Neće izgubiti državljanstvo
No, izaslanik u državnom Domu naroda Ivo Miro Jović misli da Hrvati u BiH ne trebaju strahovati od gubitka hrvatskog državljanstva, jer je to pravo koje je već stečeno, te će i probijanjem roka 2013. zadržati isto.
“Nema govora o gubitku državljanstva, jer ako je čovjek stekao pravo, ono mu se ne može osporiti, bez obzira kako zemlja domaćin mislila”, naglasio je Jović.
Ali, zato će nakon tog datuma, misli Jović, biti onemogućeno dobivanje hrvatskog državljanstva svim Hrvatima i ostalima u BiH koji se odluče na to.
S druge strane, predsjednik Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda Josip Perić nije toliko optimističan glede razrješenja ove problematike, jer bi se u slučaju da ugovor ne bude proveden u djelo, od Hrvata moglo tražiti da biraju koje će od dva državljanstva imati.
“Onda će se morati odlučiti koje državljanstvo uzeti. Država u kojoj živimo može donijeti zakon prema kojem ćemo se morati opredijeliti, a kada vidimo u kakvoj državi živimo i to je moguće”, naglasio je Perić, koji misli da je strah sasvim opravdan, ukoliko se analiziraju ciljevi bošnjačke politike u zemlji.
Bošnjačka dijaspora je uvjet
Ipak, hrvatski političari slažu se u jednom, naime, misle kako je apsurd podnošenje vitalnog nacionalnog interesa na međudržavni ugovor, koji bi pitanje dvojnog državljanstva napokon riješio. No, Bošnjaci se žale da je Zakonom o državljanstvima BiH predviđeno da se svi oni koje dobiju državljanstvo neke druge zemlje moraju odreći onog bh. i da zbog toga prijeti opasnost da mnogobrojna dijaspora izgubi vezu s BiH. Stoga zaključivanje ugovora s Hrvatskom uvjetuju promjenom Zakona o državljanstvu koji će omogućiti da bošnjačka dijaspora zadrži i državljanstvo BiH. Dok se god to ne dogodi, čini se da će i ugovor s Hrvatskom biti pod znakom pitanja. No u kojoj je fazi preispitivanje pitanja vitalnog nacionalnog interesa glede ovog ugovora još uvijek ostaje nepoznato.
Odluka Ashdowna
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown je potkraj 2002. donio odluku o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH, kojim je za deset godina, dakle do 1. siječnja 2013. produžio rok za zaključivanje bilateralnih sporazuma o dvojnom državljanstvu s drugim državama.
Koga je više u dijaspori?
Silajdžić je ocijenio kako se Zakonom o državljanstvima BiH izravno ugrožavaju prava svih onih koji su tijekom rata izbjegli iz BiH i koji žive u zemljama poput SAD-a, Kanade ili Novog Zelanda jer one ne prakticiraju sklapanje ugovora o dvojnom državljanstvu. Među njima je najviše Bošnjaka, a Silajdžić smatra kako upravo zbog toga predstavnici iz Republike Srpske blokiraju pokušaje da se sporni članak zakona ukine. No, Jović demantira Silajdžića i kaže da je mnogo veći broj Hrvata u dijaspori, nego Bošnjaka. Samo je u Čileu tako 450 tisuća Hrvata od kojih dvije trećine potječe iz BiH, tvrdi Jović i napominje kako se iza blokade ugovora o dvojnom državljanstvu kriju neki drugi interesi.
Piše: Dario Pušić /dnevni-list.ba
