Piše: Milan ŠUTALO
MOSTAR - Sadašnji daytonski ustroj BiH, osim što je nepravedan i nefunkcionalan, glavni je uzročnik gospodarskog nazadovanja zemlje. Iza zahtijeva hrvatskih političara koji traže formiranje hrvatske federalne jedinice u BiH krije se akumulirano nezadovoljstvo „mrvicama“ koje Hrvati dobivaju iz federalnog proračuna i uvjerenje da bi formiranjem trećeg entiteta Hrvati raspolagali s više novca i više ovlasti za njegov utrošak.
Prema procjenama ekonomskih stručnjaka hrvatski udio na prihodovnoj strani federalnog proračuna koji je za 2008. težak 1,757 milijardi KM doseže 40 posto tog iznosa, dok na rashodovnoj strani Hrvati dobivaju „mrvice“.
Mrvice
Predsjednik HDZ 1990. dr Božo Ljubić nedavno je izrazio nezadovoljstvo prijedlogom federalnog proračuna za ovu godinu navodeći kako je za hrvatska područja planirana jedva petina proračuna. No, ključno je pitanje bi li preustroj BiH iz sadašnje asimetrične dvoentitetske federacije u federativnu državu s tri teritorijalno nepovezane federalne jedinice, zašto se zalažu oba HDZ-a, zaustavio ekonomsko propadanje i stvorio uvijete za gospodarski prosperitet, hrvatskih područja, ali i cijele zemlje.
Proračuni deset županija od one najmanje Bosansko-podrinjske s 27 do najveće sarajevske s 813, 5 milijuna KM iznose oko 2 milijardi maraka, pri čemu proračunski prihodi s hrvatskih područja iznose oko 400 milijuna KM. Pridoda li se tome proračun Federacije od 1,757 milijardi dobijemo iznos od 3,757 milijardi. Pri tom troškovi administracije u BiH iznose dvostruko više od europskog prosjeka.
Prema prijedlogu koji nude dva HDZ-a na srednjoj razini vlasti u BiH, uz Republiku Srpsku, u sadašnjem ili nešto manjem institucionalnom i teritorijalnom kapacitetu postojale bi još dvije federalne jedinice- s bošnjačkom i hrvatskom većinom.
One bi zamijenile Federaciju BiH i deset županija-državica unutar Federacije BiH. Umjesto više od 180 ministarstava, 13 parlamenata i 13 vlada tri bi federalne jedinice imali vladu, parlament, te od 15 do 18 ministarstava.
Upitan razvoj
Sasvim je očito kako bi ovakav ustroj značio značajno smanje administracije, a time i troškova koje ona stvara, neki kažu za najmanje 50 posto, čime bi više novca ostalo za druge potrebe, ulaganje u infrastrukturu, poticaje poljoprivrednicima, plaće uposlenim u prosvijeti, zdravstvu...
Zbroje li se sadašnji proračunski prihodi županija s hrvatskom većinom i hrvatski udio u federalnom proračunu dođe se do iznosa od 1,1 milijardi KM koliko bi mogao iznositi proračun hrvatske federalne jedinice. Jednostavnom matematičkom operacijom lako se dođe do zaključka da Hrvati time što nemaju svoju federalnu jedinicu godišnje ostaju bez oko 350 milijuna KM.
Za 13 godina boravka u Federaciji BiH, Hrvati su, drugim riječima izgubili 4,5 milijardi maraka. Što bi taj novac značio za ekonomski razvoj, povećanje primanja proračunskih korisnika, povećanje životnog standarda i bolju socijalnu zaštitu stanovništva, može se samo zamisliti.
13.4.2008.Pincom.info
