafa Aga Pasaraz:) pojedine okruge, čak i općine starim zakupcima.
Dozvolite mi da ovdje posebno navedem jedan karakterističan slučaj.
Desetina sandžaka od Travnika i Zvornika je data u zakup u mjesecu svibnju tekuće godine, a o tome su sklopljeni formalni ugovori između pokrajinskog ministarstva i zakupaca, uz odobrenje Carskog financijskog ministarstva. Hadsi Ali-Paša se tada držao po strani od zakupa i ponuda. Ali kada je nakon nekoliko mjeseci kasnije saznao da su izgledi za slijedeću žetvu povoljni, isposlovao je u Carigradu pomoću doplate od 200 kesa, da su raniji ugovori o zakupu opozovu, te je zakup dodjeljen njemu, Hadsi Ali-Paši.
Navodi priložene žalbe, upućene na konzularnog agenta za Tuzlu, sastavljeni od mnoštva kršćana i njihovih duhovnika odnosi se uglavnom na zakupnike konzularna agencija za Tuzlu osnovana je tek nedavno. Nije nikakvo čudo da ugnjetavani kršćani hrle konzularnom agentu te njegovim posredstvom zahtjevaju ublaženje zastarjelih nevolja.
Maričić se prilično povoljno izjašanjava o držanju namjesnika Isaaka Paše, a najveću krivnju pripisuje kadiji od Tuzle, mudiru od Gradačca Tahir-begu i tamošnjem veleposjeclniku Abdi-begu Gradačeviću.
Pružila mi se prilika da o tim odnosima povjerljivo razgovaram sa drefterdarom Muhliss-efendijom. - Najprije mi je odgovorio na pitanje u svezi Tahirbega, on smatra žalbe opravdanim ali udaljavanje ovog čovjeka ne bi bio dobar potez, jer on ima protekcije u Carigradu. Nakon povratka Churschild-paše iskoristit ću priliku da i s njim razgovaram o tome, te ću ako bude moguće zatražiti trenutačnu potporu.
Kopiju ovog izvještaja šaljem istovremeno Njegovoj Ekselenciji gospodinu Internuntiusu.
Neka Vaša Ekselencija primi najponizniji izraz mog dubokog štovanja.
Dr. D. Atanasković
Prijevod žalbe bosanskih kršćana koji pripadaju pokrajini Zvornik, sa ilirskog, k.k. konzularnog agentu J. Maričiću Donja Mala, 3.12.1854.
Kršćani, koji žive u blizini Save prolazili su veoma bijedno sa svojim gospodarima, ali već nekoliko godina, naročito pak ove godine, upali su u krajnju nepriliku. Vezir je desetinu i druge daće dao u zakup bosanskim Turcima. Zakupci desetine, nezasitni i poWepni nastoje prije svega pomoću svakojakih ugnjetavanja i ucjenjivanja napuniti svoje prazne kese i predstavljaju veliko opterećenje kršćanskom narodu, oni opisuju njihove sirotinjske godišnje prihode nezakonitim i lažnim, tako da, ako desetina bude i dalje data u zakup i ubirana kao sada, morat će jadni kršćanski narod stvamo umrijeti od gladi. Već sada premašuje broj kuća, koje će uskoro umrijeti od gladi, daleko više broj onih kuća koje posjeduju vlastite zalihe hrane. Uzrok za postojeću glad nije možda neplodno tlo ili loš urod usjeva, već protuzakonito ucjenjivanje i prevara zakupnika, koji za sebe uzmu više od poloice godišnjeg uroda.
Sjećam se veoma dobro, a i tamošnji fra Ante Vam može još bolje objasniti da je prije šest godina trećina zakupa bila namirena samo od žita, a sada zakupci traže da se polovica namiri ne samo od žita, već i od duhana, lana, graha i luka. Od ukupnog (!) sijena uzimaju najprije za sebe polovicu, a od seljaku preostale polovice isplaćuju desetinu. Za urod povrtnjaka plaćaju 6 do 8 pijastera.
Pašnjaci koji su služili za prehranjivanje stoke, bili su ranije oslobođeni od plaćanja svih dažbina. A sada je i ovdje uvedena taksa za pašnjake, a ubirao ju je i ucjenjivao Derviš-beg iz Travnika od godine 1852. Njegov nasilinički čin otkrio je najtužniju sudbinu kršćanskog naroda; on mora biti uništen.
Nismo u stanju točno opisati sva zlostavljanja, ugnjetavanja i nasilja, koja smo pretrpjeli naročito ove godine.
Uputili smo žalbu tamošnjem namjesniku Isaak-Paši, u kojoj smo naglasili da zakupci ne žele uzeti od tikvica, kupusa, lana, duhana, graha i luka desetinu u prirodnim dobrima, već puste da ti plodovi istrunu, a onda traže za njih samovoljno određenu cijenu.
