Zaposleno 82 posto Bošnjaka,18 posto Hrvata, Srba i ostalih
TUZLA - Posljednji prijam radnika u policiju Tuzlanske županije probudio je revolt kod građana Tuzle, posebice onih koji su aplicirali na ovaj natječaj. Mnogi smatraju da je glavnu ulogu pri odabiru policajaca odigrala upravo veza. Naime, na natječaju su kandidati pored testa fizičke sposobnosti i testa općeg znanja imali i intervju na kojem su s članovima komisije imali osobni razgovor. Intervju je očito bio odlučujući i prema subjektivnim dojmovima komisije dolazilo se do pola u MUP-u.
Problemi u MUP-u
Najveći problem je što prijam nije zadovoljio nacionalne kriterije, pa je tako od 50 primljenih njih 82 posto Bošnjaka, a 18 posto Hrvata, Srba i ostalih.
“Tražimo da se po principu pozitivne diskriminacije izvrši odabir 20 kandidata iz reda Srba, Hrvata i ostalih, a koji zadovoljavaju test fizičke sposobnosti i test općeg znanja i koji su na granici zbroja deset. Tražimo i da Skupština TŽ-a analizira strukturu zaposlenih u MUP-u i zauzme stav o načinu primjene amandmana na Ustav o konstitutivnosti naroda”, kaže Slavko Peričević, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeće TŽ-a. Iz HNV-a naglašavaju da je od 1993. na području cijele BiH narušena nacionalna struktura zaposlenih u većini državnih institucija. Boško Milić, tajnik Srpskog građanskog vijeća, iznio je primjere koji su začuđujući. Kaže da je ispričao slučaj tuzlaka Kristijana Vasilića, koji je završio Kriminalistički fakultet s prosječnom ocjenom devet, koji je ostvario dobre rezultate na testovima fizičke sposobnosti i općeg znanja, ali nije zadovoljio na intervjuu. “Nije mi jasno kako momak koji je završio fakultet nije prošao na intervjuu gdje se odgovara na pitanja poput - tko su mu otac i mati i zašto želi biti policajac”, kaže Milić i dodaje primjer djevojke koja je završila Medicinski fakultet i koja također nije prošla na prijamnom ispitu.
Posljednji primjer prijma policajaca samo je pokazatelj koliko se u Tuzlanskoj županiji ne poštuje nacionalna struktura što dovodi do opće diskriminacije.
Prijam u škole
Obrazovanje je, kako navode u HNV-u i SGV-u, oblast gdje je najdrastičnije narušena nacionalna struktura zaposlenih. Dokaz tome je, kako je rečeno, činjenica da od 86 ravnatelja škola u TŽ-u, samo jedan nije Bošnjak. “Ovu diskriminaciju tako vodi županijska Vlada, svi direktori javnih poduzeća su Bošnjaci. Imenovanja su politička. Kriterij stručnosti gotovo da i ne postoji. Taj posao obavlja županijska vlast, koju većinom čine kadrovi SDA. Na ovaj način se provodi politika jednonacionalnih”, kažu u SGV-u. Gradonačelnik Tuzle koji je u susjednim državama, pa i šire, poznat po očuvanju multietničkog identiteta grada, kaže kako ovakva jednonacionalna politika narušava imidž Tuzle, a općinska vlast nema mehanizme da parira županijskoj. Nije ovakva situacija samo kada je u pitanju imenovanje ravnatelja. Boško Milić naveo je primjer Tuzlaka koji je prije četiri godine završio zemljopis. “On se prijavio na natječaj za nastavnika zemljopisa. Međutim, rečeno mu je da Siniša ne može u njihovoj školi predavati 'nacionalni' predmet - zemljopis. Na to mjesto primljen je Bošnjak”, ispričao nam je Boško Milić.
Piše: Maja Nikolić / dnevni-list.ba
