Uskoro suđenja za zločine mudžahedina?

BANJA LUKA - Sljedećeg mjeseca u našoj zemlji službeno počinje s radom Fond za humanitarno pravo čiji će osnovni zadatak biti otkrivanje svih ratnih zločinaca. Prema riječima stručnjaka za međunarodni terorizam i prvog čovjeka ovog fonda Dževada Galijaševića, istraživat će se sva mjesta gdje su se dogodili zločini, a pogotovo oni koje je počinio odred “El Mudžahedin” na Ozrenu, središnjoj Bosni i drugim mjestima, a za koje još nitko nije odgovarao iako su pripadnici ovog odreda i dalje prijetnja sigurnosti BiH. Ogranci Al Qaide

Galijašević navodi da je u presudi Haaškog suda Rasimu Deliću na sto strana dokumentirano i dokazano da je odred “El Mudžahedin” počinio zločine nad Srbima i Hrvatima, te da je krajnje vrijeme da za njih netko i odgovora. “Odred 'El Mudžahedin' nastavio je postojati i u drugim formama poslije rata, u Bočinji, kao mini-islamskoj republici, te kroz određene ogranke Al Qaide, obučavanjem ljudi za terorizam”, kaže Galijašević i napominje da će se pažnja posvetiti i zločinima koji su još uvijek neistraženi. Fond za humanitarno pravo, pri kojem će djelovati mnogo nevladinih organizacija sva tri naroda na prostoru cijele BiH, će se pored zločina baviti i otkrivanjem istine u vezi s kršenjem etničkih, socijalnih, političkih i svih drugih prava u cijeloj BiH, a pažnju će posvetiti i sudbinama nestalih osoba na ovim prostorima.

Nevladine udruge

Nevladine udruge pozdravljaju osnivanje ovog fonda i uvjerene su da će konačno mnogo toga u našoj zemlji biti bolje. Tako Nedeljko Mitrović, predsjednik Organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS-a, smatra da će djelovanje ovog fonda između ostalog doprinijeti da se ubrza proces traženja nestalih. “Nadamo se da će Fond uz pomoć nevladinog sektora djelovati u interesu istine i pravde”, naglašava Mitrović. Prema posljednjim podacima ICMP-a u BiH je tijekom proteklog rata nestalo oko 30.000 osoba, a danas se još uvijek traga za 8.000 do 10.000 nestalih kojima je sudbina nepoznata još od rata.

Obučavanje ljudi za terorizam

“Odred 'El Mudžahedin' nastavio je postojati i u drugim formama poslije rata, u Bočinji, kao mini-islamskoj republici, te kroz određene ogranke Al Qaide, obučavanjem ljudi za terorizam”, kaže Galijašević i napominje da će se pažnja posvetiti i zločinima koji su još uvijek neistraženi.

Piše: Tanja Čalić /dnevni-list.ba

Tučnjava skupine Bošnjaka i Hrvata u Stocu

STOLAC - Novi incident u hercegovačkom gradu. Kako piše "Večernji list" iza ponoći sa subote na nedjelju dogodila se tučnjava skupine mladih Bošnjaka i Hrvata, a sve je počelo ispred diskoteke "Amadeus" gdje je maloljetni Bošnjak šakom udario mladića Hrvata, što je izazvalo otvoreni sukob dvije skupine.

List nadalje prenosi da je ovaj ugostiteljski objekat gotovo potpuno demoliran, jer su u tuči letjele stolice, flaše, čaše i drugi inventar, a bilo je i potezanja noževa i metalnih šipki.

Jedan od mladića Hrvata koji je sudjelovao u tučnjavi i povrijeđen je ovom prilikom, rekao je da je maloljetni Bošnjak ušao u diskoteku i pozvao njihovog kolegu vani "da mu nešto kaže", što ovaj u početku nije htio učiniti, a kada su izašli vani, Bošnjak ga je udario šakom.

"Nastao je metež i veći sukob u kojem su Bošnjaci bili u većini, pa smo jedva i izvukli živu glavu , rekao je ovaj mladić, koji je sa još nekoliko povrijeđenih pomoć potražio u Domu zdravlja.

U obračunu nije bilo teže povrijeđenih, a brzom intervencijom policajaca u Stocu spriječeno je širenje sukoba u druge dijelove grada.

