subota, studenoga 28, 2009

Kako su Hrvati u BiH živjeli svoju povijest

Izložba fotografija pod nazivom “Život, običaji i pučka pobožnost Hrvata u Bosni i Hercegovini”, na kojima su prikazani različiti detalji iz života, običaja i pučke pobožnosti Hrvata iz dvadesetak različitih lokacija u našoj zemlji, bit će otvorena u utorak, 1. prosinca u 19 sati u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu. Izložbu organizira Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, a izložba je ujedno i predstavljanje katoličkog kalendara za 2010. Autor projekta je o. Zvonko Martić, karmelićanin iz samostana i duhovnog centra "Karmel sv. Ilije" na Buškom jezeru u okolini Tomislavgrada, a autor fotografija je Jasmin Fazlagić. Izložbu će otvoriti kardinal Vinko Puljić, a bit će otvorena do 10. prosinca.
Predstavljanje kalendara

Na katoličkom kalendaru koji će biti predstavljen uz izložbu, a koji je uradio katolički tjednik i Vrhbosanska nadbiskupija, je 12 fotografija iz različitih dijelova BiH koji pokazuju prikazuju određene situacije - od krštenja, vjenčanja, ljubljenja križa, hodočašća…
“Na tih 12 fotografija snimljeno je 17 različitih nošnji. Na izložbi će biti predstavljeno ukupno 20 fotografija dimenzija 1,5x1metar, a radili smo ih posljednje dvije godine”, kaže nam o. Zvonko Martić. Uz svaku fotografiju bit će legenda s opisom zašto je izložena baš taj fotografija i baš taj kraj. Ova izložba je dio projekta u sklopu kojeg je bila i izložba narodnih nošnji Hrvata, Srba i Bošnjaka Hercegbosanske županije, a ovo je prvi put da se otvara i izložba fotografija koja pokazuje običaje Hrvata u BiH. Izložba će nakon Sarajeva 14. prosinca biti otvorena u Zagrebu u Hrvatskoj matici iseljenika.

Preplitanje tradicija

Na fotografijama su priče i legende, kaže Martić, koje su jednostavne pretočene u fotografije, npr. iz Bosanskog Grahova je jedna od tih legendi u kojoj vile odnose mladića, pa njegova majka moli da ga vrate. Među fotografijama je i narodna nošnja iz Ivanjske kod Banje Luke koja je u Kini 2004. u okviru izbora Top model svijeta, u konkurenciji šezdeset nošnji iz cijeloga svijeta proglašena najljepšom nošnjom na svijetu.
“Cilj nam je kroz umjetničku fotografiju pokazati određeno preplitanje različitih tradicija kroz povijest u Hrvata u BiH da bi se jednim presjekom pokazala sva raskoš i odličja nakita, ali i situacija u kojima je puk živio svoju povijest i razvijao svoju kulturu”, kaže nam Martić. Ukazivati i osvjetljavati tradiciju u svakom vremenu uvijek je važno. Bez tradicije ne postoji čovjek, kaže Martić, a bez povijesti ne postoji ni narod ni jedna ljudska osoba.
“Ne može se razumjeti sadašnjost ako se ne razumije prošlost, a budućnost sigurno nema nikakve vizije. To je ono što se ovim projektima dokazuje - ta je tradicija veoma
živa, to su živi ljudi koji se na ovaj ili neki drugi način bore sačuvati i prikazati ono što je nekada bilo, ali je i danas dio nas, našim venama teče sva ta tradicija koje smo mi baštinici. To je dio naše povijesti. Fotografija stare žene iz Kraljeve Sutjeske koja s krunicom i tetoviranim rukama čini znak križa na čelu, pokazuje upravo tu gestu koja je vrlo važan kontinuitet od doseljavanja Hrvata pa do današnjeg vremena, jer je to živa osoba koja i danas živi i dio je naše povijesti. Zato je vrlo važno to predstaviti, vidjeti i naučiti”, kaže Martić. Fotografije će pokazati i još neke zanemarene i nedovoljno poznate elemente tradicije Hrvata u BiH koja nikad nije istražena ni prikazana, pa će biti prikazana i nošnja koja je 1904. rađena za vjenčanje.
“Tko se ne bavi onim što je dio njegove tradicije, taj ne može razumjeti svoju sadašnjost”, kaže Martić.

Najljepša nošnja na svijetu iz Banje Luke

Široki spektar tema na fotografijama prikazuje mnoge elemente tradicijske kulture Hrvata u BiH, i to od tetovaža na rukama, hodočašća, zaruka, scena vjenčanja, pa do onih koje su inspirirane legendama ili pjesmama. Među fotografijama nalazi se i nošnja iz Ivanjske kod Banje Luke koja je u Kini 2004., u okviru izbora Top model svijeta, u konkurenciji šezdeset nošnji iz cijeloga svijeta proglašena najljepšom nošnjom na svijetu

Piše: A. Copf