Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova, koje je obradio Državni zavod za statistiku u Hrvatsku se npr. 2005. doselilo 8 358 osoba iz Bosne i Hercegovine, koji su činili gotovo 59% svih useljenika, dok je taj broj 2004. iznosio 11 tisuća. Ukupno je u periodu od 1991. do popisa stanovništva 2001. godine u Hrvatsku doselilo 189 039 (91 399 muških, 97 640 ženskih) osoba. Koliko je ovaj broj dramatičan vidi se iz ta brojka za samo jedno desetljeće veća od svih doseljenih Hrvata od 1946. - 1990., koja je iznosila 181 371 osoba.
Što se tiče podataka vezanih za Njemačku, za brojno stanje Hrvata koji potječu iz BiH teš ko je odgovoriti jer odgovarajuće institucije ne prate ove podatke.
Ovdje se javlja i dodatni problem pri utvrđivanju ovog broja, jer većina Hrvata iz BIH uz bosansko-hercegovačko ima i hrvatsko državaljanstvo, odredjeni broj ima dodatno i njemačko, iako to njemački zakon samo iznimno dopusta i sl. Prema podatcima Središnjeg registara stranaca (Ausländerzentralregister) 30,3% (69 500) svih hrvatskih državljana koji su boravili u Njemačkoj krajem 2005. (228 926) došlo je u periodu 1990. - 2005. Veliki broj njih podrijetlom je iz BiH. Brojne hrvatske katoličke misije imaju više članova iz BiH nego iz Hrvatske.
Izbjegli i prognani Hrvati iz BiH nemogućnošću produzetka boravka u Njemačkoj s hrvatskim državljanstvom bili su u situaciji da svoja prava ostavarivaju preko državljanstva države iz koje potječu.
Krajem 1999. UNHCR registrao je za period od 1996. - 11/1999. povratak 347 418 izbjeglica i prognanika iz Njemačke u BiH 65 737 njih ili 18,92% bili su Hrvati (246 900 Bošnjaci - 71,07%, Srbi 32 046 - 9,22%).
Koliko je svih Hrvata doseljenih za vrijeme rata ostalo u Njemačkoj zasigurno je teško zaključiti. Ako se gleda sveopći broj Hrvata u Njemačkoj onda je on 2006. (227 510) u odnosu na 1993. (153 146) povećan realno za 74 364 osoba. Dodatni problem svemu ovome je i to su se u prvim godinama hrvatske državnosti naši državljani još vodili pod jugoslavenskim statističkim kodom.
Više od 40 000 bosansko-hercegovačkih izbjeglica koji su živjeli u Njemačkoj potražilo je od 1996. - 1999. svoju novu domovinu prije svega u SAD-u (33 005 osoba), Kanadi (4 204) i Australiji (2 988). Prema podatcima U.S. Regugee programa 3.2.2002. godine (na osnovu 8 362 osobe), nacionalna struktura je bila: Bošnjaci 69,01%, Hrvati 17,02%, Srbi 5,9%...).
Nažalost sadašnja ekonomsko-politička situacija, sveopći položaj i pad nataliteta Hrvata u BiH (prof. dr Ante Markotić, stručnjak za demografiju sa Sveučilišta u Mostaru procjenjuje demografski kolaps 2010. godine), ukoliko ne dodje do nekih značajnih poboljšanja, upućuje na to da bi se sadašnji broj mogao još smanjiti, posebno nakon pristupa Hrvatske u EU. Istraživanje među 550 studenata dvadesetak hrvatskih fakulteta koje je 2005. na temu "Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću" proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar pokazuje da 75 posto studenata razmišlja o odlasku u inozemstvo. Iz ovog istraživanja jasno se vidi kakva je situacija u Hrvatskoj i na osnovu nje može se nažalost zaključiti da je ona medju hrvatskom omladinom u BiH vjerojatno još gora.
Djelovanje određenih svjetskih centara moći (više puta na to ukazivao kardinal Vinko Puljić), uskraćivanjem podrške Zagreba nakon trećesiječanjske promjene vlasti i rascjepkanošću hrvatskog političkog korpusa, umjesto da napokon stane u obranu hrvatske opstojnosti, doprinose ovakvom dramatičnom stanju koje nesumljivo vodi u kataklizmu.