U Policijsku stanicu u Čapljini nakon incidenta privedeno je više mladića koji su ispitani, te nakon zadržavanja pušteni kućama.

Protiv sudionika ovog incidenta bit će podnesena prijava nadležnim institucijama.

20.7.2009.
Pincom.info/Srna

Obilježena godišnjica zločina u Konjicu

ONJIC - U organizaciji Koordinacije braniteljskih udruga HVO, proisteklih iz Domovinskog rata, sa područja općine Konjic, na blagdan Sv. Ilije, položeni su vijenci i zapaljene svijeće za sve poginule i umrle hrvatske branitelje, sa područja općine Konjic, na grobljima Trusina, Turija, Zaslivlje i Zabrđe.

U nazočnosti pripadnika svih braniteljskih udruga, roditelja i rodbine poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, njihovih poznanika, prijatelja i suboraca, predstavnika županijske i općinske vlasti, te velikoga broja vjernika, u prepunoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Konjicu, za branitelje je služena Sveta Misa zadušnica.

Na ovaj način obilježena je šesnaesta obljetnica stradanja hrvatskih branitelja i iskazana počast i zahvalnost za žrtvu koju su podnijeli u obrani naše slobode i dostojanstva.

20.7.2009.
Pincom.info

Autocesta ne smije zaobići Hercegovinu

SARAJEVO – Naša zemlja još uvijek nije imala službenih kontakata s Hrvatskom oko izgradnje jadransko-jonske autoceste, odnosno dogovora da dio rute prolazi i kroz BiH, potvrdio nam je federalni ministar prometa i veza Nail Šećkanović. Naime, već dugo vremena postoji ideja o izgradnji ove autoceste kroz BiH, ali i interes Hrvatske da taj dio ide uz more. “Mogu reći da smo imali neke neformalne razgovore u kojima nam je rečeno da je Hrvatska zainteresirana za izgradnju jadransko-jonske autoceste i kroz BiH, što je zasigurno vrlo značajno”, naglasio je Šećkanović.

Realizacija modela

Upravo zbog te činjenice vrlo je važno u skorije vrijeme vidjeti je li Hrvatska zaista zainteresirana, kako bi se moglo krenuti u realizaciju svih ostalih potrebnih koraka.
“Tada se može govoriti po kojem modelu će se sve realizirati, te kroz dokumentaciju utvrditi najpovoljnije varijante”, kazao je Šećkanović. Slično nam je potvrdio i državni ministar prometa i veza Rudo Vidović, koji je također najavio kako će u srijedu imati sastanak s hrvatskim ministrom Božidarom Kalmetom. “O detaljima sada ne mogu govoriti, ali jedna od glavnih tema bit će upravo jadransko-jonska autocesta”, rekao je Vidović. I on je uvjeren kako u Hrvatskoj postoji dobra volja da se ovaj problem riješi, ali da se inicijativa državnih i entitetskih ministara u BiH najprije mora osnažiti odlukama entitetskih vlada i Vijeća ministara BiH. “Što se tiče ovog projekta, trebamo održavati kontakte i s ostalim zemljama Jadransko-jonske inicijative. Čvrsto sam uvjeren da ćemo uskoro uspjeti naći odgovarajuća rješenja”, ustvrdio je Vidović.

Otvaranje Hercegovine

Cijeli projekt izgradnje jadransko-jonske autoceste jedan je od najznačajnijih za našu zemlju, te su svi jednoglasni kako se ne smije dovesti u pitanje njezin prolazak kroz BiH. Iako je još uvijek rano govoriti o lokacijama kojima bi trebala prolaziti, sasvim je sigurno kako bi autocesta vodila između Stoca i Neuma, kao i između Trebinja i Dubrovnika, čime bi se riješio problem Neuma. S obzirom na sadašnje stanje u ovom dijelu Hercegovine, suvišno je i govoriti koliki bi autocesta imala značaj ne samo prometni, nego i gospodarski.
“Neprocjenjiv je značaj ove autoceste iz nekoliko razloga - otvorio bi se prostor koji je trenutačno prilično pasivan, veliki dio prometa usmjerio bi se k koridoru Vc, povećanje naplate cestarina…”, navodi Šećkanović. Ipak, kao najjači argument za izgradnju ove autoceste jest otvaranje i povezanost naše zemlje s ovim dijelom Europe.

