Čović: Neću prihvatiti da Hrvat bude premijer

MOSTAR - Lider HDZBiH Dragan Čović izjavio je da apsolutno neće prihvatiti mogućnost da novi federalni premijer bude iz reda hrvatskog naroda, a Bošnjak na čelu Ministarstva financija FBiH.

- To nije ozbiljna ideja. Mislim da je neodgovorno u ovom teškom vremenu dati onima koji ustavno imaju manjinu u Vladi FBiH da upravljaju njome i da je vode. Pogotovo, jer bi novi saziv vlade trebao raditi godinu, do godinu i pol. Neodgovorno je i neozbiljno da se vrući kolač ili teška situacija koju imamo želi izmjestiti. Prevažna je funkcija premijera i to mora biti predstavnik najjače političke grupacije, to jeste Stranke demokratske akcije. SDA jednostavno mora imati svog čovjeka i to jakog kandidata - kazao je Čović za sarajevski Dnevni avaz i dodao da je imenovanje premijera iz SDA "jedini način da se ozbiljno uhvatimo ukoštac s problemima".

Po njemu, insistiranje na tome da Hrvat bude novi premijer moglo bi "narušiti neke odnose", budući da bi moralo doći do pomjeranja i drugih važnih funkcija u FBiH poput entitetskog predsjednika.

Čović tvrdi da HDZBiH i SDA moraju napraviti kostur buduće vlade FBiH.

- Jednostavno, moramo shvatiti da su mandati svih ministara na dispoziciji. Moramo napraviti novu koncepciju Vlade, bez obzira na to koliko će ljudi iz starog saziva uopće ostati u njoj. Također, moramo otvoreno razgovarati i o promjenama nekih resora u Vladi FBiH kako bi na najbolji način mogli angažirati neke ljude. Ne moramo robovati podjelama ministarstava od prije tri godine, ako one nisu dale rezultat. Mislim tu na sva ministarstva. Ako pet ministarstava pripada Hrvatima, tri Srbima i osam Bošnjacima, sad to može izgledati drugačije u smislu samih resora. Sve to trebamo prilagoditi ekspertima - mišljenja je Čović.

On otvoreno kaže da, uprkos razgovorima koji se trenutno vode, ne vjeruje da će kadrovi SDA, SBiH, HDZ-a 1990, HDZBiH i SNSD-a činiti novu vladu FBiH.

- Teško da će tih pet stranaka činiti vladu - zaključio je Čović.

Na pitanje bi li SDA i HDZBiH mogli naći nove partnere za vlast u FBiH, Čović kaže da je "bilo kontakata sa svima", te da će on osobno razgovarati s "onima koji mogu pomoći da vlada ima stabilnost".

Govoreći o mogućnosti da oporbeni SDP podrži manjinsku vladu SDA i HDZBiH, o čemu se govori u političkim kuloarima, Čović naglašava da se o svemu mora voditi računa i da se sve mora odvagati.

- Moramo naći kompetentnu osobu za novog premijera FBiH. Prije svega, to mora biti čovjek koji razumije gospodarske prilike, osoba koja je prošla gospodarstvo i može donositi odluke na makro i mikroekonomskom planu. Onaj koji to ne može, ne može ni upravljati FBiH - rekao je Čović.

31.5.2009.
Pincom.info

BiH ne mora s dva entiteta ući u EU

SARAJEVO - Američki veleposlanik u BiH Charles English za Dnevni list ukazuje na veliku važnost potpore domaćem pravosuđu koju je uputio potpredsjednik Joseph Biden. English kaže kako je važnije fokusirati se na opredjeljenje SAD-a prema BiH nego na pitanje eventualnog imenovanja specijalnog izaslanika.

Federacija je ostala bez premijera. To je osobna odluka Nedžada Brankovića, međutim, neki tvrde kako je ona ipak neozbiljna jer je Federacija u teškom stanju?
- Ne mislim kako mogu puno kazati o tome. Ono što znam jest da je premijer podnio ostavku sukladno važećim zakonskim odredbama i da je ona neopoziva.

Posjet Bidena se još uvijek komentira. Upućena je snažna potpora BiH, makar neki političari, kao primjerice Dragan Čović, smatraju kako je Biden podržao dvoentitetsko uređenje BiH. Može li se to smatrati točnim tumačenjem?
- Ako se pažljivo analizira govor potpredsjednika Bidena pred zastupnicima u Parlamentu onda se može vidjeti kako je on vrlo jasno kazao što se očekuje da BiH uradi. Potpredsjednik SAD-a je podvukao činjenicu kako BiH mora biti jedinstvena i suverena država i to je temeljni zahtjev spram BiH na njezinom putu k EU i NATO savezu. Biden je naglasio kako BiH mora biti funkcionalna i učinkovita država kako bi mogla ispuniti sve zahtjeve koju su pred nju stavljeni. Ona mora biti država u kojoj se poštuju prava konstitutivnih naroda i svih drugih građana. Biden, kao i SAD kao država, razumiju kako specifična povijest koju ima BiH nalaže da u njoj postoji sustav provjere i ravnoteže. Jasno je rečeno da građani moraju konsenzusom odlučivati o budućem ustavnom uređenju. Ono što želim naglasiti i otkloniti te dvojbe jest da je potpredsjednik Biden kazao kako BiH može ući u EU kao država s dva entiteta, ali nije kazao da to tako mora biti. Međutim, ma kakva bila unutarnja struktura, ona mora biti utemeljena na konsenzusu.

Vjerujete li u iskrenost ovdašnjih političkih elita i njihovih danih obećanja i opredijeljenost za dijalog i napredak?
- Koja je alternativa? Bez fokusiranja na dijalog i kompromis neće biti pomaka BiH na putu k euroatlantskim integracijama. Znači, političari u BiH imaju izbor: kroz dijalog napraviti pomake k integraciji BiH u EU i NATO savez ili će se suočiti s izolacijom. Kao što je rekao europski povjerenik Solana svijet i EU bit će hladni i u njima će biti teško živjeti. Ja osobno ne mogu zamisliti da će građani BiH dopustiti da čelnici izaberu izolaciju.

Na koji način će SAD i EU zajednički nadzirati ispunjavanje obećanja koje su čelnici dali Bidenu? Što podrazumijevaju instrumenti snažnijeg zajedničkog angažiranja?
- I moj posao ovdje je da to u neku ruku radim. Mislim kako ste u pravu kada tvrdite kako je i zajednički posjet Josepha Bidena i Javiera Solane poruka kako će SAD i EU biti punopravni partneri u angažiranju i opredijeljenosti da se pomogne BiH na putu k EU-u i NATO-u. Dakle i SAD i EU su odlučili nastaviti sudjelovati u intenzivnom dijalogu kako bi se ovoj zemlji pomoglo da ostvari napredak. Pri tome i SAD i EU će biti obavještavani o napretku kroz izvješća svojih predstavnika. Još je jedna stvar jako bitna. Zajednički posjet Bidena i Solane je i znak kako će oni ubuduće imati jedan zajednički glas. Od svojih predstavnika u BiH također će tražiti da zajednički, s jedim glasom, rade na svim ključnim pitanjima.

Tjeralice koje je za 19 osoba raspisala Srbija, kao i slučaj Tuzlanska kolona, podigli su političke tenzije i izazvale dodatne podjele u BiH. Je li domaće pravosuđe moralo biti ažurnije kako se te stvari raščistile bez politizacije?
- Smatram i vjerujem kako su ti predmeti trebaju procesuirati u BiH, a ne negdje izvan BiH. Isto tako imam informaciju kako Tužiteljstvo BiH ima vrlo dobro razrađenu Strategiju za procesuiranje ratnih zločina. Zapravo jedan od ciljeva ili uvjeta za zatvaranje Ureda visokoga predstavnika u BiH jest precizno razrađena Strategija o procesuiranju ratnih zločina. Držim kako će Tužiteljstvo nastaviti raditi po toj Strategiji i od slučaja do slučaja određivati koje će predmete uzeti za procesuiranje i u tom slučaju neće biti predmetom raznih pritisaka. Pravosuđe, dakle, mora biti neovisno i bez pritisaka u provedbi zakona.

SDA je dobila novoga-staroga predsjednika. Kažu Amerika je pomogla da on i treći puta bude izabran. Jeste li zadovoljni i što očekujete od njega?
- Želim prvo pojasniti kako SAD postupa u takvim slučajevima. Mi dajemo potporu politici i programu, a ne individuama. Jednako se nadamo kako će ljudi u BiH izabrati one ljude koji će ponuditi dijalog i kompromis. Čelnike koji će biti posvećeni BiH, državi koja pruža jednaka prava i zaštitu svim svojim građanima. Ponavljam BiH ima specifičnu povijest i zato je iznimno važno to funkcioniranje po sustavu provjera i ravnoteže. Vjerujem kao se Sulejman Tihić dokazao kao čelnik koji je spreman na dijalog i kompromis. Biden jest spomenuo njegovo ime, međutim, on je u stvari spomenuo ono što je Tihić radio, a to je posjet Banjoj Luci i razvijanje dijaloga preko entitetskih granica.

Izaslanik za Balkan
Je li Barack Obama odustao od imenovanja specijalnoga izaslanika za Balkan?
- Mislim kako je fokus opredijeljenosti SAD-a prema BiH mnogo bitniji od načina na koji će se ta opredijeljenost manifestirati. Sama činjenica da je potpredsjednik Biden među prvim posjetima inozemstvu izabrao upravo BiH, koju jako dobro poznaje, je u stvari pravi pokazatelj opredijeljenosti SAD-a prema BiH.

Neovisno pravosuđe
Još je jedan dio govora Bidena bio dosta upečatljiv. Dao je potporu domaćem pravosuđu. Neki i nisu baš sretni zbog toga?
- To je jako važna poruka u njegovom govoru. Neovisno pravosuđe, odnosno mogućnost da ono svoj posao radi neovisno od političkih pritisaka i utjecaja jest ključna stvar u svim demokratskim državama. SAD osuđuje bilo kakve pritiske na tijela pravosuđa. Znači, svi građani moraju se ponašati po zakonima zemlje, ali jednako tako i svi moraju biti dostupni pravosuđu.

Razgovarao: Antun Mrkonjić / dnevni-list.ba

Osuđeni za Grabovicu na slobodi zbog zdravlja

MOSTAR - Bivši pripadnici Armije BiH Nihad Vlahovljak, Haris Rajkić i Sead Karagić, koji su još u kolovozu 2007. godine osuđeni pred Županijskim sudom u Mostaru na po 13 godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog nad hrvatskim civilima u selu Grabovica, još uvijek su na slobodi i ne zna se kada će i hoće li odslužiti kaznu za navedeni zločin.

Prema podacima koje je zastupnik u Parlamentu BiH Ivo Miro Jović službeno dobio od sarajevskog Općinskog suda, razlog neupućivanja trojice osuđenih zločinaca na izdržavanje kazne su “zdravstvene prirode”.

- Iritira me ovakva situacija jer smo prije nekoliko dana imali situaciju gdje su se mediji i javnost u BiH digli na noge zbog čovjeka koji je u Hrvatskoj osuđen na deset godina zatvora za ratne zločine, a ovdje imamo trojicu osuđenih na po 13 godina koji su još na slobodi i to nikoga ne tangira, kaže Jović, koji je mjesecima čekao na odgovor o razlozima zbog kojih odgovorni za zločine u Grabovici nisu u zatvoru niti 21 mjesec od izricanja presude.

Vlahovljak, Rajkić i Karagić, bivši pripadnici Devete motorizirane brigade Armije BiH, osuđeni su zbog ubojstava troje članova obitelji Zadro, i to Ivana, Matije i Mladena, koje se dogodilo 9. rujna 1993. godine. Tada su u Grabovici ubijena ukupno 33 Hrvata. Osim spomenute trojice koji su na slobodi, za ove zločine osuđen je još samo Enes Šakrak, piše Večernji list.

Županijski sud u Sarajevu izrekao mu je kaznu od deset godina zatvora za ubojstvo Ljubice Zadro i njezine trogodišnje kćeri Mladenke. Preživjeli mještani Grabovice, koji i danas žive daleko od svojih domova, bezuspješno su prosvjedovali što se sudski procesi vode parcijalno i što nalogodavci zločina nisu izvedeni pred sud. Zapravo, za većinu od 33 ubojstva do danas nitko nije odgovarao i krajnje je upitno hoće li i kada odgovarati.

Indolentno ponašanje pravosuđa BiH u slučaju Nihada Vlahovljaka, Harisa Rajkića i Seada Karagića ne daje previše razloga za optimizam. Inače, presuda njima trojici pravomoćna je već osam mjeseci jer je Vrhovni sud Federacije BiH u rujnu prošle godine odbio sve njihove prizive na presudu.

23.5.2009.
Pincom.info

Banja Luka: Davidović se srami informacija o ratnom progonu Hrvata i Bošnjaka

BANJA LUKA - Gradonačelnik Banje Luke Dragoljub Davidović potvrdio je danas da je promotivna turistička brošura povučena s banjalučkih ulica prije održavanja Svjetskog prvenstva u raftingu zbog, kako je Davidović rekao, "greške koju je očigledno netko zlonamjerno uradio".

Komentirajući sinoćnji prilog banjalučke Alternativne televizije u kojem se navodi da je prvi broj turističkog časopisa povučen, jer u njemu piše da je, "prema procjenama, tijekom posljednjeg rata Banju Luku, u kojoj inače nije bilo ratnih dešavanja, moralo napustiti oko 80.000 uglavnom Bošnjaka i Hrvata te da je na Manjači bio smješten jedan od najvećih koncentracijskih logora tijekom rata", Davidović je rekao da je očigledno netko imao zlu namjeru da tako nešto napiše.

"Zbog toga smo sve primjerke brošure povukli prije početka Svjetskog prvenstva u raftingu", naglasio je Davidović i dodao da u prvom promotivnom materijalu koji je, kako je rekao, radila određena institucija, agencija, toga nije bilo.

Odgovarajući na pitanje hoće li netko snositi odgovornost za štetu koju je sadržaj ove brošure nanio gradu i Republici Srpskoj (RS), Davidović je rekao da u narednom periodu ostaje da se vidi tko je to uradio i da je siguran da to nije nitko od domaćih ljudi.

Banjaluka je domaćin Svjetskog prvenstva u raftingu koji se održava od 17. do 24 svibnja.

Kada je riječ o gradonačelnikovoj rekaciji, nije posve jasno demantira li Davidović činjenicu da je u Banjoj Luci bilo progona ne-Srba ili misli da je "greška" to što taj podatak ne treba stojati u turističkim publikacijama.

