Hrvata nema na čelnim pozicijama

TUZLA – Problem zapošljavanja Hrvata na rukovodeće pozicije u brojnim općinama i županijama i dalje je aktualan. Gotovo svakodnevno na vidjelo izlaze podaci o tome koliki je postotak zaposlenih Hrvata u određenim informacijama, na osnovu kojih je vidljivo da nacionalna struktura zaposlenih ne odgovara popisu iz 1991., kao što je predviđeno ustavom. Takvi problemi nisu zaobišli ni Hrvate Tuzlanske županije, gdje je jako malo Hrvata na rukovodećim pozicijama.

“Nacionalni balans” u MUP-u

Naime, nedavno je ministar MUP-a Tuzlanske županije predstavio izvještaj rada ove institucije za proteklu godinu, a zanimljivi su podaci kojima je prezentirana organizacijska i kadrovska struktura u MUP-u Tuzlanske županije iz čega je evidentno da je u ovoj instituciji ima 1988 zaposlenih.
Prema ukupnoj nacionalnoj strukturi u Županijskom MUP-u zaposleno je 83,52 posto Bošnjaka, 7,27 posto Srba, zatim 6,37 posto Hrvata te 2,84 posto onih koji se izjašnjavaju kao pripadnici ostalih naroda.
Nacionalni balans trebao bi izgledati tako da Hrvata bude više od 8 posto, međutim, njih je 2 posto manje. Za Hrvate ovdašnjih krajeva, ali i za hrvatske političare s ovih prostora dva posto manje zaposlenih Hrvata je velika brojka, jer bi to značilo još oko pedeset zaposlenih. Treba naglasiti da tek jedan Hrvat obnaša dužnost načelnika Policijske uprave i to Ljubo Divković, dok niti jednog Hrvata nema niti u uredu komesara Nedima Mutapčića, niti u uredu ministra MUP-a Tuzlanske županije Seada Omerbegovića.

Hrvati odlaze iz Tuzle

U Općini Tuzla, o čemu je Dnevni list i ranije pisao, nema Hrvata na rukovodećim pozicijama. Čak i u poduzećima na čijem su čelu nekada bili Hrvati, sada su te rukovodeće pozicije dane Bošnjacima, što potvrđuju i činjenice poduzeća Centralnog grijanja i Vodovoda gdje su hrvatski čelnici u poduzećima nakon odlaska zamijenjeni Bošnjacima.
Također, još uvijek niti jedna osnovna ni srednja škola u Tuzli nemaju na svojim rukovodećim pozicijama ljude iz reda hrvatskog naroda. Upravo iz gore navedenih podataka i male mogućnosti za zaposlenje, sve više mladih hrvatskih bračnih parova odlazi iz Tuzle. Također je evidentno da velik broj mladih odlazi studirati u Republiku Hrvatsku gdje i ostaje nakon završetka studija, jer ne vide perspektivu u Tuzli.
U razgovoru s njima saznajemo da je glavni motiv odlaska nemogućnost zaposlenja, dok u Hrvatskoj velik broj njih posao pronađe odmah nakon završenog studija.
Prednost ovdašnjih Hrvata je svakako u tome što većina njih imaju dvojno državljanstvo, odnosno bh. i hrvatsko državljanstvo, te uvijek imaju mogućnost za alternativu. Međutim, unatoč svim ovim problemima mnogi oni ističu da bi radije voljeli ostati u Tuzli, no nemaju drugog izbora osim odlaska.

Piše: Maja Nikolić / dnevni-list.ba