Može li se stvoriti posebna bošnjačka država? To pitanje se aktualizira nakon nedavnog istupa vrhovnog poglavara Islamske zajednice u BiH reisu-l-uleme Mustafe Cerića u kojem on zamjera bošnjačkoj inteligenciji što “nisu uložili dovoljno truda da razviju nacionalnu sastavnicu kod Bošnjaka koja bi proizvela i potrebu za nacionalnom državom Bošnjaka”.
Načelno govoreći, Cerićevo zauzimanje za “nacionalnu državu Bošnjaka” ne može se apriori smatrati nelegitimnim. Ako su tako brojni narodi stekli države, onda se ni bošnjačkom ne treba oduzimati pravo na takve zamisli.
Dalekosežne posljedice
Cerićeva ideja o “nacionalnoj državi Bošnjaka” bila bi oslobođena paradoksa kada bi je zastupao dosljedno. Ali to nije slučaj. On o “nacionalnoj državi Bošnjaka” govori u Sarajevu na sjednici Skupštine Udruženja ilmije Islamske zajednice (IZ) u BiH, a samo dan nakon toga odlazi u Zagreb i u razgovoru s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem veliča “multinacionalnu, multireligijsku i multikulturnu državu” Bosnu
i Hercegovinu. No, bez obzira na demonstraciju paradoksa, ostaje činjenica da Cerić javno iznosi ideju o “nacionalnoj državi Bošnjaka”, što potencijalno može imati dalekosežne posljedice na mehaniku zbivanja u ovom dijelu Europe. Država je teritorijalna tvorevina, ali Cerić nije, barem za sada, spominjao teritorij koji bi obuhvaćala “nacionalna država Bošnjaka”. Ako se eventualno za “nacionalnu državu Bošnjaka” želi prisvojiti cijela BiH, onda će to značiti rađanje nepopustljivog otpora Hrvata i Srba, te novog kruga politički razornih konflikata i vjerojatno konačno odumiranje BiH.
Gdje je Sandžak
U radikalnijim procjenama ne treba isključiti ni mogućnost rađanja ambicije da se u “nacionalnu državu Bošnjaka” uvrsti i Sandžak. Takve prosudbe nisu lišene povoda jer Glavni odbor SDA je u studenom 2007., uz ostalo, zaključio da je “vodstvo Islamske zajednice i duhovno središte muslimana Bošnjaka Sandžaka u Sarajevu”. A u Wikipediji se navodi da su “Bošnjaci južnoslavenski narod koji u glavnom živi u BiH i Sandžaku”. Hipotetički govoreći, povezivanjem većinskih bošnjačkih područja u BiH i Sandžaka u “nacionalnu državu Bošnjaka” značilo bi teritorijalno preslagivanje, to jest promjenu sadašnjih državnih granica. U međunarodnoj zajednici nema znakova da bi se takvo što u sadašnjim okolnostima moglo odobriti. U teorijskoj domeni je i mogućnost stvaranja “nacionalne države Bošnjaka“ na većinskim bošnjačkim područjima BiH, što bi značilo ustoličavanje bošnjačkog entiteta. Ali u praksi je takav projekt teško ostvariv jer nema signala da bi Bošnjaci pristali na postojanje triju entiteta. Gledajući iz sadašnje vremenske perspektive, stvaranju “nacionalne države Bošnjaka” ne naziru se šanse.
Izjava izvučena iz konteksta
Glasnogovornik Rijaseta IZ-a u BiH Ekrem Tucaković kaže da je izjava reisa Cerića izvučena iz konteksta: “Na toj skupštini uopće nije bilo nikakvog govora o bilo kakvoj nacionalnoj državi, državi Bošnjaka, nego se govorilo o poziciji IZ-a.”
Podizanje tenzija
SDP je zatražio od IZ-a objašnjenje je li izjava o potrebi stvaranja nacionalne države Bošnjaka privatan stav reisa Cerića ili službeno mišljenje cijelog IZ-a u BiH. Glasnogovornik SDP-a Damir Mašić izjavio je da još uvijek čekaju odgovor. U SNSD-u smatraju da iza izjave Mustafe ef. Cerića stoji želja za stvaranjem unitarne države u kojoj bi o svim važnijim pitanjima odlučivali isključivo Bošnjaci. U HDZ-u navode da ovakve izjave samo doprinose podizanju nacionalnih tenzija, te da je zabrinjavajuće što dolaze od najviših vjerskih vođa. (Piše: Pejo Gašparević l DL)