22.5.2009.

Srna/Pincom.info

HVO ostao kratkih rukava

SARAJEVO- Iako im je bilo obećano rješenje statusa i izjednačavanje mirovina s pripadnicima, odnosno časnicima Armije BiH, 251 pripadnik HVO-a u ovom je trenutku ostao kratkih rukava. Naime, prema tvrdnjama Ivana Jurčevića, predsjednika Udruge umirovljenika i razvojačenih branitelja HVO-a Federacije, međuresorna radna skupina koja radi na uredbama koje se tiču umirovljena različitih braniteljskih kategorija, potpuno je zaobišla pripadnike HVO-a, koji će, prema njegovim tvrdnjama, po visini mirovina ponovno ostati daleko iza svojih kolega iz Armije BiH. Kriva informacija

Predsjednik Udruge umirovljenika i razvojačenih branitelja HVO-a je stoga jučer uputio i dopis federalnom premijeru Nedžadu Brankoviću, u kojem ga je obavijestio kako ga je međuresorna skupina krivo informirala, te je zatražio što skoriji sastanak s premijerom Brankovićem.
“Ukoliko ova inicijativa ne urodi plodom, moglo bi biti svašta”, kazao je Jurčević, pojasnivši kako su prosvjedi i blokade sada sasvim izvjesni.

Opterećenje proračuna

Druga stvar na koju je upozorio jest navodna činjenica kako je međuresorna radna skupina u pravo na mirovine uvela i neke kategorije koje do sada nisu bile u uredbama, čime se, upozorava, ponovno vrši opterećenje federalnog proračuna.
Jurčević je potvrdio da je obećanje kako će se mirovine za 251 pripadnika HVO-a izjednačiti, doneseno još u prosincu, ali do danas nije ispoštovano. Radi se o ljudima koji su u mirovinu poslani odlukom civilnog zapovjednika, međutim, iznos njihovih mirovina nije ni blizu mirovinama koje dobivaju pripadnici Armije BiH.

Piše: Dario Pušić / dnevni-list.ba

BiH najgora za život u cijeloj Europi

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja je najgora za život u cijeloj Europi. Vrlo nizak standard života, velika korupcija, loši uvjeti života, loš obrazovni sustav, slab razvoj gospodarstva… Sve ovo samo su neke kategorije koje potkrepljuju te tvrdnje, do kojih su preko svojih istraživanja došle razne europske institucije. Tako je BiH rangirana na 78. mjesto, na godišnjem popisu najboljih država za život koju tradicionalno objavljuje međunarodni internet magazin “International living”. Po toj listi prije naše zemlje se nalaze neke države koje su godinama bile znatno nerazvijenije od BiH, primjerice Albanija i Makedonija. Poražavajući podaci

Ipak, najgori podatak je svakako što gotovo sve zemlje bilježe napredak, dok BiH stagnira ili čak uvelike pada.
“To je zaista katastrofa, ali ipak ne treba čuditi jer dok god su na sceni ovakve političke elite, koje su korumpirane i iskazuju veliko neobrazovane, situacija ne može krenuti na bolje”, rekla je Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka. Kao ilustraciju cjelokupnog stanja u BiH, treba napomenuti kako se po korumpiranosti BiH nalazi na 92. mjestu na svijetu, gdje nam društvo prave zemlje poput Benina, Lesota, Gabona… Nadalje, prema ekonomskim slobodama zauzimamo 121. mjesto od 157. zemlje koja se prati ovim istraživanjem, a prema kvaliteti obrazovanja BiH zauzima 39. mjesto u konkurenciji 48 država. Svi nabrojani podaci doveli su našu zemlju u situaciju da čak 77 posto mladih želi napustiti BiH, a naša svakodnevica je da sposobni i školovani ljudi odlaze u druge zemlje.
“To je vrlo lako objasniti. Sadašnje vlasti namjerno su uništile obrazovanje jer neukom masom puno je lakše manipulirati, što vlastima sasvim odgovara”, kazala je Cenić. Dodala je kako je naša zemlja imala veliku šansu za snažan uzlet uvođenjem PDV-a i raznim pomoćima od međunarodnih institucija, međutim, ni to nije iskorišteno. “Sve dok je stanje u BiH ovakvo, ne možemo se nadati nikakvom uzletu našeg društva”, zaključila je Cenić.

Učinkovit rad

Demir Mahmutćehajić, aktivist iz nevladinog pokreta “Dosta”, smatra kako su navedeni pokazatelji razlog da se svi u ovoj državi trebaju zabrinuti, ali nažalost čini se kako to odgovorne ljude ne zabrinjava.
“Sve dok mi kao građani prihvatimo da nama upravlja šačica kriminalaca i ratnih profitera, i to smatramo nepromjenjivim, sigurno je da ćemo samo još dublje tonuti. U takvoj situaciji ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi nam bilo bolje”, ustvrdio je Mahmutćehajić. On dodaje kako se BiH vrlo brzo može podignuti, te kako jedna godina učinkovitog rada može nadoknaditi deset izgubljenih godina. Međutim, dok sve svjetske zemlje rade na prosperitetu, ulažu u izgradnju, zapošljavaju građane u BiH se svaki put kada treba nešto pokrenuti povlače razna nacionalistička pitanja, te se takvi projekti stopiraju i nanosi se nenadoknadiva šteta našoj zemlji.

Europska pomoć
Svetlana Cenić naglasila je kako je Europa svjesna svih problema koji muče našu zemlju, te je u dosta navrata “pružila ruku” te dala razne financijske pomoći. “Trenutačno imamo nekoliko kreditnih linija koje su odobrene i potpisane, ali nitko ne upravlja i ne usmjerava ih u razvojne projekte”, navodi Cenić. Dodala je kako i ta činjenica dovoljno govori o neozbiljnosti naših vlasti.

Otpuštanja radnika
Kako je bh. gospodarstvo na rubu kraha dovoljno govore podaci o otpuštanju radnika, te je tako prema nekim podacima u prva četiri mjeseca ove godine otkaze dobilo više od 35.000 radnika. Sve su češće slike nezadovoljnih radnika na ulicama, zatvaranja ili velikog smanjenja proizvodnje u tvornicama, te propadanja izvozno orijentiranih poduzeća zbog negativnih učinaka financijske krize.

Piše: Dragan Bradvica/ dnevni-list.ba

Zbog čega je Konjic ostao bez Hrvata?

KONJIC - Unatoč općepoznatoj činjenici da je zbog posljedica ratnih djelovanja u BiH svoje domove napustilo preko 50 posto njezinog pučanstva što je dovelo do izmijenjene nacionalne strukture u skoro svim višenacionalnim sredinama, sudeći prema trenutačnim pokazateljima, općina Konjic predstavlja drastičan primjer po tom pitanju.

Naime, od prijeratnih oko 12.000 žitelja hrvatske i 6.600 srpske nacionalnosti danas tamo stvarno živi oko 1.200 Hrvata i 300 Srba, uglavnom starije životne dobi.

Trend iseljavanja je nastavljen i nakon potpisivanja mirovnih sporazuma o prestanku ratnih djelovanja što zorno dokazuje činjenica da je nakon prvih poratnih lokalnih izbora tamošnje Općinsko vijeće bilo zastupljena s pet vijećnika hrvatske nacionalnosti kroz HDZ BiH, dok je na posljednjim izborima jedva dobilo jednog zastupnika.

Povratak je izostao usprkos javnih poziva pomoćnog biskupa Vrhbosanske nadbiskupije dr. Pere Sudara i bivših konjičkih župnika, sada već pokojnih, fra Bone Krndelja i fra Ivana Bradvice, te don Ante Ledića, zahvaljujući kojem je tamo bio uspostavljen i Katolički školski centar.

Razlog lošeg povratka mnogi vide i u činjenici što je bošnjačko-hrvatskim sukobom prouzročen veliki broj žrtava – preko dvjesto poginulih i nekoliko stotina više invalida HVO. Uzrok , svakako, leži i u velikom razaranju hrvatskih sela od kojih su mnoga do temelja uništena te zločinu koji je nakon rata Muamer Topalović počinio nad obitelji Aanđelić u najbrojnijem hrvatskom selu u Kostajnici, u kojemu je do tada zabilježen trend povratka nakon čega je u cijelosti splasnuo.

„Doći tamo gdje smo nikli i ponikli znači vratiti se sebi,“ riječi su biskupa Sudara koje je u više navrata izgovorio za velikih vjerskih blagdana u rodnom mu „Klisu“ u konjičkoj općini.

Biskup Sudar kontinuirano apelira kako prognano pučanstvo samo na svojoj rodnoj grudi može naći smiraj i sreću i da se i po cijenu žrtve ne odriču svoga zavičaja i njegovih vrijednosti.

Nisu urodili plodom ni njegovi apeli na hrvatske političare da se iskreno okrenu organizaciji povratka i da povratnicima osiguraju normalne životne i radne uvjete.

Međutim, činjenice pokazuju da vladajuće garniture nisu iskreno ni podupirale povratak nego su to činile samo deklarativno i to, uglavnom, na promidžbeni skupovima.

Budući da politički lideri i danas često nastupaju retorikom o bezuvjetnom povratku i običan puk napokon zamjećuje kako to ne korespondira sa stvarnošću.

I udruge izbjeglica koje su trebale raditi na povratku bile su samo produžena ruka politike čija je aktivnost u mnogo čemu zatajila po tom pitanju.

Zbog izostalih rezultata povratka i nastavka trenda iseljavanja konjičkih Hrvata došlo je do ukidanja KŠC čime je, na neki način, stavljena točku na bolje hrvatsko sutra u tom kraju. Za sve to razdoblje u Mostaru je djelovalo političko vodstvo OOHDZ Konjic čiji su predstavnici, kako mnogi kažu, na „daljinski način“ upravljali konjičkim Hrvatima.

Konjic im je služio samo kao izborna baza i tamo bi odlazili, uglavnom, pred izbore, kako bi osigurali svoju kandidaturu na izbornim listama za daljnji re-izbor u županijskim, entitetskim i državnim tijelima vlasti.

Takav način njihovog manipuliranja trajao je sve do prošle godine kada su se napokon tamošnji žitelji politički samoorganizirali i isključili iz političkog vodstva HDZ BiH licemjerne, kako ih zovu, turist-političare i izabrali vodstvo od stvarnih žitelja u Konjicu.

Činjenice pokazuju da su izbjeglice u ratnom vihoru ostale bez svega što bi trebao imati jedan narod u svom mjestu življenja i rada. Nakon takove šokantne situacije krenuli su različitim životnim putovima. Dok je jedan broj otišao u Hrvatsku i druge zemlje veći je broj svoje novo stanište pronašlo u dolini Neretve, na području Mostara i Čapljine.

Okupljanje prognanih konjičkih Hrvata na misnim slavljima u konjičkim župama, gdje ih nekad bude i preko tisuću, samo su privid kako je povratak na pomolu. Na tim se skupovima zamjećuje kako se istodobno razmjenjuju prizori tuge, bola, žalosti i radosti.

I takva okupljanja zasigurno imaju veliko značenje jer je to istodobno i susret s istinom da su tamo nekada živjeli, radna mjesta imali, kuće gradili i odjedanput bez svega ostali. Mnogi od njihovih najbližih članova obitelji su tamo i svoje živote ostavili. Što vrijeme više odmiče susreti postaju sve rjeđi.Uglavnom se posjećuju groblja za Dan svih svetih i Dan mrtvih.

„ Zla je sudbina preživjele u bijeli svijet otjerala te mnogi od tuge i žalosti i prijevremeno s ovoga svijeta nestanu“, kazao je nedavno don Vlado Markić, prijeratni klišanski župnik na misnom slavlju u Čapljini.

Tužnoj izbjegličkoj priči, po prosudbi autora ovih redova, treba pridodati i riječi Tolstoja iz knjige Ana Karenjina „Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način“. Dodajmo tome i pitanje: Gdje i kako naći smiraj i sreću nakon takovih događanja? Sretne i nesretne obitelji zasigurno na to pitanje imaju različite odgovore.

20.5.2009.
Ilija Šagolj / Pincom.info

Više od milijun siromašnih u BiH

SARAJEVO - Više od milijun građana BiH siromašno je trenutno, a situacija će biti još teža zbog najave da će još oko 50.000 ljudi dobiti otkaz do kraja ove godine.

Ovaj podatak iznio je Hajrudin Šahić, predsjednik Koordinacionog odbora humanitarno-karitativnih organizacija (HKO) u BiH, nakon međunarodne konferencije o siromaštvu i socijalnoj isključenosti u BiH.

- Prema službenim podacima, krajem 2008. godine u BiH je bilo gotovo 800.000 građana siromašno. Prema podacima HKO-a i imajući u vidu krizu sada je takvih građana više od milijun. Samo u Merhametovim javnim kuhinjama dnevno se hrani 10.550 građana, a njih 3.500 je na listi čekanja jer nismo u mogućnosti da im pružimo jedan topli obrok dnevno", istakao je Šahić.

Predstavnici HKO-a su upozorili da su zbog siromaštva najviše ugrožena djeca, zbog čega im je onemogućeno školovanje. Istakli su da je najkritičnija situacija u ruralnim područjima oko Zeničko-dobojske županije, pišu Nezavisne.

- Nemamo podatke za FBiH koliko djece, zbog siromaštva, ne može pohađati osnovnu školu. U RS je 150 djece odustalo od školovanja jer im roditelji nisu u mogućnosti to priuštiti", kazao je Šahić, dodavši kako vlasti nisu sposobne niti imaju želje da se nose s ovim problemom.

Pločkinić: Prijavit ćemo BiH UN-u i Vijeću Europe

SARAJEVO - Predsjednik nevladine organizacije "Croatia libertas" iz Mostara Leo Pločkinić ustvrdio je danas na pres-konferenciji u Sarajevu da je mirnodopska Bosna i Hercegovina, konkretno njen glavni grad etnički očišćena sredina s dominacijom Bošnjaka.

Kao primjer obespravljenosti Hrvata u zemlji, naveo je "preglasavanje na izborima" u kojem su Bošnjaci izabrali političkog kandidata Hrvata mimo izborne volje građana hrvatske nacionalnosti.

Pločkinić je rekao da njegova organizacija traži od Ureda visokog predstavnika u BiH da Sarajevu nametne statut prema mostarskom uzoru jer bi to omogućilo ravnomjarnu zastupljenost predstavnika svih konstitutivnih naroda, a ne izrazito jednog.