Koncesijski model

Izgradnja jadransko-jonske autoceste kroz Hrvatsku ide vrlo brzo, te bi već iduće godine ona trebala doći do Ploča. Zbog toga, i BiH bi morala žurno riješiti sve potrebno kako bi se moglo krenuti i u izgradnju kroz našu zemlju. Iako je još uvijek rano o tome govoriti, Šećkanović ističe kako bi se sve financiralo po koncesijskom modelu. “Ako je Hrvatska rekla, još uvijek neslužbeno, da je zainteresirana po principu koncesije, sam po sebi se nameće koncesijski model”, navodi Šećkanović, dodajući kako je o detaljima rano govoriti.

Jadransko-jonska autocesta

Koliki je značaj jadransko-jonske autoceste pokazuje i sama njezina ruta, koja počinje u Trstu a završava na samom jugu Grčke, u Kalamati. Na tom putu trebala bi prolaziti kroz šest zemalja: Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju te Grčku. Samim svojim položajem, naša zemlja postaje središte prometa, a kada tome pridodamo činjenicu kako će se jadransko-jonske autocesta kod Bijače spojiti s koridorom Vc, jasan je neizmjeran značaj ovog projekta.

Piše: Dragan Bradvica / dnevni-list.ba

Čović: Travanjski paket mrtav, Prud na izdisaju

MOSTAR - Predsjednik HDZ-a Dragan Čović rekao je da je prudski proces pred propašću, dok je "travanjski paket" mrtav. Čović je rekao da vjeruje da je moguće nastaviti "prudski proces" samo ako se u slijedećim danima, zajedno sa OHR-om , postigne konkretan dogovor, a ako ne onda će prudski proces biti gotov.

Govoreći o nedavnom sastanku političkih lidera s visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, Čović je istaknuo da je jedan dio sastanka bio neprimjeren, ocijenivši da što prije treba izaći iz takve retorike i odnosa, jer će inače, bilo što, biti teško dogovoriti u BiH.

Kolege koje su se priključile razgovoru kod Inzka, ocijenio je Čović, nisu spremne razgovarati, a kamoli postići dogovor.

"Ako je to tako, onda moramo zatvoriti stranicu u vezi s Prudom što smatram da bi bila velika greška", ocijenio je Čović za "Večernji list" izdanje za BiH.

On je ponovio da je "travanjski paket" za njega prošlost i da ne dolazi u obzir vraćati se četiri godine unazad.

"Ako je to tada imalo smisla, danas kao minimum možemo samo razmišljati da na srednjoj razini vlasti imamo četiri federalne jedinice koje će imati zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. To je minimum, a to nikada više neće biti sadašnje dvije federalne jedinice", ocijenio je Čović.

Da je prihvaćen "travanjski paket", rekao je lider HDZ BiH, danas bi imali Hrvata kao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, a ne Željka Komšića kojeg su izabrali Bošnjaci.

Prema njegovim riječima, novi ustav mora da riješi ravnopravnost Hrvata i bez ustavnih promjena sve druge promjene nemaju nikakvog značaja.

Govoreći o, u posljednjih nekoliko mjeseci učestalim, izjavama nekih bošnjačkih političara o ratnoj opasnosti koje su se mogle čuti i na sastancima Savjeta za implementaciju mira, Čović je naglasio da ovo nije 1990. godina i da je suludo prizivati rat, već se treba okrenuti ekonomskim problemima.

18.7.2009.
Pincom.info

Europska unija “protjeruje” bh. dijasporu

MOSTAR – Državljani BiH koji žive i rade u zemljama EU-a uskoro će biti “protjerani” jer u našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima uskoro neće moći produžiti “stare” bh. putovnice potrebne za izdavanje radnih i boravišnih viza. Izdavanje pak novih, biometrijskih putovnica teško da će početi ove godine, iako se najavljuje “testno” izdavanje.

