Većina medija prenijela je manje ili više korektno informacije o ovom događaju, kao i nekoliko dana ranije kada je u Mostaru obznanjen izlazak prvoga sveska. No ipak se stječe dojam da je izlazak «Hrvatske enciklopedije BiH» dobio mnogo manju pozornost javnosti nego što to objektivno zaslužuje. Riječ je o projektu od kapitalnoga značaja za Hrvate u Bosni i Hercegovini, ali slobodno se može reći i za sve druge narode i građane u našoj zajedničkoj domovini.
Projekt pratile poteškoće
Svima je, naravno, poznata priča o poteškoćama koje su pratile ovaj projekt. O cijelom nizu neobistinjenih najava koje su se ponavljale od proljeća do proljeća kako će ta knjiga «izaći do kraja ove godine». O nejasnom modelu financiranja zbog kojeg su se kod nas pojavile već uobičajene priče da je «tu netko uzeo golem novac», a zbog kojih su predstavljači i na sarajevskoj promociju osjetili potrebu nekoliko puta naglasiti da je «Hrvatska enciklopedija BiH» (zapravo njezin prvi svezak) izašao prije svega zahvaljujući entuzijazmu nekolicine pojedinaca koji za svoj rad nisu dobili niti približnu materijalnu naknadu kakvu su za svoj posao objektivno zaslužili.
Ivan Anđelić, ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta BiH i pomoćnik glavnog urednika prvog sveska prof. dr. Jakova Pehara, pojasnio je tijekom sarajevske promocije da prvi svezak «Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine» obuhvaća enciklopedijsku građu od slova A do Đ, te da je planirano objavljivanje još tri sveska ove enciklopedije. On je govorio o mukotrpnom radu gotovo 130 autora koji su sudjelovali u pripremi enciklopedije. Zanimljiva je jedna ilustracija koju je naveo pojašnjavajući pristup izradi enciklopedije, pojasnivši da se u ovoj knjizi uvijek govori o tome da je rat u BiH trajao od 1991. do 1995. godine, jer je povijesna istina kako je taj rat počeo napadom na selo Ravno u listopadu 1991. godine.
Nije bilo «hrvatovanja»
U sličnome tonu govorio je prof. dr. Ivan Markešić, zaposlenik Instituta društvenih znanosti «Ivo Pilar» iz Zagreba, koji je uložio golem trud za stvaranje «Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine».
- Možda će nekima zasmetati riječ hrvatska u nazivu enciklopedije, ali to je pogled Hrvata na povijest svoje domovine, kazao je Markešić, naglasivši kako je ovakva knjiga potrebna i zbog toga da drugi ne bi iskrivljivali i prešućivali našu povijest.
Pomoćni biskup vrhbosanski dr. Pero Sudar govorio je o načinu na koji se u enciklopediji tretiraju pojmovi i osobe vezane za crkveni život. Posebno je zanimljiva njegova opaska kako je enciklopedija dokaz "da se Hrvati u BiH nisu samo sažalijevali, nego su proteklih godina i ozbiljno radili, ne samo za sebe".
Posebno je zanimljivo bilo izlaganje akademika Božidara Matića koji je govorio o poštenom pristupu izradi enciklopedije, u kojem, po njegovim riječima nije bilo nikakvog «hrvatovanja». Matić je to ilustrirao objektivnim i znanstvenim pristupom obradi nekih «skliskih» tema kakve su AVNOJ, partizanske bitke u II. svjetskom ratu, Ivo Andrić...
Predgovor napisao akademik Brozović
Naravno, nezaobilazno je bilo spominjanje nedavno preminulog akademika Dalibora Brozovića, koji je napisao predgovor prvog sveska, u kojem je istaknuo da je ova enciklopedija «svojevrsni hrvatski pogled na Bosnu i Hercegovinu» te da je riječ o izdavanju prve takve enciklopedije u BiH uopće.
- Državnim osamostaljenjem Bosne i Hercegovine početkom 90-tih godina 20. stoljeća, a posebno završetkom rata u njoj (1991.-1995.), bile su stvorene osnovne pretpostavke da se Hrvati, kao jedan od tri konstitutivna naroda, sami predstave domaćoj i međunarodnoj javnosti jednim enciklopedijskim izdanjem, i da na taj način objelodane sve ono što se o Bosni i Hercegovini i Hrvatima u njoj u svim bivšim režimima sustavno prešućivalo, te da time isprave barem dio onoga što se u dosadašnjim izdanjima o njima krivotvorilo. U okviru takva enciklopedijskog izdanja moglo se prikazati bosanskohercegovački prostor u cjelini, kao i sve ono što su na njemu do danas, zajedno s drugima, ali i sami, stvarali Hrvati. Time se moglo sasvim jasno istaknuti da je Bosna i Hercegovina domovina i hrvatskog naroda, da je ona država i društvo u kojem oni mogu i trebaju, ne ugrožavajući druge, ostvariti sva svoja kulturna, religijska, nacionalna i politička prava i da temeljem toga mogu polagati pravo na konstitutivnost na cijelom području Bosne i Hercegovine kao i pravo na jednakopravnost s druga dva naroda u BiH (s Bošnjacima i Srbima), istaknuo je, među ostalim, u predgovoru akademik Brozović.