On tvrdi da su učestali pritisci Bošnjaka na intelektualce ostalih nacionalnosti i kao još jednu od metoda za tiho etničko čišćenje u Sarajevu naveo neizdavanje građevinskih dozvola srpskim, hrvatskim i židovskim institucijama i pojavu antisemitskih ispada.

"Namjeravamo organizirati javne tribine, peticije, ako treba i na međunarodnoj sceni, ne bi li svi narodi dobili ravnopravan tretman u Sarajevu, a ne neki od njih apartheidski, kao što je danas.

Najavljujemo da ćemo Bosnu i Hercegovinu prijaviti Ujedinjenim narodima i Vijeću Europe zbog kršenja konstitutivnih prava Srba i Hrvata" izjavio je Pločkinić.

On, kao i Zoran Zovko koji je na pres-konferenciji predstavljen kao predsjednik HVIDRA-e Herceg-Bosne u Mostaru, tvrde da Sud BiH tereti za ratne zločine izrazito više Srbe i Hrvate nego Bošnjake, zanemarjući time bošnjačke zločine.

Iste zamjerke, ali na račun Haškog tribunala, izrekao je Darko Trifunović kojeg je Pločkinić predstavio kao specijalnog predstavnika nevladinih organizacija iz Republike Srpske.

Trifunović također tvrdi da Sarajevo - "grad moga strica Duška Trifunovića", kako se izrazio, nije više komotan za sve i kao prilog toj tvrdnji naveo da druga dva planirana govornika iz Republike Srpske - jedan iz boračkog, a drugi iz udruženja bivših logoraša, nisu došli na ovu pres-konferenciju jer su dobili prijetnje.

Zoran Zovko tvrdi da se aršinima Suda BiH nastoji mijenjati istina o nedavnoj prošlosti zemlje i proglasiti HVO zločinačkom organizacijom.

"Marko Radić, naprimjer, nepravedno je usmeno osuđen na 25 godina. Želi se dokazati da je HVO napao Armiju RBiH, što nije istina", izjavio je Zovko.

Tvrdi da Sud BiH favorizuje suđenje Srbima i Hrvatima " radi tuđih naputaka".

Uz napomenu da svako treba odgovarati za počinjeni zločin, Zovko je najavio veće ujedinjavanje hrvatskih udruga u Bosni i Hercegovini koje će se boriti svim raspoloživim sredstvima u želji da postignu pravdu.

Na ovoj pres-konferenciji na stolu za kojim su sjedili govornici bila je istaknuta hrvatska zastava sa šahovnicom, a predsjednik organizacije "Croatia libertas" Pločkinić rekao da su organizatori dobili pismo podrške od Arijela Livnea, specijalnog predstavnika židovskog svjetskog kongresa.

19.5.2009.
Pincom.info / Fena

Nema stabilnosti bez Hrvata

MOSTAR - Statut grada Mostar i način izbora gradskih vijećnika uzrok nemogućnosti dogovora političkih stranaka oko izbora gradonačelnika. To je središnje pitanje koje treba riješiti u cilju funkcionalnosti grada i u interesu svih građana. Pri tom odgovornost OHR-a je neupitna jer je Statut nametnuo visoki predstavnik. Zato nam treba partnerski odnos i to pitanje zahtjeva brzi odgovor, kazao je zamjenik predsjednika HDZ 1990. Martin Raguž veleposlaniku Kraljevine Švedske u BiH Bosse-u Hedberg-u.

Švedskog veleposlanika zanimala su i stajališta HDZ 1990. o ustavnoj reformi

Raguž je kazao da HDZ 1990 drži to središnjim pitanje za postizanje pretpostavki za demokratsku i funkcionalnu državu BiH i za harmoniziranje odnosa između konstitutivnih naroda.

-Stabilnosti BiH ne može biti bez rješavanja hrvatskog pitanja. HDZ 1990 drži federalni ustroj najboljim za BiH i nikada neće prihvatiti situaciju u kojoj se sve odlučuje na relaciji Sarajevo-Banja Luka. Država mora imati svoje izvorne ovlasti da bi funkcionirala, a sve ostale ovlasti bile bi decentralizirane na federalne jedinice, kazao je Raguž.

Naglasio je opredjeljenje HDZ 1900 za institucionalni pristupu donošenju novoga ustava.

-Međutim, ako to nisu u stanju činiti domaći političari, a do sada su pokazali da nisu, onda je odgovornost međunarodne zajednice da pomogne ovaj proces, jer je i Daytonski mirovni sporazum međunarodni proizvod. Ako ni unatoč tome ne bude moguće usuglasiti ustav, onda je jedino rješenje nova međunarodna konferencija o BiH, a što je predsjednik HDZ 1990 dr. Božo Ljubić već predložio na dvije posljednje sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC-a). U svakom slučaju potreban je partnerski odnos domaćih političara, Europske unije- gdje sutra i BiH treba imati svoje mjesto- i posebno SAD-a. Ova godina je posljednja ozbiljna šansa za to i ako se ne iskoristi onda će se stvari u BiH ozbiljno zakomplicirati. HDZ 1990 će imati konstruktivan pristup kao i do sada, zaključio je Raguž.

15.5.2009.
Pincom.info

Hrvatska se rješava bh. studenata

MOSTAR/ZAGREB – Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske umanjilo je broj stipendija za Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Broj stipendija koje su dobili naši učenici i studenti je smanjen skoro dvostruko. Mnogi bh. građani istaknuli su kako je smanjenje stipendija iz Hrvatske prvi znak kako ta zemlja pokušava smanjiti kadar sa strane te kako se ni bh. Hrvati više ne mogu osloniti na pomoć iz Hrvatske. Studenti su također izrazili zabrinutost smanjenjem stipendija te negoduju zbog ovakvog odnosa prema njima.

Manje sredstava u proračunu

“U odnosu na školsku i akademsku 2007./2008., kada su dodijeljene 573 stipendije, za školsku i akademsku 2008./2009. ukupno su dodijeljene 332 stipendije, što je 241 stipendija manje u odnosu na prošlu godinu”, potvrdio je u izjavi za Dnevni list glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Dragun.
“Smanjenje stipendija za studente i učenike pripadnike hrvatskog naroda izvan Hrvatske je rezultat ukupno smanjenih sredstava u državnom proračunu za ovu godinu i kao posljedica toga smanjen je i broj stipendija za sve pripadnike hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Hrvatske, bez obzira iz kojih zemalja dolaze”, objasnio nam je glasnogovornik Dragun.

Iznosi stipendija smanjeni

On je napomenuo kako se pri odabiru kandidata Povjerenstvo za dodjelu stipendija Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija držalo uvjeta i kriterija iz natječaja, među kojima je prvi kriterij bio prosjek ocjena.
Prema našim informacijama, broj prijavljenih kandidata uvelike premašuje financijska sredstva kojima raspolaže Samostalna služba za Hrvate u inozemstvu i kulturu, Povjerenstvo za dodjelu stipendija se usuglasilo da se iznos studentskih stipendija smanji s dosadašnjih 700 kuna mjesečno na 500 kuna, a učeničkih s dosadašnjih 500 kuna mjesečno na 400.
Inače, Dnevni list je već pisao kako će ove godine biti znatno smanjen iznos novca koji će Hrvatska slati u BiH. Tada smo objavili kako će se manje izdvajati za Sveučilište u Mostaru, kao i za neke druge projekte koji se odnose na bh. Hrvate. Iako su mnogi hrvatski dužnosnici izričito tvrdili da Hrvatska neće smanjivati izdvajanja za bh. Hrvate, očito je da se to ipak dogodilo. Kako smo doznali, broj dodijeljenih stipendija je znatno smanjen i za Hrvate iz drugih zemalja, prije svega iz Crne Gore i Srbije.

Piše: Arijana Beus/ dnevni-list.ba

Nastavlja se potraga za mudžahedinima

MOSTAR – Policijske i obavještajno-sigurnosne agencije u BiH i dalje nastavljaju istragu na lociranju i uhićenju osoba afroazijskog podrijetla koje nelegalno borave na teritoriju naše države i predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Glasnogovornik Federalnog MUP-a Robert Cvrtak potvrdio nam je da će akcija biti nastavljena.
U posljednja tri dana uhićene su tri osobe kojima je oduzeto bh. državljanstvo koje su stekli na osnovi borbe u proteklom ratu u BiH i ratnih zasluga. U utorak je u sarajevskoj općini Ilidža uhićen Alžirac Benhira Aisa zvani Abulrahim, predsjednik udruženja “Bosansko-alžirsko društvo”, a tijekom rata je bio pripadnik Armije BiH u Konjicu. Aisu je navodno Alžir tražio zbog sumnji da je povezan s terorizmom. U utorak su u Imigracijski centar privedeni Aiman Awad, bivši pripadnik postrojbe El-Mudžahid i Abdulah Baura kojem je suđeno za postavljanje autobombe u Mostaru. Jučer nitko od čelnih ljudi vodećih sigurnosnih agencija, policije ili ministarstava nije htio davati komentare vezane uz ova uhićenja.
“Sigurno je da ima još puno ovakvih osoba koje prijete sigurnosti građana”, kaže predsjedavajući Komisije za obranu i sigurnost Parlamenta BiH Branko Zrno. Državni ministar sigurnosti Tarik Sadović nije htio komentirati uhićenje osoba koje prijete državnoj sigurnosti. Iz Službe za poslove sa strancima kažu da je za više od 600 osoba državljanstvo oduzeto, te da se među njima nalazi oko 360 osoba afroazijskog podrijetla, među kojima su i oni koji prijete sigurnosti.

Piše: Vanja Bjelica / dnevni-list.ba

MMF BiH odobrio 1,2 milijarde eura

SARAJEVO - Bosna i Hercegovina dogovorila je aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom vrijedan 1,2 milijarde eura na razdoblje od tri godine u kvotama od 400 milijuna eura godišnje od čega se dvije trećine odnosi na Federaciju BiH, a jedna trećina na Republiku Srpsku.

Na press konferenciji nakon sastanka delegacije MMF-a s Fiskalnim vijećem BiH premijer BiH Nikola Špirić je kazao da su petnaestodnevni razgovori MMF-a s vladama entiteta i državnom vladom urodili plodom, te da je usaglašen tekst pisma namjera što znači aranžman s MMF-om.

Delegacija MMF-a koja je boravila u BiH obavijestit će Izvršni odbor MMF-a o postignutim dogovorima koji bi u narednih nekoliko mjeseci trebali odobriti taj aranžman. Nakon toga bi trebala biti operativna prva tranša sredstva za ovu godinu. Dotad se očekuju konkretni potezi vlada entiteta i Vijeća ministara BiH što znači provođenje mjera, donošenje odluka i pripremu rebalansa proračuna za parlamentarnu proceduru.

"Da bi sredstva bila operativna vlade na svim razinama do kraja lipnja morat će usvojiti mjere, odluke i korekcije zakona, izvrše rebalanse proračuna na entitetskoj razini i proslijediti ih u parlamentarnu proceduru da bi se do kraja kolovoza izvršilo prestruktiranje proračuna", kazao je Špirić.

On je naglasio da to znači da će, kroz svoje mjere, korekciju zakona i reformu socijalnog sektora, Vlada FBiH morati osigurati uštede u visini od 414 milijuna KM, RS 146 milijuna KM, BiH 40 milijuna KM, a Vlada Distrikta Brčko deset milijuna KM.

"Radi se o proklamiranoj politici vlada na svim razinama da će doći do obuzdavanja rasta plaća, te reforme u socijalnom sektoru. Dogovorili smo se da ćemo voditi računa o uštedama ovih 40 milijuna KM koje mora provesti Vijeće ministara BiH, kao i uštedama na nižim razinama vlasti da bismo stvorili racionalne okvire za 2010. godinu, ali nismo imali obvezu da Vijeće ministara BiH vrši rebalans proračuna jer nema zakonske norme za to", kazao je Špirić.

Špirić je kazao da će se morati provesti reforme u socijalnom sektoru, ali istaknuo da te mjere neće biti dikriminacijske nego takve da se napravi održiv sustav.

6.5.2009.
Pincom.info

Vehabije ne daju djeci u kazalište

SARAJEVO - Djeca čiji su roditelji pripadnici selefijskog pokreta u BiH ne idu u kino i kazalište zajedno sa svojim vršnjacima i kolegama iz školskih klupa.

Razlog tome su zabrane njihovih roditelja koji ne žele da djeca odlaze na takva mjesta, čak i ako je to u okviru redovnih nastavnih aktivnosti.

Kako je za "AS" izjavio Ekrem Tucaković iz Službe za odnose sa javnošću Rijaseta Islamske zajednice u BiH, on ranije nije imao takvu informaciju.

- Djeca treba ići u školu kao i sva druga. To su neke incidentne situacije. Normalni procesi u odgoju i obrazovanju, onako kako je predvidio nastavni plan i program, nešto je što obuhvaća svu djecu bez ikakve razlike - rekao je Tucaković.

On je dodao kako nema smisla izdvajati djecu na bilo kojoj osnovi i da su to samovoljne odluke roditelja.

- Roditelji odlučuju na svoju ruku i to nema nikakve veze sa Islamskom zajednicom, islamom ili nekim našim stavovima. Rijaset nema ništa s tim - kazao je Tucaković.

Kada je u pitanju odnos islama prema filmu i kazalištu općenito, to je stvar osobnog izbora čovjeka sve dok je u okviru općih stavova i moralnih uzusa.

Kada je islam u pitanju, to je stvar nekeosobne orijentacije, volje i želje. U tom smislu nikada nismo imali problema niti komu možemo predlagati, a i nismo predlagali što je dobro, a šta je loše - zaključio je Tucaković.

6.5.2009.
Pincom.info

Izetbegović: Uvijek u BiH žele napraviti neki tronožac

SARAJEVO - Komentirajući medijske napise kako bi zajedno sa predsjednikom HDZ- BiH Draganom Čovićem i Dodikom mogao biti uhićen, Bakir Izetbegović kaže kako su to samo špekulacije bez ikakvih argumenata i motiva, te dodaje kako se bliži Kongres SDA i da su neke snage iz SDA u panici jer vide da se stvari ne razvijaju kako su zamislili.

Izetbegović za Centralni dnevnik NTV Hayat, je rekao kako je montiranje optužnica borba za vlast, te kako će on stati iza svojih ljudi u stranci do kraja.

On navodi da se u BiH uvijek pokušava napraviti neki tronožac, pa da će u slučaju kada se optuži Dodika tražiti balans te će se optužiti neko od Hrvata i Bošnjaka, a da se sada radi samo na nagađanjima.

