MOSTAR - U povodu nedavno objavljene vijesti o obnovi treće džamije u zapadnom dijelu Mostara, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar fra Andrija Nikić zatražio da se prije bilo kakvih radova na lokalitetu Pijesak izvrše arheološka iskapanja.
Njegovo je mišljenje da bi se trebalo ustanoviti postoje li na tom lokalitetu temelji porušenoga franjevačkoga samostana, a zatim da se pomogne obnoviti starije crkveno zdanje nad kojim je sagrađena mlađa džamija.
Podsjećamo, riječ je o obnovi džamije Ali-bega Lafe na Pijesku u naselju Zahum. Prema pisanju jednih dnevnih novina, džamija je sagrađena prije 1631. godine, a njezin osnivač pripada obitelji Bakamovića. Nadalje, u vijesti stoji da je spomenuta džamija uvrštena na listu spomenika pod zaštitom države i spada u kategoriju najvrjednijeg graditeljskog nasljeđa iz osmanskog razdoblja.
Predsjednik HKD Napredak Mostar fra Andrija Nikić u današnjem priopćenju za javnost svoj zahtjev potkrepljuje činjenicom da je prema povijesnim zapisima, spomenuta džamija sagrađena na temeljima franjevačkoga sakralnog zdanja - samostana i crkve sv. Ante koje su franjevci sagradili oko 1390. godine.
- To znači samostansko zdanje je starije za oko 240 godina od džamije! Konkretno obnova oronuloga franjevačkoga samostan u Zahumu spominje se u povijesnim dokumentima iz Dubrovačkog arhiva iz 1426. godine. Nadalje, uz crkvu i samostan sv. Ante postojalo je još šest crkava. Ostale crkve su: sv. Ivana – u današnjoj Sutorini, sv. Stjepana i sv. Luke s lijeve strane Neretve, a s desne strane su postojale crkve: sv. Ane u Podhumu, sv. Ruže Viterbijske u Ilićima i Gospe Snježne na Smrčenjacima, a to kazuje da je na području današnjeg Mostara prije turske okupacije živjelo brojno katoličko pučanstvo, koje je sagradilo sedam crkava za svoje potrebe. I nitko se kroz minulih šest stotina godina nije pobrinuo da bi starija zdanja stavio na listu spomenika pod zaštitom države.
Franjevački samostan u Zahumu kao i onaj na Bišću, Turci su nakon okupacije ovih područja s ostalih šest katoličkih crkava porušili i, da bi franjevcima izbili iz glave obnovu njihove crkve i samostana, te njihovo daljnje djelovanje u Mostaru i na širem području, na temeljima bivšega samostanskoga zdanja sagradili džamiju. I ne samo da su Turci porušili katolička zdanja u Mostaru nego i na ostalom okupiranom području Hercegovine. Rušitelji kršćanske civilizacije porušili su na području Hercegovine svih 13 samostana i preko 155 crkava sa svim dragocjenostima, arhive s dokumentima, knjižnice s rukopisima i ostalim povijesnim spomenicima. Nadalje, da se dobije bolji uvid u rušenje kršćanske civilizacije, ne smije se zaboraviti da su Turci u Bosni Hercegovini porušili još 4 samostana sestara klarisa, preko 50 franjevačkih samostana i preko 450 crkava sa svim sakralno-kulturnim blagom. To su bila reprezentativna zdanja sa svim oznakama ondašnjega graditeljstva. Kako je to izgledalo, pomažu nam predočiti franjevačka I crkvena sakralna zdanja koja se susreću na području Dubrovnika i njegove okolice. Od rušenja je prošlo više stoljeća i, žalosno je, da još nitko za taj sakralni kulturocid nije odgovarao, niti se ispričao katoličkom i hrvatskom pučanstvu!
U ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar koje uz ostalo skrbi i za hrvatsku i katoličku baštinu, predsjednik HKD Napredak Mostar se pita tko je u Bosni i Hercegovini učinio da su katolička zdanja postala arhiv pod zemljom, koji još uvijek nije dopušteno proučiti i obnoviti.
Poručio je nadležnim ustanovama u gradovima, županijama i Federaciji da pomognu obnoviti starija zdanja nad kojima su sagrađene mlađe džamije.
- Pretvaranje crkve u sjevernom logoru u Mostaru nakon Obrambenog rata u džamiju suvremeni je primjer da se i danas crkve pretvaraju u džamije, a na što se nitko od međunarodnih dužnosnika i ne osvrće. Bojim se kako međunarodna zajednica u Mostaru od Hrvata katolika želi naplatiti neke azijske dugove. A što se radi na Cipru, nije daleka prošlost. Tamo je i katedrala pretvorena u džamiju, a kršćanske svetinje se nezaustavivo uništavaju na razne načine", stoji u priopćenju.
Fra Andrija Nikić predlaže da se ne gradi džamija na crkvi jer to je 'kamen mali velike smutnje' jer se u ovom kraju mnogo toga rješava na račun Katoličke crkve nego, ako se želi da na ovim stranama bude mira, neka se reizgradi džamija pokraj crkve, a ne na crkvi jer bi to bilo verificiranje povijesnih zločina.
Prosvjed u svezi s time upućen je javnosti, a bit će proslijeđen Ujedinjenim narodima i Sudu za ljudska prava u Strassbourgu, stoji na kraju priopćenja.
30.10.2008.
Pincom.info
