Hrvate preglasavaju i u Ustavnom sudu!

SARAJEVO - Pitanje preglasavanja hrvatskih izabranih predstavnika u federalnom i državnom Parlamentu postavilo je i pitanje kakva je uloga Doma naroda i mehanizma vitalnog nacionalnog interesa ukoliko on u većini slučajeva bude odbijen. Naime, do sada se više puta dogodilo da je povlačenje vitalnog nacionalnog interesa završilo bez ikakve koristi, što dovodi do zaključka da Dom naroda i mehanizam glasovanja ne nude ni približnu ravnopravnost kakva je navedena u Ustavu. Jedan od gorljivih zagovornika izjednačavanja prava glasovanja bilo u Zastupničkom, bilo u Domu naroda za sva tri naroda, zastupnik SNSD-a Slavko Jovičić kaže kako Dom naroda ne nudi mogućnost veta. Pojasnio je to činjenicom kako je praksa pokazala da se u Ustavnom sudu BiH, koji odlučuje o opravdanosti vitalnog nacionalnog interesa, zapravo događa i najveće preglasavanje. Radi se o tome da se strani suci u praksi priklone bošnjačkim sucima, što dovodi do situacije da se zahtjevi, poput onoga Ive Mire Jovića o kanalu na hrvatskom jeziku, odbijaju”, upozorio je Jovičić.

Nije veto u pitanju

Neki od primjera preglasavanja, a koji nisu dobili pozitivan epilog na Ustavnom sudu bilo federalnom, bilo državnom, su i pitanje javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku.
Iako, kaže kako, postoji mehanizam vitalnog nacionalnog interesa, zamjenik predsjedatelja Kluba Hrvata u državnom Domu naroda Ivo Miro Jović kaže da to nije veto u pravom smislu te riječi. “Radi se tek o floskulama i prodavanju magle. U Domu naroda na naš vitalni nacionalni interes druga dva naroda uvijek mogu podnijeti žalbe”, pojasnio je Jović.

Nije dovoljna zaštita

Njegova kolegica iz Doma naroda Federacije Lidija Bradara napominje kako su na federalnoj razini do sada imali niz primjera preglasavanja, pri čemu se vitalni nacionalni interes pokazao kao nemoćan. Suštinski problem na federalnoj razini predstavlja struktura Doma naroda Federacije, utvrđena i katastrofalnim promjenama visokog predstavnika Wolfganga Petrischa, a koji sada ima i predstavnike ostalih, koji u konačnici uvijek mogu donijeti prevagu nekom od naroda. Bradara smatra da se na taj način Dom naroda u praksi izjednačio sa Zastupničkim, gdje su Hrvati od početka manjina.

Piše: Dario Pušić / dnevni-list.ba