Radi gore navedenih razloga prisiljeni smo da Vas najponiznije zamolimo da tamošnjeg namjesnika Isaak-paše upitate da li smo mi obvezni gore navedene prirodne proizvode otkupiti po samovoljno utvrđenim cijenama u gotovom novcu te da li moramo plaćati pristojbu za pašnjake koja nam je nametnuta samovoljom zakupnika od godine 1852.
Utvrđeno je da kod isplate trećine u plodovima, seljak ostaje oslobođen od vršenja rabote. A i ovaj propis je ostao bez uspjeha; tako da i pored isplate trećine moramo vršiti rabotu i to na slijedeći način: zakupnici trećine su već na polju oduzeli pšenicu, bili smo prisiljeni odvesti istu na određeno mjesto, složiti je, postaviti gumno, te vršiti pšenicu sa našim konjima, spremiti je u hambare, kasnije iz sanduka uzimati pšenicu i sušiti je, bez ikakve naknade.
Prije nekoliko dana došao je izvjesni Iussbaša iz grada i prisilno je zaplijenio naše teretne životinje za transportiranje pšenice zakupaca, na udaljenost od 2 sata do brodova na Savi. - Zahtjevao je od nas da slušamo njegove zapovijedi u ime paše - kršćani su oklijevali da u ovo godišnje doba kad su ceste i putevi u veoma lošem stanju slijede takvu nepravednu naredbu, ali dotični Iussubaši želi uz proklinjanje križa, vjere i svega svetog, da se usliši njegov protuzakoniti zahtjev. U selu Kostarisko (!) dao je uhititi kneza a u selu Tolisa (!) zlostavljao je glavara.
Da li bi Vi bili tako dobri da paši prikažete ponašanje spomenutog Iussbašija te da ga pitate da li je naš vladar stvorio takve zakone za nas jadne kršćane, koji se odnose na zlostavljanje, ucjenu i svakojaka ugnjetavanja kršćanskog naroda, te ako upoznate sve naše nevolje, sigurno ćete zaplakati zajedno s nama.
Kod ovogodišnje berbe kukuruza nisu zakupci htjeli uzeti trećinu u klipu, jer kukuruz nije bio dovoljno zrel, već su ga uzeli sada u zrnu, i to jedan osmak po 22 oka, biraju najbolju kvalitetu, ne žele uzeti klipove koji nisu dovoljno dobri ili zreli, a pri tome narod ostaje jako uskraćen: Ako zakupci traže pola osmaka, onda mjere sa mjerom polovice osmaka koji sadrže IS oka; ako se mjeri sa vrećom, što je najčešće običaj, onda se takva vreća, koja važe više od 30 oka, računa samo za jedan osmak koji oni smatraju za 30 oka.
Na taj način moraju jadni ugnjetavani kršćani jadikovati i plakati i skapati od gladi. U selu Tolisa uzimao je šubaša Osman Sendić od raje nasilno njihove zalihe žitarica uz bičevanje i druge nečuvene načine maltretiranja, uzeo je više nego što je ostavio vlasnicima te računa da je uzeo samo trećinu.
Iz dana u dan zahtjevaju Turci od nas novac, ostatak zaostalog harača, traže ponovno takozvane serbestije od kuće, dve dvadesetine od svakog rakijskog kotla, te su najavili uskoro nove poreze.
Za ime Božje, zar ćemo do smrti biti robovi Turaka! Molimo Vas Presvjetli za milost da kod Isaak-paše pitate da li moramo platiti te poreze; molimo nabavite o tome pismenu izjavu sa njegovim pečatom (:muhur).
Ne možemo dovoljno biti zahvalni presvjetlom austrijskom carskom dvoru, koji je imao milosti da nam pošalje Ew. da ublaži naše nevolje i zaštiti nas od turskog barbarstva. Neprestano molimo Boga za dug život našeg cara i Vaše zdravlje. - I naša mala djeca mole da nam pomognete, da se naši ugnjetavači ne odnose prema nama na barbarski način.-
Da se sve to što smo napisali zasniva na istini, svjedočimo našim imenima pored kojih je vlastoručno naš znak rukom, u ime sve ostele raje.-
Ilija Bernatović Ivo Oršolić Joso Duljev
Luka Nedić Mato Klaić Tunja Markić
Pejo Dragin Frano Kovačić Ban Gargić
Pajo Kojkić Ivo Daljkov, knez Marko Đurić
Mika Nedić, knez
Jamčim da se gornja tužba zasniva na istini
Ja, fra Stjepan Mikić, m. pr. župnik.
Izvor: Posavski narodni kalendar (prevod s njemačkog prof. Višnja Šarić)
pv