Što je s ANU BiH?
A premda izlazak «Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine» ni na koji način nije suprotstavljen projektu izdavanja Enciklopedije BiH, kojeg već dugo najavljuje Akademija nauka i umjetnosti (ANU) BiH, a što je tijekom sarajevske promocije potvrdio i akademik Matić (uostalom, još 2004. godine i formalno su stvoreni preduvjeti za suradnju ANU BiH i Hrvatskog leksikografskog instituta) – ipak je prigoda izlaska «Hrvatske enciklopedije BiH» svojevrstan povod za propitivanje što je s najavljenom enciklopedijom u izdanju ANU BiH.
O tome je, u jednom vrlo zanimljivom tekstu objavljenom u banjolučkim «Nezavisnim» vrlo otvoreno progovorio književnik Željko Ivanković. Dijelove toga teksta prenosimo na ovom mjestu:
Čovjek koji o sebi više priča nego što je vrijednoga uradio da bi se o njemu iz te i takve perspektive sudilo, doživio je ovih dana izlaskom prvog toma Hrvatske enciklopedije BiH još jedan poraz.
Pogađate, riječ je o Muhamedu Filipoviću, čovjeku koji uza sve ostalo posljednjih desetak godina govori i o Enciklopediji BiH i na osnovu nje troši novac građana ove zemlje, a pritom nije s mjesta mrdnuo. Razlozi za to su, dakako, njegova neodgovornost, površnost i, pokazalo se, nekompetentnost. Njime se ne bi imalo smisla iznova baviti da upravo nije izašao prvi tom Hrvatske enciklopedije BiH (A-Đ) u izdanju Hrvatskog leksikografskog instituta BiH iz Mostara i da se već nisu čuli prigovori "a zašto hrvatska", "a zašto ne samo BiH" i sl.
Jednostavno, jer je Filipović preko ANUBiH taj pojam, naslov, projekt, kako hoćete, "rezervirao" i "obećavao", a ništa nije učinio, osim, kako se čuje i iz same Akademije, rasipnički trošio tomu namijenjen novac. Ništa ni novo ni neočekivano. No, je li uistinu on ili Akademija ili bilo tko u ovoj zemlji uopće u stanju napraviti nešto što bi se zvalo Enciklopedija BiH kad u nas ne prolaze ni mnogo manje zahtjevni projekti? Kad se ne drže ni već postojeće institucije s bosanskohercegovačkom atribucijom, pitanje je može li se pokrenuti jedan (neodgovorno) izmaštani projekt?!
...
S druge pak strane, u Hrvatskoj enciklopediji BiH, premda je urađena eminentno "domaćim snagama", iznimno kompetentno surađuju i "tuđi" intelektualci od profila kao što su Ismet Bušatlić, Adnan Silajdžić ili Dženana Tuzlak. Time oni, kao i cijeli ovaj projekt, jedan od rijetkih (!), nabijaju kompleks svima onima koji ne rade ništa ili rade krajnje ignorantski, onima koji su spremni "znanstveno" ustvrditi kako su bogumili imali sveučilište u srednjovjekovnoj Bosni ili kako anžuvinski ljiljani potječu od "našega" lilium bosniacuma i sl. (Enver Imamović)?! Koji proizvode mitove kako bi maskirali stvarnost, koji izmišljaju piramide, koji žive ideološku skučenost, koji kad prepisuju strane autore dobace tek do bliskog im "zajedničkog" jezika (jer strane ne znaju), koji...
A jedino što bi još uopće imalo smisla je ubrzano graditi fizičke (autoceste, pruge, mostove...) i duhovne komunikacije (znanost, školstvo, prevodilaštvo, izdavaštvo...), te se tako otvarati suvremenom svijetu, svijetu modernosti, svijetu znanja, kompetencija... i bježati glavom bez obzira iz vlastite zaostalosti, smiješne zatucanosti, karikaturalne kvaziintelektualnosti ili, preciznije - bosanskohercegovačkog varijeteta talibanizma...
Hrvatska enciklopedija BiH, koliko god nam već svojim pojavljivanjem počinje odgovarati na brojna pitanja, otvara i mnoga nova pitanja. Jedno od važnijih je: koliko smo svi mi uopće zaslužili jedan ovakav projekt? A ako vam se ovo čini prelaganim, evo jedno daleko, daleko teže pitanje: koliko smo svi mi (Bošnjaci, Hrvati, Srbi ili BiH, kako tko voli) daleko od nečega što bi se imalo zvati Enciklopedija BiH sa ili bez M. Filipovića? Koliko smo daleko od neke cjelovite enciklopedijske samoidentifikacije?
25.6.2009.
Alenko Zornija/Pincom.info