3.5.2009.
Pincom.info

BiH ne može osporiti gradnju mosta

MOSTAR – Republika Hrvatska gradnjom mosta kopno - Pelješac ne ugrožava granicu niti prava BiH na otvoreno more, rekli su nam iz Vlade RH reagirajući na zahtjeve Predsjedništva BiH da se granice na moru moraju riješiti prije početka gradnje najvećeg hrvatskog mosta.
Kako granica na moru između bivših republika SFRJ nikada nije ucrtana bh. vlasti smatraju da nitko, pa ni Hrvatska, ne zna je li most na teritoriju BiH. Predsjedništvo BiH također je najavilo da će, ako im Hrvatska ne odgovori na zahtjeve, potražiti pravdu, koju im jamči Konvencija UN-a o pravu mora, na nekom od međunarodnih arbitražnih ili sudskih tijela. S druge strane iz Vlade RH kažu da u cijelosti poštuju svoje obveze iz Konvencije UN-a iz 1982., sukladno čemu BiH nema osnove za tužbu.

Nesmetan ulazak brodova u Neum

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH Mario Dragun kaže da se Ugovor o državnoj granici između RH i BiH iz 1999., iako nije ratificiran ni u jednoj državi, od dana potpisa, primjenjuje. “Budući da se most kopno - Pelješac nalazi u nespornom dijelu hrvatskog teritorija, udaljen oko 500 metara od granične crte definirane predmetnim ugovorom, izgradnja mosta ni na koji način se ne može dovesti u izravnu vezu s konačnim definiranjem granične crte”, smatra Dragun dodajući da je Hrvatska pri projektiranju mosta također vodila računa i o nesmetanom uplovljavanju brodova u bh. more. Kada je riječ o nesmetanom uplovljavanju brodova u i iz zaljeva Neum- Klek, pojašnjava Dragun, Vlada RH i Vijeće Ministara BiH osnovali su stručne skupine koje su polazeći od nespornog prava RH da mostom spoji dijelove svog teritorija, kao i prava na neškodljiv prolazak brodova u i iz zaljeva Klek-Neum, definirale temeljne karakteristike plovnog puta ispod budućeg mosta.

Most ne ugrožava BiH

Prema informacijama koje nam je dala Vlada RH spomenute stručne skupine su se sastale tri puta tijekom 2006., te su upravo u skladu sa zahtjevima bh. strane definirane dimenzije plovnog puta od 200 metara, te visina svijetlog otvora mosta od 55 metara, a slijedom čega je i projektiran most uvažavajući navedene parametre. “Republika Hrvatska sukladno međunarodnom pravu priznaje pravo neškodljivog prolaska brodova u i iz teritorijalnog mora BiH uobičajenim plovnim putovima kroz svoje teritorijalno more, ali i kroz svoje unutarnje morske vode, te u cijelosti poštuje svoje obveze iz Konvencije UN-a”, rekao nam je Dragun naglašavajući da planovi izgradnje mosta ni na koji način nisu povezani s pitanjem razgraničenja između dviju susjednih i prijateljskih država, a niti dovode u pitanje pravo neškodljivog prolaska brodova u i iz Neum-Klek zaljeva.

Piše: Vanja Bjelica/ dnevni-list.ba

RH: BiH ne može osporiti gradnju Pelješkog mosta

ZAGREB– Republika Hrvatska gradnjom mosta kopno - Pelješac ne ugrožava granicu niti prava BiH na otvoreno more, rekli su Dnevnom listu iz Vlade RH reagirajući na zahtjeve Predsjedništva BiH da se granice na moru moraju riješiti prije početka gradnje najvećeg hrvatskog mosta.

Kako granica na moru između bivših republika SFRJ nikada nije ucrtana bh. vlasti smatraju da nitko, pa ni Hrvatska, ne zna je li most na teritoriju BiH. Predsjedništvo BiH također je najavilo da će, ako im Hrvatska ne odgovori na zahtjeve, potražiti pravdu, koju im jamči Konvencija UN-a o pravu mora, na nekom od međunarodnih arbitražnih ili sudskih tijela.

S druge strane iz Vlade RH kažu da u cijelosti poštuju svoje obveze iz Konvencije UN-a iz 1982., sukladno čemu BiH nema osnove za tužbu.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH Mario Dragun kaže da se Ugovor o državnoj granici između RH i BiH iz 1999., iako nije ratificiran ni u jednoj državi, od dana potpisa, primjenjuje.

“Budući da se most kopno - Pelješac nalazi u nespornom dijelu hrvatskog teritorija, udaljen oko 500 metara od granične crte definirane predmetnim ugovorom, izgradnja mosta ni na koji način se ne može dovesti u izravnu vezu s konačnim definiranjem granične crte”, smatra Dragun dodajući da je Hrvatska pri projektiranju mosta također vodila računa i o nesmetanom uplovljavanju brodova u bh. more.

Kada je riječ o nesmetanom uplovljavanju brodova u i iz zaljeva Neum- Klek, pojašnjava Dragun, Vlada RH i Vijeće Ministara BiH osnovali su stručne skupine koje su polazeći od nespornog prava RH da mostom spoji dijelove svog teritorija, kao i prava na neškodljiv prolazak brodova u i iz zaljeva Klek-Neum, definirale temeljne karakteristike plovnog puta ispod budućeg mosta.

Prema informacijama iz Vlade RH spomenute stručne skupine su se sastale tri puta tijekom 2006., te su upravo u skladu sa zahtjevima bh. strane definirane dimenzije plovnog puta od 200 metara, te visina svijetlog otvora mosta od 55 metara, a slijedom čega je i projektiran most uvažavajući navedene parametre.

“Republika Hrvatska sukladno međunarodnom pravu priznaje pravo neškodljivog prolaska brodova u i iz teritorijalnog mora BiH uobičajenim plovnim putovima kroz svoje teritorijalno more, ali i kroz svoje unutarnje morske vode, te u cijelosti poštuje svoje obveze iz Konvencije UN-a”, rekao je Dragun naglašavajući da planovi izgradnje mosta ni na koji način nisu povezani s pitanjem razgraničenja između dviju susjednih i prijateljskih država, a niti dovode u pitanje pravo neškodljivog prolaska brodova u i iz Neum-Klek zaljeva.

2.5.2009.
Pincom.info

Demografsko stanje u BiH: Dnevno odlazila 4 Hrvata, a dolazilo 16 Bošnjaka

Položaj Hrvata u glavnome gradu BiH, kao i u cijeloj Federaciji BiH, te državi posebice sa stajališta demografije i gospodarskog položaja, postao je temom kojom su se počeli baviti i znanstvenici.

Krizna 2008. godina
Tako je mr. Borislav Brozek, ekonomski stručnjak iz Sarajeva, inače izvrstan poznavatelj statistike, u posljednjem broju časopisa poznatijeg kao “Radovi” Hrvatskog društva za znanost i umjetnost objavio članak koji tretira problematiku Hrvata u Sarajevu u dužem razdoblju od 1878. do 2008. godine, s naglaskom na usporedbu razdoblja posljednjeg popisa stanovništva te poraća od 1997. do 2008. godine. Nedvojbeni zaključak je da se demografsko stanje Hrvata rapidno pogoršava, naročito od posljednjeg popisa od 1991. godine. U radu je autor naveo veliki broj vrlo zanimljivih statističkih podataka, kao i neke izračune, dakako one matematičke koji se odnose na postotak.

Inače, profesor Brozek je detaljno prikazao kako Hrvati u FBiH žive u zajednici s Bošnjacima te je dao usporedbu ova dva nacionalna entiteta u demografskim obilježjima. Navedeni pokazatelji i relacije su iznenađujuće i otkrivaju da je položaj Hrvata dostigao najnižu razinu u posljednjih 77 godina, o kojima postoje podaci.

Zašto su Hrvati Sarajeva u uzmicanju, a ne poduzimaju pravne mjere za opstanak, zašto se osjećaju nemoćno i zašto misle da zbog 3 posto u strukturi stanovništva grada ne mogu bitno promijeniti položaj, kakva je stvar, kakav je stvarni profil Hrvata u Sarajevu, pojedinačno i u raznim udrugama te zašto je mali udio mladih Hrvata u političkom vodstvu i gospodarstvu i uopće u Sarajevu, samo su dio pitanja na koje je Brozek pokušao dati obrazloženje.

Prema njegovim riječima, odgovor može biti u obliku prikaza stanja Hrvata u Sarajevu u 2008. godini. U tom kontekstu Brozek ističe kako je 1991. godine u Sarajevu živjelo tri puta manje Hrvata nego što je to slučaj u Federaciji BiH. U 2008. godini u Sarajevu je sedam puta manje Hrvata nego u FBiH. Međutim, mr. Borislav Brozek ističe da je potrebno sustavno istraživanje ovog problema, a još više strategija poboljšanja položaja Hrvata u Sarajevu i ne samo u njemu nego i šire na području entiteta i države.

Kako su Hrvati nestali
Uzorak koji je Brozek predstavio iz 2000. godine, prema njegovim riječima, može biti poučan. Naime, 2000. godine u Sarajevu su živjela čak 26.373 Hrvata, od ukupno 2,287.624 stanovnika Federacije, od kojih su 500.102 Hrvata. Te 2000. godine, koja se čini prekretnica u promjeni položaja Hrvata, u Federaciji BiH Hrvati su sudjelovali u ukupnom stanovništvu sa 21,9 posto, a u Sarajevskoj županiji Hrvati su participirali sa 6,8 posto. Konačno, 2008. godine sudjelovanje Hrvata u broju stanovništva je više nego prepolovljeno i iznosi 3,1 posto.

Brozek otkriva kako i na koji način su Hrvati curili iz Sarajeva od 1991. do 1999. godine. Naime, prema njegovu izračunu, za osam godina u Sarajevu su se “istopila” 9354 Hrvata na način da su pojedini umrli, a ostali doživjeli mehanički odljev.

Budućnost upitna
Prema njegovu izračunu, 1169 Hrvata godišnje je napuštalo Sarajevo, 97 mjesečno ili tri Hrvata dnevno su odlazila iz Sarajeva od 1991. do 1999. godine. U sljedećih devet godina, dakle do 2008. godine, broj Hrvata se dalje smanjivao, i to za 11.756 ili 1306 godišnje, 109 mjesečno ili četiri dnevno. Istodobno je populacija Bošnjaka rasla, i to 7196 godišnje ili 660 mjesečno i 20 dnevno. Prema urađenoj aproksimaciji, broj Bošnjaka od 1999. do 2008. godine rastao je godišnje za 5612 ili mjesečno za 468 i dnevno za 16.

Zanimljivi su i podaci za Sarajevo koji se odnose na 1981. godinu. Naime, Hrvati su te godine sudjelovali u stanovništvu sa 17,3 posto, a u bivšem SK sa 12,6 posto, što znači da su u minusu za 27 posto u političkoj poziciji. Kod tadašnjih muslimana također se bilježi minus od 19 posto, a Srbi su u plusu 42 posto. Nadalje, Brozek konstatira da je sudjelovanje Hrvata od 1991. do 2008. godine opadalo po stopi od 0,206 posto te iznosi tvrdnju kako će se 2025. godine broj Hrvata svesti na 0,6 posto. Drugim riječima, svaki stoti stanovnik Sarajeva tada bi bio Hrvat. Ovaj podatak se odnosi na prognozirani broj stanovnika u županiji koji bi, prema izračunu Brozeka, 2025. godine iznosio 620.000. (Večernji list)

Hoće li Čović završiti kao Jelavić?

SARAJEVO – Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović mogao bi postati državni rekorder po broju optužnica i kaznenih prijava koje su od 2001. do danas podignute protiv njega. Državni sud jučer je potvrdio optužnicu protiv Dragana Čovića i Edhema Bičakčića za aferu stanovi tešku više od tri milijuna maraka u vrijeme dok su bili na funkcijama dopremijera i premijera Federacije. Uz ovo, protiv Čovića još uvijek nije okončan postupak za zlouporabu položaja koju je počinio kao federalni ministar financija u slučaju Lijanović. Sud BiH se u ovom slučaju proglasio nenadležnim i prebacio ga na sarajevsko Županijsko tužiteljstvo.
Uz sve to, u Županijskom tužiteljstvu Mostar protiv Čovića se vode još tri istrage za kriminalna djela i to u slučajevima Eronet, Soki i Mondo. Postavlja se pitanje hoće li sadašnji prvi čovjek HDZ-a BiH završiti kao i njegov prethodnik Ante Jelavić, koji je pred presudom za navodni kriminal pobjegao u Hrvatsku gdje je razvio privatni biznis.

Uskoro saslušanje

Kad je u pitanju posljednja optužnica - bivši premijer Vlade FBiH Edhem Bičakčić i tadašnji ministar financija Dragan Čović, uskoro će se pred sucem za prethodno saslušanje Suda BiH izjasniti o krivnji. Optužnica Državnog tužiteljstva ih tereti da su od 1999. do 2001. zlouporabili položaj ili ovlasti tako što su iz sredstava proračuna izdvojili nešto više od 3,5 milijuna maraka za rješavanje stambenih pitanja zaposlenika u izvršnoj, sudskoj i zakonodavnoj vlasti. Bičakčić i Čović su, kao što smo već objavili, prekoračenjem svojih službenih ovlasti donijeli odluke koje su obuhvatile rješavanje stambenog pitanja i adaptaciju stanova za 64 političara, kao i vojna funkcionara, tako što su postupali suprotno odredbama Zakona o Vladi FBiH i Poslovniku o njezinom poslovanju. Ipak, spomenutim zakonom i pravilnikom je određeno da Vlada svoje odluke donosi na javnim sjednicama i to većinom glasova prisutnih članova. Međutim, Bičakčić i Čović su donijeli i potpisali navedene odluke, a da se o njima uopće nije raspravljalo na sjednicama Vlade. Na osnovi tih odluka donesena su sredstva za kupovinu i adaptaciju 64 stana. Na ovaj način su Bičakčić i Čović kao službene osobe Vlade FBiH, prekoračili granice svoje službene ovlasti, te drugima pribavili imovinsku korist u iznosu od 3,6 milijuna maraka, za koliko su također, oštetili federalni proračun.

