Gorak zalogaj
“Progutali smo taj gorak zalogaj, ali idući put nećemo tako postupiti”, upozorila je Majkić. Dakle, ove se godine uopće nije radilo o izvješću svih državnih institucija koje je usvojilo Vijeće ministara, nego tek o parcijalnom dokumentu iz kojeg je nemoguće utvrditi što to rade državni službenici u nekim od brojnih institucija. Je li 60 tijela na državnoj razini previše, pita se Majkić, pogotovu ako je veliki broj neučinkovit. Radi se o zaista velikoj svoti novca koji se izdvaja za njihov rad, a ono što još više zabrinjava, naglašava Majkić, je činjenica da u ovom trenutku nitko ne kontrolira njihov rad. “Nikada do sada nije otvoreno ovo pitanje. Da bi se bilo što napravilo, Vijeće ministara treba podnijeti kvalitetan materijal o svakoj instituciji, i to jedinstvenom metodologijom”, istaknula je Majkić, dodavši kako je smiješno da su neke od institucija nedavno umjesto izvješća dostavile plan rada.
Nema informacija
Smatra kako ne može razumjeti da netko ne zna razliku između plana i izvješća o radu, a dodatno je zabrinjava i to što su neke od institucija, koristeći vlastitu metodologiju, zaobišle najvažnije elemente svog poslovanja. Zbog toga se postavlja pitanje kolika je učinkovitost svake od institucija, pa iako se o nekim tijelima raspravlja na Parlamentu, nedostaje detaljna jedinstvena analiza rada sviju, napomenula je Majkić, predloživši da se ubuduće pored godišnjih revizorskih izvješća paralelno objavljuju i izvješća o radu. Iako kaže da institucije BiH imaju važnu društvenu ulogu te uzimaju značajna sredstva, izaslanik HDZ-a 1990. Božo Rajić kaže da Parlament BiH kao najviše zakonodavno tijelo u zemlji nema minimalnih informacija o ponašanju, odnosno radu i učincima institucija. Zbog toga je nužno napraviti jednu cjelovitu analizu rada svih ovih tijela, smatra on, pa makar to bilo i kroz presjeke, ne čekajući redovita godišnja izvješća. “Čini se da je to područje zbog političkog sukobljavanja zapostavljeno”, napomenuo je Rajić, upozorivši da u institucijama postoji i problemi poput nepostojanja nacionalnih pariteta u nekim tijelima, nepokrivenosti funkcija, kao i nazočnosti mnogo vršitelja dužnosti. Na taj je način rad državnih institucija prepušten.
Izdavanje godišnjih sredstava
Godišnje izdvajanje od 896,078.499 maraka za rad državnih institucija zaista je mnogo, pogotovu ukoliko se u obzir uzme i svjetska ekonomska kriza koja je u velikoj mjeri zahvatila i BiH, složili su se pojedini ekonomski analitičari.
Samo 28 pozitivnih izvješća
Ured za reviziju financijskog poslovanja institucija BiH u svom je posljednjem izvješću za 60 državnih institucija naveo kako je 28 dobilo pozitivno mišljenje, od čega 24 čisto pozitivno i četiri pozitivna mišljenja sa skretanjem pažnje, a 31 kvalificirano mišljenje ili mišljenje s rezervom.
Piše: Dario Pušić/dnevni-list.ba
