U BiH loše stanje ljudskih prava

Predstavljajući izvještaj, državna tajnica Hillary Clinton naglasila je da je za Sjedinjene Američke Države promocija poštivanja ljudskih prava ključni dio vanjske politike, izvještava VoA. Kada su u pitanju određene oblasti, regije i zemlje, u izvještaju se navodi da je veliki broj zemalja nametnuo restriktivne i represivne zakone protiv nevladinih organizacija i medija uključujući i internet. U tome kontekstu se spominju Vijetnam, Kina, Rusija, Kirgistan i Kazahstan. U slučaju Afrike, u State Departmentu ocjenjuju da su poštivanje ljudskih prvava i demokratski razvoj bili suočeni s velikim izazovima diljem cijelog kontinenta, a osobitu u Zimbabveu, Gvineji i Mauritaniji. U izvještaj se izražava zabrinutost izborima u Armeniji i Rusiji, kao i zbog nastavljanja hapšenja i zatvaranja političkih i društvenih aktivista u Egiptu, Iranu, Libiji i Siriji, dok se u pohvalnom tonu govori o naporima Kolumbije, Čilea i Argentine da se nose s ranijim slučajevima kršenja ljudskih prava. Stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini posvećen je dobar dio izvještaja, a prema ocjeni analitičara State Departmenta, stanje ljudskih prava je i dalje u kategoriji "loše." Premda je bilo poboljšanja u nekim domenima, dosta je slučajeva zlostavljanja od strane policije, stanje u zatvorima je i dalje loše, pojačano je uznemiravanje i zlostavljanje novinara i pripadnika građanskih udruženja, brojni su primjeri diskriminacije žena, krijumčarenja ljudi i onemogućavanja prava iz rada. Ovoj zbirnoj ocjeni State Department dodaje i podatak da je najtraženiji optuženik za ratne zločine u Bosni Hercegovini Ratko Mladić i dalje na slobodi. Na gotovo 20 stranica State Department navodi niz konkretnih primjera koji ukazuju da u BiH problem nije u nepostojanju zakonskih normi koje bi štitile ljudska prava, nego u oglušivanju o zakone, intervencijama i zloupotrebama političara, uglavnom zarad postizanja političkih ciljeva. Navodi se čak i primjer nestalih osoba u ratu i manipulacija njihovim brojem u svrhu pojačane etničke viktimizacije. Političke stranke ponekad utječu i na sudstvo u politički osjetljivim slučajevima. Pravosudne reforme smanjile su nivo pritiska i ponižavanja sudija od strane osoba iz organiziranog kriminala kao i od strane političkih lidera. U više navrata u tom smislu spomenuto je ime premijera RS-a Milorada Dodika i njegovi pokušaji da utječe na sudstvo. U izvještaju State Departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu, u dijelu koji se odnosi na BiH, ističe se da se nastavlja i pritisak na medije, od onih na nivou cijele zemlje, preko entitetskih do lokalnih. Pojačan je i broj prijetnji novinarima, i to dramatično, navodi se u izvještaju, posebno u zadnje vrijeme. Ponovo su navedeni primjeri povezani s imenom premijera RS-a, ali su navedeni i primjeri iz drugog entiteta gdje se, stoji u izvještaju, sve što se tiče kritike reisa Mustafe Cerića i islamske vjerske zajednice kojom on rukovodi - proglašava islamofobijom. U poglavlju o Hrvatskoj kaže se da vlada općenito gledano poštuje ljudska prava svojih građana, međutim, postoje i problemi u nekim područjima. Sudski sustav zatrpan je predmetima, iako su sudovi ponešto smanjili broj neriješenih slučajeva koji čekaju na proces. I dalje je problem zastrašivanje nekih svjedoka u domaćim postupcima za ratne zločine. Vlada je učinila mali napredak na povratu imovine, koju je nacionalizirao jugoslavenski komunistički režim, drugim vjerskim skupinama osim Katoličke crkve. I dalje ostaje problem društveno nasilje i diskriminacija protiv manjina, konkretno Srba i Roma. Nastavlja se nasilje i diskriminacija žena, ima i izvještaja o krijumčarenju ljudi, nasilju i diskriminaciji protiv homoseksualaca i diskriminaciji protiv ljudi koji su oboljeli od AIDS-a. U dijelu izvještaja koji se odnosi na Srbiju navodi se da je vlada u Beogradu u cjelini poštovala ljudska prava svojih građana, ali se definiraju i problemi kao što su policijska brutalnost i korumpiranost policije i pravosuđa te neefikasna i duga suđenja. Uz napomenu da su protekle godine u Srbiji uhapšeni Stojan Župljanin i Radovan Karaždić, dodaje se da vlada u Beogradu još nije uhapsila dva preostala haška bjegunaca – Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Među ostalim problemima spominje se zastrašivanje i maltretiranje novinara i boraca za ljudska prava, kao i drugih kritičara vlade, ograničavanje slobode govora i vjeroispovijesti, diskriminacija pripadnika etničkih i vjerskih manjina a posebno Roma, nasilje nad ženama i djecom, trgovina ljudima i neriješeno pitanje velikog broja raseljenih. Vlada Kosova i UNMIK su 2008. godine uglavnom poštovali ljudska prava, ali su primijećeni i problemi koji se mahom odnose na manjinske zajednice, ocjenjuje se u izvještaju. Najozbiljniji problemi su pogibije i povrede od neeksplodiranih nagaznih mina ili sličnih eksploziva, korupcija i vladino miješanje u rad sigurnosnih snaga i pravosuđa, slučajevi politički i etnički motiviranog nasilja i društvena netrpeljivost prema Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Kosovo se također kritizira zbog nedovoljnog napretka u povratku interno raseljenih osoba, trgovine bijelim robljem, nasilja i diskriminacije prema ženama. U dijelu koji se odnosi na Crnu Goru konstatirano je također da je vlada u cjelini poštovala ljudska prava ali da su ostali i brojni problemi – uključujući policijsko maltretiranje osumnjičenih u zatvorima, loše zatvorske uvjete, neopravdana hapšenja, zastrašivanje novinara, i diskriminacija prema ženama i etničkim manjinama, a prije svega Romima. (FENA)