Stanovi braći Ljubić

Na osnovi ugovora o kupoprodaji stana u Ulici Ismeta Mujezinovića između Vladine službe kao kupca, te Marije i Matka Topalović kao prodavača, Služba je platila kupoprodajnu cijenu od 190.000 maraka na račun u Gospodarskoj banci, te potom 19.000 maraka na ime poreza na promet troškova postupka. Vlada je na taj način nabavila stan, koji je na trajno korištenje dodijeljen Boži Ljubiću, dok mu je i omogućena korist veća od 187.000 maraka. Na ovakav način pribavljena je imovinska korist Fuadu Kasumoviću, u iznosu većem od 65.000 maraka, a ovaj iznos je isplaćen na ime adaptacije stana u sarajevskoj Ulici Jovana Bjelića. Na sličan način je Stjepanu Kljujiću pribavljeno 13.114 maraka na ime djelomičnog završetka gradnje stana u Tešanjskoj ulici u Sarajevu, zatim saniranje stana Mirzi Hajriću u Ulici branitelja Sarajeva u iznosu od 40.000 maraka, potom Mirsadu Ćemanu više od 10.000 maraka također, za adaptaciju stana, te Miri Bradari više od 52.000 maraka za izvođenje građevinsko-zanatskih radova na objektu u Ulici francuske revolucije. Halidu Genjcu je potom, ovakvim Bičakčićevim i Čovićevim odlukama, pribavljeno 44.000 maraka za saniranje stana u Sarajevu, Mehmedu Ceri za istu namjenu skoro 37.000 maraka, te potom Fikretu Jašareviću 31.000 maraka, također, za adaptaciju stana. Ukupan iznos od 186.000 maraka je uplaćen Atifu Dudakoviću na ime kupovine stana i garaže u Ulici Maria Mikulića, dok je na ime avansa Huseinu Živalju uplaćeno 55.000 maraka. Također, Mariofilu Ljubiću je na ime ugovora o kupoprodaji stana u sarajevskoj Ulici Rizaha Štetića omogućeno pribavljanje imovinske koristi veće od 189.000 maraka, a Sakibu Mahmuljinu je uplaćeno ukupno 265.146 maraka na ime kupovine kuće s dvorištem u Ulici Mehmeda Handžića. Ova optužnica obuhvatila je i kupovinu stana sadašnjeg premijera Vlade FBiH Nedžada Brankovića, a Bičakčić i Čović su mu svojim odlukama pribavili korist nešto veću od 245.000 maraka. Ivi Andriću Lužanskom je financirana izgradnja stambeno-poslovnog objekta u Tuzli, a Bičakčić i Čović su mu, kako se navodi u optužnici, omogućili pribavljanje 109.000 maraka. I tu nije kraj, ali mi donosimo popis imena i iznosa koji su dodijeljeni a koji stoje u optužnici među kojima je i nekoliko NN osoba.

