Realizacija modela
Upravo zbog te činjenice vrlo je važno u skorije vrijeme vidjeti je li Hrvatska zaista zainteresirana, kako bi se moglo krenuti u realizaciju svih ostalih potrebnih koraka.
“Tada se može govoriti po kojem modelu će se sve realizirati, te kroz dokumentaciju utvrditi najpovoljnije varijante”, kazao je Šećkanović. Slično nam je potvrdio i državni ministar prometa i veza Rudo Vidović, koji je također najavio kako će u srijedu imati sastanak s hrvatskim ministrom Božidarom Kalmetom. “O detaljima sada ne mogu govoriti, ali jedna od glavnih tema bit će upravo jadransko-jonska autocesta”, rekao je Vidović. I on je uvjeren kako u Hrvatskoj postoji dobra volja da se ovaj problem riješi, ali da se inicijativa državnih i entitetskih ministara u BiH najprije mora osnažiti odlukama entitetskih vlada i Vijeća ministara BiH. “Što se tiče ovog projekta, trebamo održavati kontakte i s ostalim zemljama Jadransko-jonske inicijative. Čvrsto sam uvjeren da ćemo uskoro uspjeti naći odgovarajuća rješenja”, ustvrdio je Vidović.
Otvaranje Hercegovine
Cijeli projekt izgradnje jadransko-jonske autoceste jedan je od najznačajnijih za našu zemlju, te su svi jednoglasni kako se ne smije dovesti u pitanje njezin prolazak kroz BiH. Iako je još uvijek rano govoriti o lokacijama kojima bi trebala prolaziti, sasvim je sigurno kako bi autocesta vodila između Stoca i Neuma, kao i između Trebinja i Dubrovnika, čime bi se riješio problem Neuma. S obzirom na sadašnje stanje u ovom dijelu Hercegovine, suvišno je i govoriti koliki bi autocesta imala značaj ne samo prometni, nego i gospodarski.
“Neprocjenjiv je značaj ove autoceste iz nekoliko razloga - otvorio bi se prostor koji je trenutačno prilično pasivan, veliki dio prometa usmjerio bi se k koridoru Vc, povećanje naplate cestarina…”, navodi Šećkanović. Ipak, kao najjači argument za izgradnju ove autoceste jest otvaranje i povezanost naše zemlje s ovim dijelom Europe.
Koncesijski model
Izgradnja jadransko-jonske autoceste kroz Hrvatsku ide vrlo brzo, te bi već iduće godine ona trebala doći do Ploča. Zbog toga, i BiH bi morala žurno riješiti sve potrebno kako bi se moglo krenuti i u izgradnju kroz našu zemlju. Iako je još uvijek rano o tome govoriti, Šećkanović ističe kako bi se sve financiralo po koncesijskom modelu. “Ako je Hrvatska rekla, još uvijek neslužbeno, da je zainteresirana po principu koncesije, sam po sebi se nameće koncesijski model”, navodi Šećkanović, dodajući kako je o detaljima rano govoriti.
Jadransko-jonska autocesta
Koliki je značaj jadransko-jonske autoceste pokazuje i sama njezina ruta, koja počinje u Trstu a završava na samom jugu Grčke, u Kalamati. Na tom putu trebala bi prolaziti kroz šest zemalja: Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju te Grčku. Samim svojim položajem, naša zemlja postaje središte prometa, a kada tome pridodamo činjenicu kako će se jadransko-jonske autocesta kod Bijače spojiti s koridorom Vc, jasan je neizmjeran značaj ovog projekta.
Piše: Dragan Bradvica / dnevni-list.ba
