Položaj Hrvata u glavnome gradu BiH, kao i u cijeloj Federaciji BiH, te državi posebice sa stajališta demografije i gospodarskog položaja, postao je temom kojom su se počeli baviti i znanstvenici.
Krizna 2008. godina
Tako je mr. Borislav Brozek, ekonomski stručnjak iz Sarajeva, inače izvrstan poznavatelj statistike, u posljednjem broju časopisa poznatijeg kao “Radovi” Hrvatskog društva za znanost i umjetnost objavio članak koji tretira problematiku Hrvata u Sarajevu u dužem razdoblju od 1878. do 2008. godine, s naglaskom na usporedbu razdoblja posljednjeg popisa stanovništva te poraća od 1997. do 2008. godine. Nedvojbeni zaključak je da se demografsko stanje Hrvata rapidno pogoršava, naročito od posljednjeg popisa od 1991. godine. U radu je autor naveo veliki broj vrlo zanimljivih statističkih podataka, kao i neke izračune, dakako one matematičke koji se odnose na postotak.
Inače, profesor Brozek je detaljno prikazao kako Hrvati u FBiH žive u zajednici s Bošnjacima te je dao usporedbu ova dva nacionalna entiteta u demografskim obilježjima. Navedeni pokazatelji i relacije su iznenađujuće i otkrivaju da je položaj Hrvata dostigao najnižu razinu u posljednjih 77 godina, o kojima postoje podaci.
Zašto su Hrvati Sarajeva u uzmicanju, a ne poduzimaju pravne mjere za opstanak, zašto se osjećaju nemoćno i zašto misle da zbog 3 posto u strukturi stanovništva grada ne mogu bitno promijeniti položaj, kakva je stvar, kakav je stvarni profil Hrvata u Sarajevu, pojedinačno i u raznim udrugama te zašto je mali udio mladih Hrvata u političkom vodstvu i gospodarstvu i uopće u Sarajevu, samo su dio pitanja na koje je Brozek pokušao dati obrazloženje.
Prema njegovim riječima, odgovor može biti u obliku prikaza stanja Hrvata u Sarajevu u 2008. godini. U tom kontekstu Brozek ističe kako je 1991. godine u Sarajevu živjelo tri puta manje Hrvata nego što je to slučaj u Federaciji BiH. U 2008. godini u Sarajevu je sedam puta manje Hrvata nego u FBiH. Međutim, mr. Borislav Brozek ističe da je potrebno sustavno istraživanje ovog problema, a još više strategija poboljšanja položaja Hrvata u Sarajevu i ne samo u njemu nego i šire na području entiteta i države.
Kako su Hrvati nestali
Uzorak koji je Brozek predstavio iz 2000. godine, prema njegovim riječima, može biti poučan. Naime, 2000. godine u Sarajevu su živjela čak 26.373 Hrvata, od ukupno 2,287.624 stanovnika Federacije, od kojih su 500.102 Hrvata. Te 2000. godine, koja se čini prekretnica u promjeni položaja Hrvata, u Federaciji BiH Hrvati su sudjelovali u ukupnom stanovništvu sa 21,9 posto, a u Sarajevskoj županiji Hrvati su participirali sa 6,8 posto. Konačno, 2008. godine sudjelovanje Hrvata u broju stanovništva je više nego prepolovljeno i iznosi 3,1 posto.
Brozek otkriva kako i na koji način su Hrvati curili iz Sarajeva od 1991. do 1999. godine. Naime, prema njegovu izračunu, za osam godina u Sarajevu su se “istopila” 9354 Hrvata na način da su pojedini umrli, a ostali doživjeli mehanički odljev.
Budućnost upitna
Prema njegovu izračunu, 1169 Hrvata godišnje je napuštalo Sarajevo, 97 mjesečno ili tri Hrvata dnevno su odlazila iz Sarajeva od 1991. do 1999. godine. U sljedećih devet godina, dakle do 2008. godine, broj Hrvata se dalje smanjivao, i to za 11.756 ili 1306 godišnje, 109 mjesečno ili četiri dnevno. Istodobno je populacija Bošnjaka rasla, i to 7196 godišnje ili 660 mjesečno i 20 dnevno. Prema urađenoj aproksimaciji, broj Bošnjaka od 1999. do 2008. godine rastao je godišnje za 5612 ili mjesečno za 468 i dnevno za 16.
Zanimljivi su i podaci za Sarajevo koji se odnose na 1981. godinu. Naime, Hrvati su te godine sudjelovali u stanovništvu sa 17,3 posto, a u bivšem SK sa 12,6 posto, što znači da su u minusu za 27 posto u političkoj poziciji. Kod tadašnjih muslimana također se bilježi minus od 19 posto, a Srbi su u plusu 42 posto. Nadalje, Brozek konstatira da je sudjelovanje Hrvata od 1991. do 2008. godine opadalo po stopi od 0,206 posto te iznosi tvrdnju kako će se 2025. godine broj Hrvata svesti na 0,6 posto. Drugim riječima, svaki stoti stanovnik Sarajeva tada bi bio Hrvat. Ovaj podatak se odnosi na prognozirani broj stanovnika u županiji koji bi, prema izračunu Brozeka, 2025. godine iznosio 620.000. (Večernji list)
