MOSTAR - Trinaest godina nakon Daytona Hrvati u Federaciji BiH, iako su nominalno zastupljeni u institucijama F BiH, zapravo nemaju nikakvu vlast niti mogu utjecati na svoj razvoj jer ne upravljaju financijskim polugama sustava. Njihovo financijsko razvlašćivanje sprovođeno je sustavno od 2001.: preraspodjelom prihoda iz federalnog proračuna, preuzimanjem vlasničkih udjela u javnim poduzećima koja su bila u vlasništvu Herceg Bosne, umanjenjem novca županijama, tenkovskom revizijom Hercegovačke banke i planiranim usmjeravanjem prihoda od privatizacije uglavnom na projekte na bošnjačkim područjima.
Raspodjela prihoda s razine Federacije prema županijama u razdoblju 1996.-2000. kretala se u odnosu 3:1 u korist županija s bošnjačkom većinom, danas je taj odnos oko 7:1! Od planiranih sredstava za socijalne namjene u federalnom proračunu Hrvati dobiju još manje - 10 posto. Javna poduzeća koja su bila u vlasništvu Herceg Bosne, Elektroprivreda HZ HB i HT Mostar, danas su u većinskom vlasništvu F BiH.
Federacija BiH se nalazi pred privatizacijom ili je u tijeku privatizacija najvrjednijih državnih resursa (telekoma, elektroenergetskog sektora i velikih poduzeća poput mostarskog Aluminija, gdje se planira ubrati oko 4 milijarde KM, u tijeku ove godine. Federalna vlada je, još u tehničkom mandatu napravila program utroška sredstava iz privatizacije, kroz Prioritetne razvojne projekte, od čega bi se 1,5 milijarde KM odnosilo na izgradnju prometnica. U tri županije s hrvatskom većinom Posavskoj, Hercegbosanskoj i Zapadnohercegovačkoj, planirana je jedna prometnica, zaobilaznica Grude u iznosu od 8,5 milijuna KM.
Takozvanom tenkovskom revizijom Hercegovačke banke tvrtkame s hrvatskih područja i štedišama ove banke uskraćen je pristup njihovom novcu u ukupnom iznosu od 150 milijuna KM, zbog čega su mnoge tvrtke ugašene, a one koje su opstale posljedice i danas osjećaju. Hrvatske štediše, koji su, raspadom Jugoslavije već jednom ostali bez novca novac je po drugi put uzet.
U vrijeme vlasti Alijanse za promijene županije su ostale bez izvornih prihoda, koji su uplaćivani na federalni račun, a Federacija je preuzela ovlasti odlučivanja koliko će im novca vraćati. Iznosi su značajno umanjeni, ali ne i obveze županija prema proračunskim korisnicima. Posljednjim odlukama Federalne vlade, za koje je premijer Branković rekao kako nisu donesene preglasavanjem već većinom( bošnjačkih, op.aut)glasova, nastavljen je trend uzimanja novca županijama, kako bi se zadovoljila većinska ( 83 posto) bošnjačka boračka populacija.
Hrvati u FBiH danas samostalno mogu upravljati samo proračunima Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske i Posavske županije, koji su ukupno teški svega nešto više od 100 milijuna KM. O raspodjeli prihoda u Hercegovačkoneretvanskoj i Srednjebosanskoj županiji suodlučuju s Bošnjacima, dok na utrošak novca poreznih obveznika u ostalim županijama u kojima su Bošnjaci većina, kao i u Federaciji nemaju nikakav utjecaj. Podsjetimo proračuni svih županija i Federacije BiH iznosi oko 3,757 milijardi KM.
M.Š. / Pincom.info