Pišu: H. Rovčanin, N. Dedić/ dnevni-list.ba

JOZO LEUTAR - Utvrđene činjenice

Subota, 25 Travanj 2009 18:13

Budući da je slučaj ubojstva Joze Leutara u ovom vremenu kiselih krastavaca, kiselih života i kiselih ljudi postao ispolitiziran slučaj koji raznorazni "ljudi" bez imalo respekta prema obitelji dotičnog uzimaju u usta kako im prohtije sa ovim ili onim politikantskim i jednokratnim namjerama donosimo kronologiju utvrđenih činjenica o tragičnoj smrti ovog čovjeka. Tek da se ne zaboravi. Cave tibi a silente aqua et muto cane. (Čuvaj se tihe vode i psa koji ne laje) NAPAD NA JOZU LEUTARA I. Utvrđene činjenice: Dana 16. ožujka 1999. u Sarajevu, u Alipašinoj ulici (150-200 metara od Veleposlanstva SAD), u jutarnjim satima (07,45-07,52 sati), eksplodirala je eksplozivna naprava u motornom vozilu WW Golf A-3, registracijskih oznaka 345-E-390, vlasništvo Ministarstva unutarnjih poslova FBiH. U vozilu su se nalazili zamjenik ministra FMUP-a Jozo Leutar, vozač Željko Ćosić i djelatnik MUP-a RH PU zagrebačke Ivan Rezo. Tom prilikom je Jozo Leutar zadobio teške tjelesne ozljede, od kojih je 28.03.1999. godine preminuo (dana 29.03.1999. godine po nalogu istražnog suca Županijskog suda, u državnoj bolnici Sarajevo izvršena je obdukcija tijela Joze Leutara. Prilikom vršenja obdukcije bili su prisutni dr. Hamza Žujo, dr. Ilijas Dobrača, dr. Ivan Selek, ispred IPTF-a g. Bob Grand i g. Zbigniew Wojdyla, kriminalistički tehničar županijskog MUP-a Sarajevo Emir Tarić i operativni djelatnik FMUP-a Slađenko Čerkez. Prema usmenoj izjavi gore spomenutih doktora, smrt je nastupila uslijed teške povrede mozga (traumatskog šoka), dok su suputnici prošli s lakšim tjelesnim ozljedama. Na zahtjev Federalne Vlade statički dio uviđaja izvršili su pripadnici američkog FBI (jedan pripadnik FBI je došao iz Beča isti dan kad se dogodila eksplozija, dok su ostali došli dan poslije). U sklopu istrage su bili uključeni: istražni tim FMUP-a, SFOR, MSU, IPTF (jedinica za operacije koju je vodio Kanađanin Harold O'Conel ). Dana 19. ožujka 1999. u zgradi Veleposlanstva SAD u Sarajevu, pripadnici FBI izvršili su prezentaciju prikupljenih saznanja, te su tom prigodom potvrdili slijedeće: * od mjesta polaska vozila do mjesta eksplozije su 133 metra, * na osnovu tragova vidljivih i pronađenih na licu mjesta utvrđeno je da se radi o improviziranoj eksplozivnoj napravi postavljenoj ispod poklopca na nosaču motora, a pored ispušne cijevi, * eksploziv je postavljen na način da je jedan dio kuglica imao usmjereno djelovanje prema poklopcu motora, dok je drugi bio usmjeren prema kontrolnoj ploči vozila (prema suvozaču), * vozilo nije otključavano, a pripremljeni eksploziv može se postaviti za 15 sekundi, * razina na kojoj je bio postavljen eksploziv je u razini koljena suvozača, eksploziv su postavili profesionalci, * najvjerojatnije se radi o napravi aktiviranoj putem električnog detonatora i alkalne baterije. Djelatnici FBI izuzeli su odjeću Joze Leutara kako bi provjerili postoje li tragovi koji bi pomogli pri rasvjetljavanju nejasnih detalja. Utvrđeno je da je u napadu rabljena vrsta eksploziva “HEXOGEN”. Dana 16.04. 1999. godine prilikom kontrole m/v WW Passat GL, registracijskih oznaka 314-M-594, uhićeni su Mounir Hanouf, Muhamed Ebu Gazali i Murat Bas, poznati u javnosti kao "Igmanska grupa". Kod istih je pronađeno više predmeta koji ukazuju na organiziranost i povezanost s pojedincima, koji su osumnjičeni i optuženi za mnoge terorističke akte te ubojstvo policajca u Travniku, a što je vidljivo iz slijedećeg: * dana 12.07. 1999. od strane protudiverzijske zaštite FMUP-a izvršeno je vještačenje pronađenih predmeta prilikom pretresa stana i drugih prostorija Muhameda Ebu Gazalija (jedan iz tzv. Igmanske grupe), u kući vl. Hamdije Džihana u Hrasnici (Gazali je koristio prostorije u kući). Utvrđeno je da elektronski sklopovi i komponente mogu poslužiti za izradu terorističkih naprava; * elektronski sklopovi, uređaji za kodiranje signala i elektronski sklop, prijemnik sa dekoderom i sijalicom za indikaciju su identični sa sklopovima pronađenim prilikom pretresa m/v reg. ozn. 314-M-594, dana 16.04.1999. godine na Igmanu; * ručni radio uređaj “Yeasu FT-26” ima na 3 kanalu memoriranu frekvenciju 140,010 MHz, koja je identična radnoj frekvenciji sklopa prijemnika sa dekoderom pronađenog prilikom pretresa m/v reg. ozn. 314-M-594, dana 16.04.1999. godine na Igmanu; * elektronski sklopovi-prijemnici, hibridno kolo FX 4070 i trimer potenciometri od 20 kilooma identični su tragovima pronađenim prilikom pretresa stana korisnika Hanoufa Mounira, dana 30.04.1999. godine u ulici Sarajevska 77A, Zenica; * ručni satovi marke “Casio” na kojima su ispod poklopca izvedena po dva provodnika, su po tipu i načinu izvršenja dodatnih radova identični ručnom satu pronađenom prilikom pretresa stana Murisa Ljubunčića, dana 26.09.1998. godine i 19.10.1998. godine u ulici ZAVNOBiH-a br.155, Zenica, na kojem su vidljivi tragovi lemljenja provodnika na kontaktima za signal alarma; * ručna radio stanica “Yeasu FT-26” bez broja, na kanalu “U” ima memoriranu frekvenciju 150,000MHz, koja je identična memoriranoj frekvenciji ručne radio stanice “Motorola GP 300”, serijskog broja 133TTW7378 na kanalu 7, pronađene prilikom pretresa kuće Envera Delića iz Vinca, u ulici Mahale bb, Jajce, dana 26.09.1998. godine; * Muhamed Ebu Gazali je na graničnom prijelazu u zračnoj luci Sarajevo ušao u BiH, dana 15.03.1999. godine, a teroristički akt od čijih je posljedica podlegao Jozo Leutar dogodio se 16.03.1999. godine; * teroristički čin na Jozu Leutara izveden je protupješačkom minom s usmjerenim djelovanjem, a ovakvim sredstvima je 1997. i 1998. godine u više navrata na području Sarajeva napadano i oštećeno više vjerskih objekata RKC, kao i sjedište HDZ BiH Sarajevo; FMUP je nakon vještačenja dao slijedeće mišljenje: Na osnovu tragova vidljivih i pronađenih na mjestu događaja utvrđeno je da se radi o improviziranoj eksplozivnoj napravi, postavljenoj ispod automobila, na prednjem veznom limu - nosaču motora, a pored ispušne cijevi. Vjerojatno je riječ o napravi aktiviranoj putem električnog detonatora i alkalne baterije. U eksplozivnom dijelu improvizirane naprave smješten je veći broj čeličnih kuglica promjera 5,5 mm (iste kuglice korištene su u proizvodnji protupješačke rasprskavajuće mine usmjerenog djelovanja - MRUD, smještenih u tijelu mine, ulivene u plastičnu masu, ispred eksplozivnog punjenja). Komadi lima upućeni na kriminalističko - tehničko vještačenje najvjerojatnije potiču od alkalne baterije od 1,5 V, tip “Varta”. Komad žice duljine oko 28 mm i promjera oko 0,6 mm najvjerojatnije potiče od provodnika “električne detonatorske kapisle”; MUP FBiH je, u sklopu istrage o ubojstvu Joze Leutara uhitila grupu osoba, za koje se tvrdi kako su povezane s terorističkim grupacijama u svijetu. Prema, za sada, dostupnim navodima, uhićeni su: * Saleh Nedal, * Mounir Hanouf, * Muhamed Ebu Gazali, * Murat Bas, * Khalil Jarray i * Huseyn Engin. KOMENTAR : Od samog početka poduzimanja istražnih radnji pojavili su se problemi različitih razina koji su išli čak i do opstrukcija koje su činili bošnjački predstavnici u istražnim timovima. Npr. istražni sudac Šukrija Šljivo je pokušao sa mjesta događaja udaljiti inspektore krim. policije FMUP-a, Ivu Šaku i Ivana Treznera. Inspektori su ostali nakon intervencije pripadnika IPTF-a Harolda i reakcije djelatnice VP SAD Janice Elmore; Po konstataciji krim. inspektora FMUP-a Ive Šake, noć uoči eksplozije u Sarajevu je padala jaka kiša, a znakovito je da se svaka teroristička akcija u srednjoj Bosni također dogodila nakon olujnog vremena; Jednostranost u radu na istrazi ubojstva Joze Leutara ispoljena je i u slučaju uhićenja tzv. Igmanske grupe (Mounir Hanouf, Muhamed Ebu Gazali i Murat Bas), o čemu su članovi istražnog tima iz reda hrvatskog naroda tek naknadno upoznati; Na sastanku održanom 02.06.1999. godine u FMUP-u, g. Luka Glibo je zatražio da i hrvatski predstavnici imaju pristup svim podacima, odnosno da im se prezentiraju i podaci o radu s Igmanskom grupom te sa Saleh Nedalom uhićenim 12.04.1999. godine u Bugojnu. II. Neprovjereni podaci: * Izvjesni “Talha” (vjerojatno se radi o Asimu Ramulju zv. Talha, ili o Mehrezu Amdouniju zv. Abu Talha, osoba s Interpolove tjeralice, uhićen s BH putovnicom u Istambulskoj zračnoj luci “Ataturk”), je među razvojačenim pripadnicima ABiH pokušavao naći osobu koja bi za određenu novčanu nadoknadu postavila eksplozivnu napravu negdje na području Sarajeva. * Među djelatnicima AID-a je kružila informacija kako je nalogodavac atentata na Jozu Leutara, bivši ministar obrane FBiH - Hasan Čengić * U sarajevskom kriminalnom miljeu je kružila informacija kako su za atentat odgovorni AID i izvjesni Ćelo (Ismet Bajramović ili Ramiz Delalić) i Kralj (nepoznat identitet) – svi pripadnici kriminalnog miljea u Sarajevu. * Pisana i telefonska anonimna dojava u kojoj se navodi da je stanoviti Marko Nedić povezan s ubojstvom Joze Leutara. FMUP je radio na provjeri ovih saznanja. Izvršena je identifikacija ove osobe, te je utvrđeno da je 15/16.03.1999. boravio u hotelu “Bosna” u Sarajevu. * Prilikom telefonskog razgovora Anđelko Živković (rođen 1950. u BiH, povezan s krijumčarenjem oružja i drugim kriminalnim radnjama) u razgovoru s izvjesnim Dragom navodi za Jozu Leutara “On je prva liga, međutim izgleda da su ga naši skinuli. Mislim da je imao problema s Tutinim ljudima, o čemu se pričalo po Zagrebu”. Na kraju je komentirao da niti Muslimani niti Srbi nisu mogli doći do Leutarovog vozila (informacija SZUP RH). III. Dezinformacije: Tijekom poduzimanja istražnih radnji pojavio se čitav niz dezinformacija kao što su: * veza Leutara sa slučajem “RENNER” (Jozo Perić zv. Tukeša), * veza Leutara sa uhićenjem Mladena Naletilića zv. Tuta, Vinka Martinovića zv. Štela i nekih dr. osoba (Žarko Andrić zv. Žuti - srednja Bosna), * veza Leutara sa poduzećem “Kristal” iz Čapljine i slično. Kao moguća dezinformacija navedena je i izjava Faika Lušije, pomoćnika ministra UP-a FBiH, koji je rekao da je par dana prije terorističkog akta razgovarao s Leutarom, koji mu je tom prilikom rekao kako u Srednjoj Bosni treba uhititi 10-tak Hrvata, pripadnika bandi koji zagorčavaju život Hrvatima i Muslimanima-Bošnjacima. U plasiranju dezinformacija korišteni su muslimansko-bošnjački mediji. Navodimo neke od naslova: Šuškovi puleni uzvratili udarac?, Sudije trebaju pratiti tisak, Možda limuzine kriju tajnu, Neugodni svjedoci? (Večernje novine, 20. i 21. 03. 1999.); Uhapšeni nemaju veze s atentatom, Jelavić uticao na proces istrage (Dnevni avaz, 20.03.1999.); Bošnjački vrh nikad nije bio umješan u terorizam (Dnevni avaz, 20.03.1999.); Dosje: Sarajevski atentat - smrt Federaciji (Slobodna Bosna, 20.03.1999.). Zanimljiv je i dopis koji je Jozo Leutar uputio 11.11.1997. tadašnjem komesaru IPTF-a Manfredu Seitneru, u kojem piše o jednostranom i neprofesionalnom odnosu policije prema mudžahedinima, a koji tisak BiH potencira kao mogući motiv za ubojstvo Joze Leutara. KOMENTAR: Plasiranim dezinformacijama željelo se i još uvijek se želi usmjeriti istragu u krivom smjeru. Akcije dezinformiranja i ometanja istrage su nastavljene. Najprije je muslimanska elita koncentrirana oko SDA, u suradnji s nekadašnjim američkim generalom i predstavnikom UN-a u BiH Jacquesom Kleinom montirala politički proces protiv šestorice Hrvata. Sve optužbe zasnovane su na izjavi višestrukog silovatelja, duševno bolesnog kriminalca Merima Galijaševića. Kada je taj postupak propao, napravljena je nova konstrukcija. Prema izjavi Marija Miličevića Baje-opet kriminalca, koju je on navodno prenio još jednom istaknutom članu podzemlja Anti Prkačinu (kockaru i neformalnom generalu Armije BiH), iza atentata stoje Ante Jelavić i Stanko Sopta (opet) Baja. Očito se radi o još jednoj konstrukciji čiji motivi nisu samo prikrivanje istrage nego i pokušaj ucjene i iznuđivanje novca. Kada Jelavić nije reagirao na optužbe, Miličević je organizirao otmicu, te ga je u prtljažniku automobila provezao do rame (BiH) odakle je ovaj pobjegao i vratio se u Zagreb. Miličević i njegov sin su u zatvoru. Još nema ozbiljnih pokušaja da se otkriju i procesuiraju ubojice Joze Leutara. IV. Saznanja o osobama: Saleh Nedal - Abu Hašim, sin Mahmouda i Zehre dj. Muhamed, rođ. 01.03.1970.godine u mjestu Taiz, Jemen, državljanin BiH, s prebivalištem u Bugojnu, Udurlije bb. Prema neprovjerenim podacima u Bosnu je došao tijekom 1994. godine kao pripadnik humanitarne organizacije “Islamski Balkanski Centar”. Od rujna 1995. godine državljanin je BiH. Koristio se putovnicom BiH, br. BH 540929 i putovnicom Jemena, br. 0581247. Pripadnik je terorističke organizacije “GIA”, koja djeluje u Alžiru, Italiji i Francuskoj, te je zet Asima Ramulja zv. Talha. Dana 16.03.1996. Saleh je uhićen od strane MUP-a RH, prilikom čega je obavljen informativni razgovor nakon kojeg je pušten. Osoba se spominje vezano uz istragu eksplozije auto-bombe u Mostaru. Sredinom studenog 1997. otvorena je nova istraga na kantonalnom sudu u Zenici, vezano za grupu terorista koju je vodio Abu Hamza. Naime, u grupi je bio Saleh Nedal i 5 Bošnjaka. Osumnjičeni su za planiranje, pripremanje i izvođenje terorističkih akcija, miniranja, napade i ubojstva počinjenih u periodu od lipnja do sredine studenog 1997. Saleh Nedal je u međuvremenu osuđen zbog prikrivanja Abu Hamze. Navodno je zajedno sa Latif Ben Bussetom skrivao Hamzu u vikendici Ibre Kokića iz Travnika. Prikupljene su informacije o tijeku sudske istrage o podmetanju eksplozivnih naprava u kuće Hrvata, povratnika u županiju srednja Bosna. Zbog postojanja sumnje da su počinili navedena krivična djela, u FMUP Travnik, privedeni su i ispitani u vremenu od 25. do 27. rujna 1998. godine Muris Ljubunčić, Edin Mrkonja, Enes Kokić, Enver Delić i Hidajet Begović. Sva su petorica osumnjičenih povezani s odredom “El Mudžahedin” i “AIO” (Aktivna islamska omladina). U prikupljenim informacijama spominje se i Saleh Nedal. Tijekom 1998. uhićen je od strane talijanskih karabinjera u suradnji s FMUP-om, zahvaljujući kojem su karabinjeri ušli u trag Jarrayu Khalilu. Dana 12.04.1999. godine uhićen je u Bugojnu. Dana 08.06.1999. operativni djelatnici FMUP-a BiH obavili su informativni razgovor sa predmetnim u KPD Zenica uz prisustvo odvjetnice Azijade Mujkić iz Zenice. (Saleh Nedal je prvi put uhićen u Bosni i Hercegovini 18. studenog 1997., u jednoj širokoj policijskoj operaciji koja je tragala za počiniteljima napada na katoličke objekte i hrvatske povratnike u srednjoj Bosni, te podmetnuta auto-bomba u Mostaru. Kao vođa terorističke grupe, za koju su federalni policajci i federalni tužilac sumnjali da je počinila najveći broj kriminalnih i terorističkih akcija u srednjoj Bosni, u svim izvještajima je navođen Karray Kamel bin Ali - Abu Hamza iz Guče Gore kod Travnika. Ali, tužitelji u Zenici i Sarajevu su vrlo brzo odustali od optužnice za terorizam u Središnjoj Bosni. Saleh Nedal i grupa Bošnjaka, protiv kojih je zbog toga bila započeta istraga pod ovom sumnjom, konačno su optuženi samo zbog nezakonitog držanja oružja, municije i eksplozivnih sredstava. Karray Kamel Bin Ali, zvani Abu Hamza, postao je jedan od najpoznatijih bjegunaca u Bosni, a Saleh Nedal je osuđen u dva sudska procesa u Zenici zbog povezanosti s ovim Tunižaninom. U prvoj presudi općinskog suda u Zenici, od 8. 1. 1998. osuđen je na tri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela “pomaganja počinitelju poslije izvršenog krivičnog djela”. Ovu presudu Nedal sada izdržava u zeničkoj kaznionici. Krivac zbog kojeg su tada kažnjeni Nedal i Tunižanin Latif Ben Busset bio je, naravno, Abu Hamza. Latif Ben Busset, zvani Salahudin, i Saleh Nedal su presudom Općinskog suda u Zenici proglašeni krivim što su “u periodu od kolovoza do prosinca 1997. na području općina Zenica, Travnik i Jajce, pružali pomoć okrivljenom Karrayu Kamelu Bin Aliju - Abu Hamzi, iako su znali da je za njim raspisana potjernica po naredbi bivšeg Višeg suda u Zenici zbog krivičnog djela ubistva Hišama Diaba”. Prema opisu iz presude, Salahudin i Hašim su Abu Hamzu, nakon ubistva Hišama Diaba 17. 1. 1997., ispred Islamskog balkanskog centra u Zenici (bivše kino “Metalurg”), prevezli u “golfu” travničke registracije iz Zenice do sela Kokići, općina Jajce, i sklonili ga u vikendicu, “donoseći mu u dva navrata veće količine hrane”. U međuvremenu, Abu Hamza je, prema neslužbenim informacijama iz policijskih i sudskih izvora, uhićen u Njemačkoj, i federalne vlasti pripremaju dokumentaciju kojom će zatražiti od njemačkih vlasti njegovo izručenje. Očekuje se kako će suđenje Abu Hamzi, zbog ubistva Hišama Diaba bude, nakon izručenja iz Njemačke, biti održano u Zenici. Federalne policijske i sudske vlasti nisu do sada službeno potvrdile kako traže izručenje Abu Hamze. Ukoliko dođe do suđenja Abu Hamzi u Zenici, ovaj slučaj će ponovo privući veliku pažnju lokalne i međunarodne javnosti. Upravo je Karray Kamel Bin Ali - Abu Hamza bio u središtu optužbe da je grupa od šest Bošnjaka, uz Saleha Nedala, nabavljala oružje, municiju i eksplozivna sredstva za “Džihad u jednoj trećoj zemlji”. U Zeničkom kantonalnom sudu, 16. 4. 1998., izrečena je presuda šestorici Bošnjaka-Muslimana: Hasibu Kovaču, Nihadu Kokiću, Evelu Manjušaku, Nihadu Kurtiću, Edinju Mrkonji i Hajrudinu Seferu, Salehu Nedalu zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih sredstava. Osuđeni su na jednu (Sefer, Kokić, Manjušak), dvije (Mrkonja) i tri (Kovač, Kurtić, Nedal) godine zatvora. Ova presuda još nije pravosnažna, jer se tek očekuje ishod slučaja pred Vrhovnim sudom FBiH. U tom cilju su se sastali u gradu Bolonji u Italiji Karray Kamel Bin Ali - Abu Hamza, Saleh Nedal i Nihad Kurtić (rođen 29.06.1970. u Travniku-BiH, nositelj putovnice BiH i RH, uhićen u Bolonji 26.09.1997.) u lipnju 1997. Dogovorili su se da Nihad Kurtić angažira više drugih osoba sposobnih za pronalazak, sakupljanje, preuzimanje i držanje oružja, municije i eksplozivnih sredstava. Karray Kamel Bin Ali - Abu Hamza je predao Kurtiću “golf” italijanskih reg. ozn. BO D 54921. Kurtić je “golfa” dovezao u BiH i registrirao ga na svoje ime u Travniku. Kada je Saleh Nedal stigao na ovo područje početkom lipnja 1997., Kurtić mu je predao vozilo. Saleh Nedal je iz Bolonje donio 10 000 DM, dobivenih od Abu Hamze za kupovinu oružja, municije i eksplozivnih sredstava. Kurtić je angažirao i Edina Mrkonju za kupovinu i nabavku oružja, municije i eksplozivnih sredstava. Sredinom kolovoza 1997. u Travnik je stigao i Abu Hamza, te je ovaj plan dodatno razrađen, zapisano je u presudi kantonalnog suda u Zenici. (BH DANI, “Čuva Bosna svoje teroriste” Esad Hećimović br. 122., od 1.10.1999.). Asim Ramulj zv. Talha, rođen 11.11.1971. u Novom Travniku, s mjestom prebivališta u Zenici. Ekstremni islamista, vodio je operacije usmjerene protiv Hrvata u okolini Bugojna. Za vrijeme rata živio je u Zenici, te je bio pripadnik 7. muslimanske brigade. Pripadnik je “AIO” i član užeg vodstva organizacije. Navodno je odgovoran za više terorističkih djela, a pretpostavlja se da je i osobno postavljao eksplozivne naprave. Brat mu je djelatna vojna osoba u VF BiH, te se nalazi u Travniku. Mounir Hanouf, rođen 11.12.1970. u mjestu Jilel, Alžir, državljanin BiH. Uhićen je 25.09.1994. od strane HVO-a Žepče, s još 4 osobe, pripadnika odreda “El mudžahedin”. Dana 16.04.1999. uhićen je na Igmanu, s osobnom iskaznicom BiH br. 4481/95., koja je izdana od strane SJB Zenica. Muhamed Ebu Gazali Postoji mogućnost da se radi o osobi Mohamed Zitouni, poznat kao Abu Ghazi. Vjerojatno je postao državljanin BiH, jer se prema neprovjerenim podacima oženio u Bosni, te uzeo prezime supruge Perenda. Boravio je u RH kao djelatnik humanitarne organizacije “Al Haramain”. Pripadnik je odreda “El mudžahedin” u BiH. Dana 16.04.1999. uhićen je na Igmanu, s osobnom iskaznicom BiH br.5691/96., koja je izdana os strane SJB Tešanj. Za istim je raspisana tjeralica Interpola. Murat Bas Posjeduje putovnicu Republike Turske br. 31.1928011.98. Ranjen je iz vatrenog oružja, prilikom uhićenja 16.04.1999. na Igmanu te je prebačen u bolnicu Koševo gdje je zadržan na liječenju. Za istim je raspisana Interpolova tjeralica. Khalil Jarray zv. Abu Hamza, sin Ahmeda Mohameda i Shadliya Tijali Mealij, rođena 08.02.1969. u mjestu Sfax u Tunisu. Talijanski karabinjeri iz jedinice Giuseppe Garibaldi su u suradnji s policijom FBiH, dana 06.06.1999. u Hadžićima uhitili Jarraya, po mišljenju nekih, koji poznaju teroristički milje BiH, apsolutno “najkrupnija zvjerka” iz nimalo bezazlenog terorističkog podzemlja BiH. Talijanska policija smatra da je Jarray jedan od vođa GIA-e sa sjedištem u Bolonji, gdje se nalazi logistička baza za aktivnosti GIA-e u Francuskoj, Belgiji i Velikoj Britaniji. Taj je ogranak GIA-e otkriven u rujnu 1997. Tijekom 1998. uhićen je i Saleh Nedal, zahvaljujući kojem su karabinjeri ušli u trag Jarrayu. Prema neprovjerenim podacima Khalil Jarray bi mogao biti Abu Hamza. Navodno je Abu Hamza ranjen u desnu potkoljenicu i liječio se u Fojnici, a uhićeni Jarray ima istu prostrijelnu ranu. Mehrez Amdouni zv. Abu Talha Jedan je od bliskih suradnika Osame Bin Ladena, vođe organizacije “Al-Qaida” (Al-Qa’edah (baza)). Amdounijeva ratna biografija u BiH počinje 1994. godine kada se pod imenom Abu Talha borio kao pripadnik postrojbe “El mudžahedin”. Nakon rata nastanio se u selu Pohare, blizu Zenice. BiH je napustio sredinom 1998. godine te otišao u Italiju, gdje je uhićen u Bolonji, u kojoj se nalazi logistička baza za aktivnosti GIA-e u Francuskoj, Belgiji i Velikoj Britaniji. Nakon bijega iz Italije, izvjesni period proveo je krijući se u Sarajevu. Uhićen je, temeljem Intepolove tjeralice, u Istambulskoj zračnoj luci “Ataturk”, a prepoznat je po nedostatku jednog prsta na ruci. Huseyn Engin, sin Mustafe, rođen 26.10.1970., JMBG 2610970173528, u mjestu Sanliurfa, Turska, Turčin, državljanin Turske i BiH, po zanimanju metalostrugar (bez završene škole), oženjen, otac jednog djeteta, s prebivalištem u Sarajevu-Stari Grad na adresi Obala Isa-bega Ishakovića br. 8, pripadnik A BiH od 15.06.1992. do 20.06.1995. postrojba “El mudžahedin”. Uhićen je 01.04.1999. od strane PU Kiseljak, kod kojeg su prilikom pretresa u vikendici pronađene veće količine streljiva, eksploziva i dr. eksplozivnih naprava. poskok.info

