petak, svibnja 29, 2009

BiH ne mora s dva entiteta ući u EU

SARAJEVO - Američki veleposlanik u BiH Charles English za Dnevni list ukazuje na veliku važnost potpore domaćem pravosuđu koju je uputio potpredsjednik Joseph Biden. English kaže kako je važnije fokusirati se na opredjeljenje SAD-a prema BiH nego na pitanje eventualnog imenovanja specijalnog izaslanika.

Federacija je ostala bez premijera. To je osobna odluka Nedžada Brankovića, međutim, neki tvrde kako je ona ipak neozbiljna jer je Federacija u teškom stanju?

- Ne mislim kako mogu puno kazati o tome. Ono što znam jest da je premijer podnio ostavku sukladno važećim zakonskim odredbama i da je ona neopoziva.

Posjet Bidena se još uvijek komentira. Upućena je snažna potpora BiH, makar neki političari, kao primjerice Dragan Čović, smatraju kako je Biden podržao dvoentitetsko uređenje BiH. Može li se to smatrati točnim tumačenjem?
- Ako se pažljivo analizira govor potpredsjednika Bidena pred zastupnicima u Parlamentu onda se može vidjeti kako je on vrlo jasno kazao što se očekuje da BiH uradi. Potpredsjednik SAD-a je podvukao činjenicu kako BiH mora biti jedinstvena i suverena država i to je temeljni zahtjev spram BiH na njezinom putu k EU i NATO savezu. Biden je naglasio kako BiH mora biti funkcionalna i učinkovita država kako bi mogla ispuniti sve zahtjeve koju su pred nju stavljeni. Ona mora biti država u kojoj se poštuju prava konstitutivnih naroda i svih drugih građana. Biden, kao i SAD kao država, razumiju kako specifična povijest koju ima BiH nalaže da u njoj postoji sustav provjere i ravnoteže. Jasno je rečeno da građani moraju konsenzusom odlučivati o budućem ustavnom uređenju. Ono što želim naglasiti i otkloniti te dvojbe jest da je potpredsjednik Biden kazao kako BiH može ući u EU kao država s dva entiteta, ali nije kazao da to tako mora biti. Međutim, ma kakva bila unutarnja struktura, ona mora biti utemeljena na konsenzusu.

Vjerujete li u iskrenost ovdašnjih političkih elita i njihovih danih obećanja i opredijeljenost za dijalog i napredak?
- Koja je alternativa? Bez fokusiranja na dijalog i kompromis neće biti pomaka BiH na putu k euroatlantskim integracijama. Znači, političari u BiH imaju izbor: kroz dijalog napraviti pomake k integraciji BiH u EU i NATO savez ili će se suočiti s izolacijom. Kao što je rekao europski povjerenik Solana svijet i EU bit će hladni i u njima će biti teško živjeti. Ja osobno ne mogu zamisliti da će građani BiH dopustiti da čelnici izaberu izolaciju.

Na koji način će SAD i EU zajednički nadzirati ispunjavanje obećanja koje su čelnici dali Bidenu? Što podrazumijevaju instrumenti snažnijeg zajedničkog angažiranja?
- I moj posao ovdje je da to u neku ruku radim. Mislim kako ste u pravu kada tvrdite kako je i zajednički posjet Josepha Bidena i Javiera Solane poruka kako će SAD i EU biti punopravni partneri u angažiranju i opredijeljenosti da se pomogne BiH na putu k EU-u i NATO-u. Dakle i SAD i EU su odlučili nastaviti sudjelovati u intenzivnom dijalogu kako bi se ovoj zemlji pomoglo da ostvari napredak. Pri tome i SAD i EU će biti obavještavani o napretku kroz izvješća svojih predstavnika. Još je jedna stvar jako bitna. Zajednički posjet Bidena i Solane je i znak kako će oni ubuduće imati jedan zajednički glas. Od svojih predstavnika u BiH također će tražiti da zajednički, s jedim glasom, rade na svim ključnim pitanjima.

Tjeralice koje je za 19 osoba raspisala Srbija, kao i slučaj Tuzlanska kolona, podigli su političke tenzije i izazvale dodatne podjele u BiH. Je li domaće pravosuđe moralo biti ažurnije kako se te stvari raščistile bez politizacije?
- Smatram i vjerujem kako su ti predmeti trebaju procesuirati u BiH, a ne negdje izvan BiH. Isto tako imam informaciju kako Tužiteljstvo BiH ima vrlo dobro razrađenu Strategiju za procesuiranje ratnih zločina. Zapravo jedan od ciljeva ili uvjeta za zatvaranje Ureda visokoga predstavnika u BiH jest precizno razrađena Strategija o procesuiranju ratnih zločina. Držim kako će Tužiteljstvo nastaviti raditi po toj Strategiji i od slučaja do slučaja određivati koje će predmete uzeti za procesuiranje i u tom slučaju neće biti predmetom raznih pritisaka. Pravosuđe, dakle, mora biti neovisno i bez pritisaka u provedbi zakona.

SDA je dobila novoga-staroga predsjednika. Kažu Amerika je pomogla da on i treći puta bude izabran. Jeste li zadovoljni i što očekujete od njega?
- Želim prvo pojasniti kako SAD postupa u takvim slučajevima. Mi dajemo potporu politici i programu, a ne individuama. Jednako se nadamo kako će ljudi u BiH izabrati one ljude koji će ponuditi dijalog i kompromis. Čelnike koji će biti posvećeni BiH, državi koja pruža jednaka prava i zaštitu svim svojim građanima. Ponavljam BiH ima specifičnu povijest i zato je iznimno važno to funkcioniranje po sustavu provjera i ravnoteže. Vjerujem kao se Sulejman Tihić dokazao kao čelnik koji je spreman na dijalog i kompromis. Biden jest spomenuo njegovo ime, međutim, on je u stvari spomenuo ono što je Tihić radio, a to je posjet Banjoj Luci i razvijanje dijaloga preko entitetskih granica.

Izaslanik za Balkan
Je li Barack Obama odustao od imenovanja specijalnoga izaslanika za Balkan?

- Mislim kako je fokus opredijeljenosti SAD-a prema BiH mnogo bitniji od načina na koji će se ta opredijeljenost manifestirati. Sama činjenica da je potpredsjednik Biden među prvim posjetima inozemstvu izabrao upravo BiH, koju jako dobro poznaje, je u stvari pravi pokazatelj opredijeljenosti SAD-a prema BiH.

Neovisno pravosuđe
Još je jedan dio govora Bidena bio dosta upečatljiv. Dao je potporu domaćem pravosuđu. Neki i nisu baš sretni zbog toga?

- To je jako važna poruka u njegovom govoru. Neovisno pravosuđe, odnosno mogućnost da ono svoj posao radi neovisno od političkih pritisaka i utjecaja jest ključna stvar u svim demokratskim državama. SAD osuđuje bilo kakve pritiske na tijela pravosuđa. Znači, svi građani moraju se ponašati po zakonima zemlje, ali jednako tako i svi moraju biti dostupni pravosuđu.

Razgovarao: Antun Mrkonjić / dnevni-list.ba