SARAJEVO - Službeno glasilo vrhbosanske (sarajevske) nadbiskupije Vrhbosna u svom prvom ovogodišnjem broju koji je izašao pred Uskrs, objavilo je podatke o broju vjernika po župama i dekanatima za 2007. godinu. Statistikom za 2007. godinu obuhvaćene su sve župe, a obrađeni su podaci i po dekanatima: broj vjernika, domaćinstava, krštenih (do jedne godini, od jedne do sedam godina i iznad sedam godina), prvopričesnici, krizmanici, crkveno vjenčani i umrli.
Po tim podacima, koje svećenici prikupljaju prigodom božićnog blagoslova obitelji, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji smanjio se broj vjernika u 2007. u odnosu na 2006. za 2 779 osoba. Nadbiskupija u 2006. imala je 208 000, a u 2007. godini 206 138 vjernika.
Od trinaest dekanata, na koliko je podijeljena Vrhbosanska nadbiskupija, samo u četiri dekanata povećao se broj vjernika. U derventskom za 1 osobu, sarajevskom za 9, brčanskom za 271 i doborskom (koji obuhvaća područje općina: Odžak, Modriča, Vukosavljevo i Grdačac) za 337 vjernika.
Najviše se smanjio broj vjernika u šamačkom za 951 i u žepačkom za 950. Manji je i broj krštenja za 204 krštenika. Naime, u 2006. godini kršteno je u nadbiskupiji 2.356, a u 2007. godini 2.220 osoba.
Smanjivanju broja vjernika u nadbiskupiji pridonio je i povećani broj umrlih u 2007. u odnosu na 2006. godinu za 203 osobe. Međutim, ovdje treba uzeti u obzir da svi umrli nisu preminuli na području nadbiskupije nego su mnogi samo pokopani u svojim zavičajnim grobljima. Prema spomenutoj statistici u 2006 umrlo je 3.310, a u 2007.godini 3.513 osoba.
Pozitivno je u statistici to da je porastao broj vjenčanja za 39 parova. U 2006. vjenčano je 1.109, a u 2007. godini sklopljeno je 1.148 brakova u cijeloj nadbiskupiji. Međutim i taj podatak treba uzeti s rezervom jer mnogi mladi i prije i poslije vjenčanja žive i rade izvan svoje župe i nadbiskupije, a vjenčaju se u župi svojih roditelja ponajčešće radi tradicije i običaja.
U pozitivne pokazatelje, ali samo prividno, može se ubrojiti i povećani broj domaćinstava u nadbiskupiji sa 71.190 u 2006. na 71.667 domaćinstava u 2007. godini. Imajući u vidu smanjeni broj vjernika i manje krštenja može se držati da ako je i bilo povratka da su to uglavnom staračke obitelji koje se vraćaju, da kako se često zna čuti od njih samih, 'da umru na svome'.
Već samim površnim čitanjem ovih podataka mogu se uočiti neke zabrinjavajuće činjenice. Dok povećanju broja vjernika npr. u doborskom dekanatu sigurno doprinosi uspjeli i brzi povratak u općinu Odžak, gdje je hrvatska većina pučanstva, pa dosljedno tome i participacija u obnašanju vlasti, koja je stvorila temeljne strukturalne i gospodarstvenih preduvjete.
S druge strane ozbiljno bi trebalo uzeti podatak da se smanjuje broj vjernika u šamačkom i žepačkom dekanatu, čije župe nisu ni približno stradale kao doborski dekanat, iz kojega su vjernici iz svih petnaest župa bili skoro potpuno protjerani ili izbjegli. Tako npr. šamački dekanat osim župe Bosanski Šamc, koja je skoro potpuno očišćena od Hrvata, ipak obuhvaća kompaktne hrvatske općine Orašje i Domaljevac, te brojem vjernika veće župe, kao što su npr. Tolisa, Oštra Luka- Bok. Također i žepački kraj se uspio održati tijekom rata, ali manjak radnih mjesta osobito pogoduje iseljavanju mladih nakon završene srednje škole iz toga kraja.
I ovi statistički podaci ukazuju na ozbiljnost situacije kad su u pitanju katolici, koji su uglavnom i pripadnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. To je još jedno ozbiljno upozorenje za brzu i konkretnu izradu te njihovu provedbu što je moguće cjelovitijih programa za opstanak i novi preporod hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U te projekte trebalo bi uključiti sve dobronamjerne hrvatske potencijale u i iz BiH, Republike Hrvatske, našega iseljeništva koje je potpuno zanemareno u viziji i odlukama onih koji povlače odlučujuće poteze, a to su uglavnom naši i međunardni političari.
27.3.2008.
Pincom.info/ Fena
