MOSTAR - Salon za uljepšavanje “Maja” u podijeljenom bh gradu Mostaru bruji od razgovora Hrvatica i Bošnjakinja koje tu traže novi izgled s frizurom, ili pak brzu manikuru te posljednji sočni trač, počinje Reuters svoju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Opušteno čavrljanje ne bi bilo moguće zamisliti prije deset godina, kad su rane od rata, koji je potrajao od 1992. do 1995., još bile svježe, a takav napredak, iako spor, sada se suočava s novim zaprekama, dok kod Hrvata raste razočaranost položajem u Bosni i Hercegovini, kao i rast nesloge.
Mostar je bio podijeljen ratom duž smaragdne rijeke Neretve, koja protječe kroz taj grad: Hrvati su na zapadnoj strani, Bošnjaci na istočnoj. Iz pozicije snažnije strane i kao većina u gradu, Hrvati su godinama opstruirali ponovno ujedinjenje. Ali u cijeloj Bosni i Hercegovini oni čine najmanju etničku skupinu, a sada, dok njihov utjecaj slabi zbog emigriranja i stalnog smanjivanja potpore susjedne Hrvatske, oni su revoltirani i zahtijevaju popravak svoga statusa.
– Hrvati imaju ustavna prava na papiru, ali nemaju nikakav utjecaj u procesima za donošenje odluka na bilo kojoj razini vlasti – rekao je Božo Ljubić, čelnik HDZ-a 1990, jedne od dviju stranaka koje se nalaze u bosanskohercegovačkoj vladi. Po mirovnom sporazumu iz Daytona potpisanom 1995. godine, kojim je okončan rat, Hrvati su jedan od tri jednakopravna naroda koji čine Bosnu i Hercegovinu, zajedno sa značajno mnogobrojnijim Bošnjacima i Srbima.
Oni dijele Federaciju Bosne i Hercegovine - jednu od autonomnih polovica u BiH - sa četiri puta brojnijim Bošnjacima, dok su etnički Srbi dominantni u drugoj polovici zemlje, Republici Srpskoj. Nakon odcjepljenja Kosova od Srbije, koje se dogodilo prošlog mjeseca, kao želja 90 posto etničke većina Albanaca, bosanski Srbi pojačano su nestrpljivi, upozoravajući da i oni također mogu ustrojiti sličnu strukturu s golemom većinom i mogu odlučiti da se odcijepe od Bosne i Hercegovine.
Proteklog vikenda pet hrvatskih političkih stranaka potpisalo je dokument, tražeći da se do kraja provedu pet godina stare zakonske odredbe koje bi omogućile jednako političko predstavljanje za svaku etničku skupinu, čime bi se produbio njihov utjecaj u Federaciji. Oni su također pozvali na uspostavu mehanizma veta u nacionalnoj Vladi. Inicijativa, kao i njihov poziv za revizijom Daytona, kojim se umjesto na dva dijela BiH predlaže ustrojavanje država u nekoliko jedinica temeljenih na etničkim i gospodarskim kriterijima, teško da će zadobiti potporu Bošnjaka i Srba.
Analitičari se slažu da su Hrvati u nepovoljnom položaju, djelomično zbog njihova broja, a djelomično zato što više nemaju moćnog zaštitnika, dok pak bosanski Srbi koriste svoje veze s Beogradom da bi prijetili odvajanjem kako bi dobili povlastice. Broj Hrvata u Bosni i Hercegovini gotovo se dvostruko smanjio od 800.000, koliko ih je bilo prije rata, dok se većina odselila u Hrvatsku.
Hrvati su podržali zahtjeve i očekivanja Europske unije prema Bosni i Hercegovini kako bi ojačali središnje institucije države na štetu entiteta, što je uvjet za bliže veze s EU, a u Bruxellesu ih se promatra kao najkonstruktivniju skupinu u BiH u mučnoj podjeli vlasti. Ali neki Hrvati smatraju kako ih to nikamo ne vodi. “Konstruktivni pristup Hrvata iz BiH bio je nagrađen cementiranjem postojeće strukture”, rekao je Zvonko Jurišić, čelnik male političke stranke, Hrvatske stranke prava. “U takvim odnosima Hrvati nemaju nikakvog izgleda”.
U Mostaru, gdje su Bošnjaci i Hrvati teško ratovali jedni protiv drugih tijekom 1993.-’94., a ožiljci rata još su vidljivi od rupa od metaka na kućama koje se nalaze na prvoj ratnoj crti, u stvarnosti dnevni život vraća zajedno bivše suparnike.
Ivana je među skupinom Hrvata koja je odabrala studirati menadžment na Sveučilištu Džemala Bijedića u bošnjačkom dijelu Mostara, zato što na Sveučilištu kojim upravljaju Hrvati ne postoji sličan program.
“Nakon rata, bilo je teško prijeći iz jednoga dijela u drugi,” rekla je, dodajući kako je odlučila studirati nakon što su se upisale njezine prijateljice.
“Tada se dogodila ljubav, prijateljstvo... U stvari, osjećam se pomalo čudno sada kada govorim o tome. Ne stvaram prijatelje na temelju toga jesu li oni Bošnjaci ili Hrvati. To čine političari koji stvaraju probleme”, završava agencija analizu.
22.3.2008.
Pincom.info