Hrvata neće nestati iz Bosne

SARAJEVO - Novi provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran, počinje djelovati u godini kada franjevci obilježavaju 800 godina od osnutka svoga reda i više od 7 stoljeća djelovanja u BiH. Položivši zakletvu pred Kapitulom Frnjevačkog reda, ovaj čovjek koji je do sada djelovao u Đakovici na Kosovu i u Albaniji, obvezao se da će u trogodišnjem mandatu vjerno služiti redu sv. Franje Asiškog. Za Dnevni list kaže da je u Franjevačka provincija Bosna Srebrena napravila puno dobrih stvari dok su je vodili njegovi predhodnici i da će on nastaviti na isti način raditi ljubeći svoje i poštujući druge. Hoće li Vaše iskustvo koje se stekli radom u Đakovici na Kosovu i u Albaniji pomoći Vašem radu u Provinciji Bosne Srebrene?
- Radom na Kosovu i u Albaniji nisam se pripremao za ovaj posao, međutim, to je jedno veliko iskustvo tim više što sam i na Kosovu, a posebno u Albaniji radio s ljudima različitih mentaliteta, s ljudima koji su posve drukčije gledali na stvarnost nego mi. U Albaniji sam imao jednu ulogu koordiniranja albanske Franjevačke provincije koja je bila skoro ugušena. Bilo je ostalo samo deset starih franjevaca iz preostale jake Franjevačke provincije i na neki način sam tu stjecao neka iskustva u vođenju provincije iako ne na izravan način. Mislim da mi je najviša pomoć za ovu novu službu koju obnašam to što sam, dok sam radio u Đakovici, u zadnje tri godine bio vjećnik Provincije Bosne Srebrene. Posao vjećnika mi je pomogao utoliko što sam iz bližeg upoznao probleme ove provincije.

Koja će biti Vaša glavna zadaća dok ste provincijal?
- Glavna zadaća svakog provincijala jest da koordinira rad braće franjevaca, dakle raspodjela svećenika franjevaca po župama gdje rade i po odgojnim ustanovama zatim povezivanje svih tih ustanova i povezivanje svih franjevaca. To je na prvom mjestu. Sve ostalo je manje važno. Promjene službi i osoblja moraju se događati i to nisu neke temeljne promjene. Mnogo toga je urađeno i urađeno je jako dobro i ide se dalje. Tamo gdje postoje problemi traže se izlazi uvijek u suradnj s ostalom braćom i općom Crkvom.

Što mislite o radu fra Petra Anđelovića i fra Mije Džolana?
- I fra Petar Anđelović i fra Mijo Džolan su imali vrlo važnu ulogu u Franjevačnoj provinciji Bosne Srebrene. Obojica su je vodili po devet godina. Fra Petar u ratu, a fra Mijo u miru i mogu reći da su svaki na svoj način hrvatskom narodu u BiH, pa mogu reći i šire, više nego što je to uspjela politika, doprinijeli da se BiH očuva kao cjelovita država i da ne bude okrnjena barem što se tiče vanjskih aspekata. Njihov rad je bio vrlo plodonosan i vrlo cijenjen, a mi ćemo ga nastaviti.

Što mislite o trenutačnom položaju katolika u Bosni. Hoće li nestati ili se asimilirati?
- S te strane Bosnu ne poznajem koliko bih je trebao poznavati. Svi ljudi imaju svoje poteškoće i svatko misli da je njegov problem veći nego što jest. Mi franjevci smo ljudi nade, ljudi vjere, ljudi koji znaju da povijest ne vodi čovjeka nego Bog, vrlo često i preko kriza i preko poteškoća. Preko onoga što nam izgleda kao zlo i nepoželjno Bog čini da iz krize uvijek izađemo jači i zbog toga ja nemam nekoga straha da bi Hravata katolika moglo nestati iz Bosne. Mislim da je veći problem u nama nego izvan nas jer ako jedan narod ima vjere i pouzdanja u Boga, ima čvrst oslonac na moralnim principima kršćanstva, a to su ljubiti bližnjeg kao samoga sebe, ljubiti svoje, poštivati tuđe, živjeti bratski sa svima, takav čovjek može živjeti svugdje i svugdje se osjećati dobro bez obzira što je negdje malo bolje negdje malo lošije, ali čovjek voli svoju domovinu makar u njoj bilo teško i živjeti. Zato se ja ne bojim da će Hrvata katolika nestati s ovih prostora.

Čini se da su u svijetu pa i kod nas izokrenute vrijednosti. Hoće li ova ekonomska kriza doprinijeti i krizi morala u društvu?
- Prema mom mišljenju ekonomska kriza ne uzrokuje moralnu ili duhovnu, nego upravo suprotno, duhovna kriza uzrokuje ekonomsku krizu. Da su ljudi pošteno upravljali novcem, da nisu podlegli lakomosti i želji da se na brzinu obogate ne bi došlo do ove svjetske ekonomske krize. Netko je zloupotrijebio tuđu lakomost, lakovjernost, tuđu želju da se preko noći obogati i to je uzrokovalo krizu. Vrlo često kad je čovjek egzistencijalno ugrožen, kad je u nevoljama onda se sjeti da postoji Bog, a u dobru često zaboravi da ima Boga. Ova ekonomska kriza samo može pomoći duhovnom rastu ljudi ukoliko zbilja želimo vidjeti koji su uzroci krize. Zbog toga prvi posao svakoga svećenika, a posebno nas u Franjevačkoj provinciji, počevši od provincijala pa do zadnjeg fratra jest da ojača krščansku svijest, prije svega u sebi živeći evanđelje, a onda svojim življenjem i svojim svjedočanstvom ojačat tu istu svijest u našem narodu. I kad se naš narod osloni na Boga i na moralne vrijednosti utemeljene na Božijim zapovijedima onda nas krize neće pogoditi kao kad nemamoduhovnog uporišta, a još nam se izmakne i materijalno.

Pretpostavljam da ćete nastviti rad na međureligijskom dijalogu?
- Naš princip je kao što sam rekao ljubiti svoje, a poštivati tuđe. Svakog čovjeka volimo i poštujemo ne na štetu bilo komu, ni sebi ni drugome. Nikad se nećemo pomiriti s time da ističemo jednu stranu na štetu druge i da vrednujemo bilo sebe bilo drugog na nečiju štetu. Ako smo otvoreni prema svima mislim da će se naći modaliteti dijaloga sa svima. Nismo mi politička organizacija, mi smo vjerska zajednica. Razumije se da je svaki čovjek, budući da je društveno biće na neki način i političko biće, ali prvi naš posao je utemeljen na vjerskom. Ono što radimo može biti obojeno na neki način i politički, ali nikako nesmije biti protiv kršćanskih načela bratskog suživota sa svima.

Piše: Mirela Zrno / dnevni-list.ba

Stvaranje bošnjačke države?

Može li se stvoriti posebna bošnjačka država? To pitanje se aktualizira nakon nedavnog istupa vrhovnog poglavara Islamske zajednice u BiH reisu-l-uleme Mustafe Cerića u kojem on zamjera bošnjačkoj inteligenciji što “nisu uložili dovoljno truda da razviju nacionalnu sastavnicu kod Bošnjaka koja bi proizvela i potrebu za nacionalnom državom Bošnjaka”.

Načelno govoreći, Cerićevo zauzimanje za “nacionalnu državu Bošnjaka” ne može se apriori smatrati nelegitimnim. Ako su tako brojni narodi stekli države, onda se ni bošnjačkom ne treba oduzimati pravo na takve zamisli.

Dalekosežne posljedice
Cerićeva ideja o “nacionalnoj državi Bošnjaka” bila bi oslobođena paradoksa kada bi je zastupao dosljedno. Ali to nije slučaj. On o “nacionalnoj državi Bošnjaka” govori u Sarajevu na sjednici Skupštine Udruženja ilmije Islamske zajednice (IZ) u BiH, a samo dan nakon toga odlazi u Zagreb i u razgovoru s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem veliča “multinacionalnu, multireligijsku i multikulturnu državu” Bosnu
i Hercegovinu. No, bez obzira na demonstraciju paradoksa, ostaje činjenica da Cerić javno iznosi ideju o “nacionalnoj državi Bošnjaka”, što potencijalno može imati dalekosežne posljedice na mehaniku zbivanja u ovom dijelu Europe. Država je teritorijalna tvorevina, ali Cerić nije, barem za sada, spominjao teritorij koji bi obuhvaćala “nacionalna država Bošnjaka”. Ako se eventualno za “nacionalnu državu Bošnjaka” želi prisvojiti cijela BiH, onda će to značiti rađanje nepopustljivog otpora Hrvata i Srba, te novog kruga politički razornih konflikata i vjerojatno konačno odumiranje BiH.

Gdje je Sandžak
U radikalnijim procjenama ne treba isključiti ni mogućnost rađanja ambicije da se u “nacionalnu državu Bošnjaka” uvrsti i Sandžak. Takve prosudbe nisu lišene povoda jer Glavni odbor SDA je u studenom 2007., uz ostalo, zaključio da je “vodstvo Islamske zajednice i duhovno središte muslimana Bošnjaka Sandžaka u Sarajevu”. A u Wikipediji se navodi da su “Bošnjaci južnoslavenski narod koji u glavnom živi u BiH i Sandžaku”. Hipotetički govoreći, povezivanjem većinskih bošnjačkih područja u BiH i Sandžaka u “nacionalnu državu Bošnjaka” značilo bi teritorijalno preslagivanje, to jest promjenu sadašnjih državnih granica. U međunarodnoj zajednici nema znakova da bi se takvo što u sadašnjim okolnostima moglo odobriti. U teorijskoj domeni je i mogućnost stvaranja “nacionalne države Bošnjaka“ na većinskim bošnjačkim područjima BiH, što bi značilo ustoličavanje bošnjačkog entiteta. Ali u praksi je takav projekt teško ostvariv jer nema signala da bi Bošnjaci pristali na postojanje triju entiteta. Gledajući iz sadašnje vremenske perspektive, stvaranju “nacionalne države Bošnjaka” ne naziru se šanse.
Izjava izvučena iz konteksta

Glasnogovornik Rijaseta IZ-a u BiH Ekrem Tucaković kaže da je izjava reisa Cerića izvučena iz konteksta: “Na toj skupštini uopće nije bilo nikakvog govora o bilo kakvoj nacionalnoj državi, državi Bošnjaka, nego se govorilo o poziciji IZ-a.”

Podizanje tenzija
SDP je zatražio od IZ-a objašnjenje je li izjava o potrebi stvaranja nacionalne države Bošnjaka privatan stav reisa Cerića ili službeno mišljenje cijelog IZ-a u BiH. Glasnogovornik SDP-a Damir Mašić izjavio je da još uvijek čekaju odgovor. U SNSD-u smatraju da iza izjave Mustafe ef. Cerića stoji želja za stvaranjem unitarne države u kojoj bi o svim važnijim pitanjima odlučivali isključivo Bošnjaci. U HDZ-u navode da ovakve izjave samo doprinose podizanju nacionalnih tenzija, te da je zabrinjavajuće što dolaze od najviših vjerskih vođa. (Piše: Pejo Gašparević l DL)

Manijaci zapalili hrvatsku zastavu

Petak, 24 Travanj 2009

Gazi, gazi ustaše orilo se u srijedu večer na stadionu Grbavica za vrijeme utakmice Željezničar - Zrinjski. Na početku drugog poluvremena Željini navijači Manijaci (?), zapalili su hrvatsku zastavu. Sve to događalo se nekoliko metara od redara na stadionu i policajaca za koje je ovo ‘pojedinačni incident’. - Policija će prvo provjeriti vjerodostojnost snimke, a potom će se pokrenuti rad na identifikaciji i pronalasku osoba koje su zapalile zastavu, kazali su iz iz MUP-a Sarajevske županije. Provjera autentičnosti Dok policija provjerava autentičnost snimke, već stižu isprike od navijača i Uprave NK Željezničar. Danas nakon utakmice sastalo se i predsjedništvo Željezničara, koje osuđuje ovakav čin kojemu, kako kažu nije mjesto na stadionu. - Žao nam je što se dogodio incident, koji ruši ugled Željezničara, i koji je narušio ovu utakmicu i sjajnu atmosferu na stadionu, kažu iz predsjedništva ovog kluba. U opisu ove utakmice na službenim web stranicama Željezničara stoji kako je utakmica bila u sjeni sjajne brazilske atmosfere na tribinama. Ovaj incident, nije iznimka, nego pravilo kada je Sarajevo u pitanju i opet ga se pokušava nazvati incidentom pojedinca. Udruženje navijača FK Željezničar - TM 1987. osuđuje paljenje hrvatske zastave tijekom utakmice. - Ne želimo dozvoliti da se istinski navijači Željezničara dovode u vezu s primitivcima koji su pod plaštom navijača kluba pokušali okaljati klub i navijačku grupu The Maniacs - TM 1987., poručuju iz udruženja i u ime svih i pravih navijača sarajevskog kluba ispričavaju se svim pripadnicima hrvatskoga naroda koje je povrijedio ovaj gnusni čin. Ovo nije prvi put da je zapaljena hrvatska zastava u glavnom gradu BiH, a atmosfera na prijateljskoj utakmici između nogometnih reprezentacija BiH i Hrvatske bila je slična ovoj. Incidenti i ranije ‘‘Gazi, gazi, ustaše’’ i slične ‘‘pjesme’’ su se skandirale od od prvog do posljednjeg sučeva zvižduka. A nakon što su se prije tri godine pojavile Muhamedove karikature, u Sarajevu su s hrvatskom još zapaljene i zastave, Norveške i Danske. (večernji list)

Optužnica potvrđena: Donosimo popis osoba koji su nezakonito dobile novac

SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine (BiH) je danas potvrdio optužnicu protiv Edhema Bičakčića, nekadašnjeg premijera Federacije BiH i Dragana Čovića, njegovog nekadašnjeg zamjenika i ministra fianacija, zato što su, kako se navodi u optužnici, mimo pravila donijeli dvije odluke o izdvajanju 7,8 milijuna KM iz proračuna FBiH za kupovinu ili renoviranje 64 stanova i kuća za djelatnike u tijelima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, među njima i trenutni premijer FBiH Nedžad Branković.

