SARAJEVO - Prema podacima iz Ministarstva financija i trezora BiH, vanjska zaduženost BiH na kraju prošle godine bila je oko četiri milijarde KM. Pritom je važno naglasiti da vanjsku zaduženost zemlje čine državni krediti, krediti koje su izravno ugovorili entiteti te državne garancije. No, javni dug BiH sastoji se i od unutarnjega duga, za koji se također smatra da je oko 4 milijarde KM. No, u ovom trenutku o unutarnjem dugu malo se govori u javnosti, piše Večernji list.
Jamac Federacija BiH
Dakako, za hrvatske porezne obveznike najzanimljiviji su dugovi za koje je jamac Federacija BiH. Najbolji primjer je Banka za obnovu i razvoj d. d. Sarajevo (BOR Banka).
Naime, ta banka registrirana je na temelju Zakona o bankarstvu i Zakona o privrednim društvima, a u strukturi vlasništva je državni kapital u njoj zastupljen sa 49 posto ukupna kapitala. BOR Banka je 1997. godine zaključila ugovor s Kuvajtskim fondom za ekonomski razvoj vrijedan 20 milijuna USD, koji je bio namijenjen za kreditiranje malih i srednjih poduzeća.
Kao jamac toga međunarodnog ugovora bila je Federacija BiH. Prema potpisanom sporazumu, Vlada FBiH, odnosno Federacija, obvezala se da neće smanjiti svoj udjel u kapitalu BOR banke na manje od 47 posto bez suglasnosti kreditora Kuvajtskog fonda. Međutim, 1996. godine osnovana je Agencija za obnovu i razvoj, i to od donacija iz Saudijske Arabije.
Ova Agencija poslije je preregistrirana u Banku za obnovu i razvoj, s time da je tada iznos od 5 milijuna KM prešao u vlasništvo Fonda Bošnjaci i to u obliku dionica, a on se vodi kao zaklada u Vakufskoj direkciji. Zapravo, ispada da je vlasnik kapitala u BOR Banci de facto Federacija BiH i to 80 posto, a de iure Fond Bošnjaci” sa 51 posto, što im daje “upravljačku” snagu kojom interesno vode banku, ali u korist pojedinaca.
Dakako, u priči o toj banci nema Hrvata, niti su im dodjeljivani krediti. Međutim, hrvatski porezni obveznici u Federaciji vraćat će neotplaćene kredite bošnjačkih propalih tvrtki.
Krediti Agrokomercu
Podsjetimo, u BOR Banci su i donirana sredstva iz Japana i Malezije, oko 25 milijuna KM. Zakonski cenzus za banke od 15 milijuna KM puni se tako da se donirani novac iz BOR banke u iznosu od 7,5 milijuna KM prenese na Investicijsku banku Federacije, i to beskamatno, a odlukom Vlade FBiH za isti iznos, 7,5 milijuna KM, kupuju uplatom iz Investicijske banke Federacije prioritetne dionice kao državni kapital u BOR Banci.
Ove dionice vuku dva posto godišnje kamate – bez prava na upravljanje na štetu dioničara, a većinski kapital Federacije daje se manjinskom vlasniku. Tako su, primjerice, japanske donacije korištene za kreditiranje posrnuloga i nikada oporavljenoga “Agrokomerca”, što je protivno zadanim uvjetima donatora. S druge strane, tj. novac će na kraju biti otpisan s obzirom na to da za njegov plasman ne jamči Investicijska banka Federacije. Točnije, rizik snosi Federacija BiH.
Izgubljeni kapital
Isto tako, malezijska donacija 8,9 milijuna USD plasirana je preko BOR Banke, i to kroz kredite koji su u cijelosti davani samo bošnjačkim poduzećima po kamatnoj stopi od 2 posto na 15 i 30 godina. Međutim, vraćanje i ovih kredita je upitno jer je većina poduzeća koja su ih dobila već trebala vratiti anuitete. Prema nekim informacijama, pojavili su se zahtjevi iz većine poduzeća za prolongiranje otplate glavnice, piše Večernji ist-
Zanimljivo je spomenuti i japansku donaciju od 69 milijuna KM, koja se trebala realizirati kroz projekte 2KR i Non projekt AID. Taj je novac dan pod uvjetima razmijenjenih nota s vladom Japana i trebao se iskoristiti za razvoj poljodjelstva i malih te srednjih poduzeća.
No, i ta sredstva su neravnomjerno raspoređena, čak darovana. Ali Japanci kao Japanci, uporno su inzistirali na tomu da se novac mora dati samo za razvoj i opstojnost svih naroda u mjestima njihova življenja, a ne da se dodjeljuje u obliku kredita poduzećima za koja se unaprijed zna da neće opstati.
5.6.2008.
Pincom.info