Suprotno zakonu, ove odluke nisu bile predmet rasprava na sjednicama Vlade, niti ih je Vlada izglasala, navodi se u optužnici.

Prva odluka je donesena 1999. godine i odnosila se na sumu od 3,2 milijuna KM. Ali ova odluka nije bila jedina. Sljedeće godine ovaj dvojac donio je sličnu odluku samo što je ovaj put iz proračuna Vlade izdvojeno 4,6 milijuna KM za iste namjene.


Orginalna odluka uništena

Ni ova druga odluka nije bila predmetom rasprave na sjednicama niti je Vlada imala priliku izjasniti se o njoj. Tijekom istrage Tužiteljstvo BiH je došlo u posjed samo kopija spomenutih odluka jer originali odluka nisu mogli biti pronađeni nigdje u institucijama. Bičakčić je istražiteljima potvrdio postojanje tih odluka, te da ih je on kao premijer potpisao. Međutim, prema navodima optužnice, optuženi su bili svjesni svog nezakonitog postupanja prilikom donošenja tih odluka, te su ih pokušali prikriti.

"Činjenica da nikada nisu pronađeni originali ovih odluka … nedvojbeno ukazuje da su nakon donošenja i potpisivanja navedenih odluka, te nakon njihove provedbe, odnosno izvršenja plaćanja po istim, optuženi ili osobe po njihovom nalogu navedene odluke su uništili", stoji u optužnici.

Na kraju optužnice tužitelj Peter Korneck predlaže da se osumničeni Edhem Bičakčić i Dragan Čavić obavežu na isplatu iznosa od 3.671.398,76 KM što predstavlja iznos za koji su oštećeni porezni obveznici.

Korist pribavljena za 65 osoba

Nekadašnjem generalu Sakibu Mahmuljinu, prema navodima optužnice, omogućeno je pribavljanje koristi u iznosu od 265.146 KM za kupovinu nekretnine u Sarajevu.

Još jednom generalu, Atifu Dudakoviću, omogućeno je pribavljanje koristi u iznosu od 186.142 KM kupovinom nekretnina. Enveru Kresi, nekadašnjem direktoru Elektroprivrede BiH omogućeno je pribavljanje koristi u iznos od 165.553 KM kupovinom stana u Sarajevu.

Ministru prometa i komunikacija BiH Boži Ljubiću omogućeno je pribavljanje koristi u iznosu od 187.949 KM kupovinom stana u Sarajevu.

Ivi Andriću Lužanskom, nekadašnjem zastupniku u parlamentu FBiH omogućeno je pribavljanje koristi u iznosu 109.214 KM kupovinom stana u Tuzli.

Amoru Maševiću, direktoru Instituta za traženje nestalih BiH također je omogućena korist u iznosu 57.731 KM.

U optužnici se navode i imena osoba koja su iskoristila "priliku" da se udome, te iznos koristi koji su na taj način ostvarili.

Iznos koristi (KM)
Rusmir Konjicija 14,163.00
Ata Saračević 16,084.00
NN 5,101.00
Nafija Valjevac 7,084.04
Melika Salihbeg Bosnawi 21,519.70
Nijaz Šabanović 18,545.00
NN 15,708.22
Mesud i Razija Ajanović 14,917.66
Enisa Zec 12,151.50
Meho Fočo 6,359.00
NN 11,551.00
Fuad Kasumović 65,497.15
Ahmed Smajić 38,236.00
Stjepan Kljujić 13,114.00
Mirza Hajrić 40,000.00
Mirsad Ćeman 10,088.15
Miroslav Arapović 16,683.76
Muris Bukva 25,999.02
Fatima Repčić 46,321.00
Elmir Bračković 39,983.00
Asim Omanić 20,000.00
Mirsad Sirbubalo 81,227.00
Sabit Osmanagić 13,150.00
Mira Bradara 52,352.00
Avdo Kurto 24,000.00
NN 39,765.88
Asima Bešlagić 20,900.00
NN 28,050.00
NN 38,901.00
NN ; 35,055.00
NN 38,255.00
NN 40,000.00
Mirsad Jahić 25,000.00
Ranko Krneta 27,473.05
Meho Bašić 26,530.00
NN 24,000.00
Elmira Šahinagić 19,936.73
Ljubomir Cvijanović 34,800.00
Halid Genjac 44,400.00
NN 27,000.00
Mehmed Cero 36,842.00
Alija Muminović 62,935.77
NN 23,131.40
Fikret Jašarević 31,612.70
Atif Dudaković 186,142.00
Husein Živalj 55,660.00
Mediha Bašić 176,608.00
En ver Kreso 165,553.00
Mariofil Ljubić 189,380.00
Mehmed Alijagić 168,086.00
Sakib Mahmuljin 265,146.00
Božo Ljubić 187,949.00
Nedžad Branković 245,703.00
Ivo Andrić Lužanski 109,214.00
Adnan Bešlagić 91,378.00
Valerija Galić 117,850.00
Halil Brzina 130,000.00
Sena Uzunović 95,720.00
Stipo Vujević 41,396.00
Amor Mašović 57,731.00
Azra Gradinčić 52,848.00
Mladen Štambuk 12,257.00
Nikola Antunović 104,149.00
Zoran Ćorić 120,435.00

24.4.2009.
Pincom.info /cin.ba

Stvaranje bošnjačke države?

Može li se stvoriti posebna bošnjačka država? To pitanje se aktualizira nakon nedavnog istupa vrhovnog poglavara Islamske zajednice u BiH reisu-l-uleme Mustafe Cerića u kojem on zamjera bošnjačkoj inteligenciji što “nisu uložili dovoljno truda da razviju nacionalnu sastavnicu kod Bošnjaka koja bi proizvela i potrebu za nacionalnom državom Bošnjaka”. Načelno govoreći, Cerićevo zauzimanje za “nacionalnu državu Bošnjaka” ne može se apriori smatrati nelegitimnim. Ako su tako brojni narodi stekli države, onda se ni bošnjačkom ne treba oduzimati pravo na takve zamisli.

Dalekosežne posljedice

Cerićeva ideja o “nacionalnoj državi Bošnjaka” bila bi oslobođena paradoksa kada bi je zastupao dosljedno. Ali to nije slučaj. On o “nacionalnoj državi Bošnjaka” govori u Sarajevu na sjednici Skupštine Udruženja ilmije Islamske zajednice (IZ) u BiH, a samo dan nakon toga odlazi u Zagreb i u razgovoru s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem veliča “multinacionalnu, multireligijsku i multikulturnu državu” Bosnu
i Hercegovinu. No, bez obzira na demonstraciju paradoksa, ostaje činjenica da Cerić javno iznosi ideju o “nacionalnoj državi Bošnjaka”, što potencijalno može imati dalekosežne posljedice na mehaniku zbivanja u ovom dijelu Europe. Država je teritorijalna tvorevina, ali Cerić nije, barem za sada, spominjao teritorij koji bi obuhvaćala “nacionalna država Bošnjaka”. Ako se eventualno za “nacionalnu državu Bošnjaka” želi prisvojiti cijela BiH, onda će to značiti rađanje nepopustljivog otpora Hrvata i Srba, te novog kruga politički razornih konflikata i vjerojatno konačno odumiranje BiH.

Gdje je Sandžak

U radikalnijim procjenama ne treba isključiti ni mogućnost rađanja ambicije da se u “nacionalnu državu Bošnjaka” uvrsti i Sandžak. Takve prosudbe nisu lišene povoda jer Glavni odbor SDA je u studenom 2007., uz ostalo, zaključio da je “vodstvo Islamske zajednice i duhovno središte muslimana Bošnjaka Sandžaka u Sarajevu”. A u Wikipediji se navodi da su “Bošnjaci južnoslavenski narod koji u glavnom živi u BiH i Sandžaku”. Hipotetički govoreći, povezivanjem većinskih bošnjačkih područja u BiH i Sandžaka u “nacionalnu državu Bošnjaka” značilo bi teritorijalno preslagivanje, to jest promjenu sadašnjih državnih granica. U međunarodnoj zajednici nema znakova da bi se takvo što u sadašnjim okolnostima moglo odobriti. U teorijskoj domeni je i mogućnost stvaranja “nacionalne države Bošnjaka“ na većinskim bošnjačkim područjima BiH, što bi značilo ustoličavanje bošnjačkog entiteta. Ali u praksi je takav projekt teško ostvariv jer nema signala da bi Bošnjaci pristali na postojanje triju entiteta. Gledajući iz sadašnje vremenske perspektive, stvaranju “nacionalne države Bošnjaka” ne naziru se šanse.

Izjava izvučena iz konteksta

Glasnogovornik Rijaseta IZ-a u BiH Ekrem Tucaković kaže da je izjava reisa Cerića izvučena iz konteksta: “Na toj skupštini uopće nije bilo nikakvog govora o bilo kakvoj nacionalnoj državi, državi Bošnjaka, nego se govorilo o poziciji IZ-a.”

Podizanje tenzija

SDP je zatražio od IZ-a objašnjenje je li izjava o potrebi stvaranja nacionalne države Bošnjaka privatan stav reisa Cerića ili službeno mišljenje cijelog IZ-a u BiH. Glasnogovornik SDP-a Damir Mašić izjavio je da još uvijek čekaju odgovor. U SNSD-u smatraju da iza izjave Mustafe ef. Cerića stoji želja za stvaranjem unitarne države u kojoj bi o svim važnijim pitanjima odlučivali isključivo Bošnjaci. U HDZ-u navode da ovakve izjave samo doprinose podizanju nacionalnih tenzija, te da je zabrinjavajuće što dolaze od najviših vjerskih vođa.

Piše: Pejo Gašparević / dnevni-list.ba

Zapalili hrvatsku zastavu i vikali: "Gazi, gazi ustaše"

SARAJEVO - Snimatelji mostarskog portala Otvoreno.ba snimili su kako su šestorica navijača zapalili hrvatsku zastavu na utakmici FK Željezničar protiv HŠK Zrinjski, odigranoj u srijedu navečer u Sarajevu.

Bakljom su u drugom poluvremenu zapalili zastavu nedaleko od redara, koji nisu ništa poduzeli. Osim toga, čulo se i skandiranje "Gazi, gazi ustaše".

23.4.2009.
Pincom.info

Reakcije: Cerić ruši BiH

SARAJEVO - Politički savjet ACIPS-a (POLIS) smatra da je izjava reisa Mustafe ef. Cerića o potrebi za stvaranjem nacionalne države Bošnjaka zloporaba pozicije vjerskog autoriteta za postavljanje političkih ciljeva.

Cerićeva izjava predstavlja izlazak iz okvira duhovnog i vjerskog djelovanja i znači izravno učešće u političkom životu BiH. Političkim djelovanjem Cerić krši osnove sekularizma i laicizma u našoj državi i otežava nam dalju integraciju u obitelj demokratskih nacija, navodi u priopćenju ACIPS.

Reis Mustafa Cerić je nedavno zamjerio bošnjačkoj inteligenciji da nisu dovoljno uložili truda da razvijaju nacionalnu komponentu kod Bošnjaka, koja bi proizvela i potrebu za stvaranjem "nacionalne države Bošnjaka".

Pored rušenja sekularizma u političkom životu BiH, sami ciljevi koje Cerić postavlja bošnjačkom narodu su po mišljenju ACIPS-a, potpuno suprotni duhu i tradiciji naše države kao multietničkom i višekonfesionalnom društvu.

I pored činjenice da današnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine ne omogućava potpuno poštivanje svih prava građana i građanki zbog diskrimintornih zakona, POLIS smatra da nitko nema pravo odustati od neminovnog vraćanja jednakopravnosti svih na svakom pedlju naše zemlje.

Nacionalna država Bošnjaka ne može biti odgovor na sadašnje diskriminatorne norme koje sprječavaju BIH da bude punopravna članica Europske uniije kao demokratske zajednice pojedinaca i naroda. Konačno, stvaranje nacionalne države Bošnjaka je nemoguće ostvariti demokratskim sredstvima i poziv za ovakvo političko djelovanje je ujedno i poziv na novu nestablinost. Ukoliko Mustafa Cerić smatra da bi ovo trebalo biti cilj bošnjačkog naroda, jedini način na koji bi u sekularnom društvu mogao sudjelovati u njegovom ispunjavanju je tako što će prestati obavljati vjersku funkciju i otvoreno ući u političku arenu, stoji u priopćenju ACIPS-a.

Iza izjave reis-ul-uleme Mustafe Cerića o potrebi stvaranja "nacionalne države Bošnjaka" krije se želja za stvaranjem unitarne BiH, u kojoj bi o svim važnijim pitanjima odlučivali Bošnjaci, dok bi Srbi i Hrvati bili diskriminirani i marginalizirani.Izjavio je ovo izaslanik SNSD-a u Domu naroda Parlamenta BiH Zoran Koprivica.

Koprivica je rekao da je krajnji cilj ovakvih radikalnih istupa rušenje daytonske BiH i stvaranje centralizirane, unitarne BiH, u kojoj bi Bošnjaci bili dominantan narod.

Naglasio je da je Cerićev istup, zapravo, poziv na rušenje BiH.

- Ovakve izjave su štetne, jer koče europski put BiH i produbljuju nacionalnu i vjersku netrpeljivost. Nitko ne bi smio ovako razmišljati, a posebno to ne bi trebao biti stav vjerskih vođa - kazao je Koprivica.

I predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Josip Perić ocijenio je da posljednji istup reisa Mustafe Cerića doprinosi podizanju nacionalnih tenzija.

- BiH je specifična zemlja, opterećena nacionalnim i vjerskim problemima, a ovakve izjave samo dodatno potpiruju mržnju i nacionalnu netrpeljivost - rekao je Perić.

Josip Perić je kazao da je zabrinjavajuće da ovakve izjave dolaze od najviših vjerskih vođa.

Nažalost, reis Mustafa Cerić već duže vrijeme je poznat po neprimjerenim istupima, a svi dobro znamo šta je njihov cilj - naveo je Perić.

21.4.2009.

R. I. / Pincom.info