Povratak dijaspore

Najobičnije je zamazivanje očiju javnosti kada naši, ali i strani političari kažu kako je ukidanje viza “politički, a ne tehnički problem”. Više izvora iz Vijeća ministara BiH potvrdilo nam je da je osnovni razlog zašto će naši građani još najmanje godinu i pol dana trebati vize, to što nismo stvorili tehničke uvjete za izdavanje biometrijskih putovnica. “Po tom pitanju nismo apsolutno ništa učinili. Mi još ne znamo ni kako će izgledati te biometrijske putovnice, koje su jedan od uvjeta iz Mape puta za ukidanje viza, ni gdje ćemo ih tiskati niti gdje ćemo kupiti svu potrebnu opremu. Tu opremu potom treba postaviti i mora se osigurati sigurnost svih podataka”, kazao nam je izvor iz Vijeća ministara koji je želio ostati anoniman. Štoviše, o tome još uvijek nije iznesen niti konkretan prijedlog. “To je javašluk. Ne znam kako bih to drukčije nazvao. Što je najironičnije u tome, osobe koje na tomu rade su i Bošnjaci, a upravo oni će biti najteže pogođeni nakon što danas (jučer) Europska komisija predloži stavljanje Srbije, Crne Gore i Makedonije na bijelu schengensku listu.
Izvor iz jednog bh. diplomatsko-konzularnog predstavništva (DKP) potvrdio nam je da više nemaju i ne mogu produžavati putovnice kojima je isteklo važenje. “Dobili smo upute da osobama koje borave i rade u ovoj zemlji izdajemo putne listove. Time čak kršimo zakon! Te osobe nisu izgubile dokumente - oni su istekli – i mi im trebamo izdati nova koja nemamo”, kazao nam je naš izvor iz ovog DKP-a, koji naglašava kako se ti naši građani sada moraju vratiti u BiH i ovdje vaditi bh. putovnice i onda ovdje tražiti radne vize. “Oni će to vjerojatno raditi u vrijeme godišnjih odmora. I što će se dogoditi? Doći će u Sarajevo, stajati danima pred nekim veleposlanstvom, čekati vizu koju neće dobiti, jer znamo kakva je kriza i u zemljama EU-a. Imat ćete najesen možda tisuće ljudi koji će ostati bez posla zbog problema s vizom i koji će se s obiteljima vratiti u BiH. To je katastrofa i sramota”, kazao nam je ovaj naš diplomat, koji je “zbog brige za svoj posao” želio ostati anoniman.

Bez viza tek 2011.

Vlasnici bh. putovnica stajat će u redovima za schengenske vize najmanje do kraja 2010. Kako nam je jučer potvrđeno u Bruxellesu, Europska komisija (EK) će ponovno uzeti u razmatranje stavljanje BiH na bijelu schengensku listu tek na proljeće 2010. “To razmatranje će trajati do srpnja. Potom će, ako budu ispunjeni uvjeti (!), to predložiti i onda se čeka da većina zemalja, odnosno njihove vlade usvoje taj prijedlog. Nema ukidanja viza prije siječnja 2011.”, kaže ovaj bruxelleski diplomat.

Piše: Predrag Zvijerac/ dnevni-list.ba

Za bugojanske Hrvate srpanj je mjesec golgote

SARAJEVO - Predsjednik Općinskoga vijeća Bugojno Anto Visoković kaže za Dnevni list kako u Bugojnu trenutačno “spava” blizu šest tisuća Hrvata. Posebnih tenzija između Bošnjaka i Hrvata nema, međutim, odnose i dalje opterećuje potraga za tijelima 20-ak mučki ubijenih intelektualaca i pripadnika HVO-a. Bugojanski Hrvati su u srpnju doživjeli strašnu ratnu golgotu. “Svake godine godišnjice našega stradanja u srpnju obilježavamo različitim sadržajima. Tako ćemo već 18. srpnja upriličiti promociju knjige novinara Ivice Mlivončića, zatim je 25. srpnja planiran okrugli stol o temi “Dani stradanja Hrvata Bugojna”. Tu je i recital županijske ministrice kulture”, objašnjava nam Anto Visković.

Nestali Hrvati

Ono što najviše boli sve Hrvate Bugojna jest da nisu pronađena tijela 23 ubijena bugojanska intelektualca. “Već 16 godina tražimo njihova tijela i iskopavali smo 49 lokacija. Međutim, tragova nema iako znamo tko su osobe koje znaju u koje smjeru su odvedeni, gdje su pobijeni i gdje su bačeni ili spaljeni bugojanski Hrvati. Oni su od rujna do studenoga 1993. odvođeni po grupama u nepoznatom smjeru. U srpnju iste godine još je ubijeno 16 Hrvata za kojima također tragamo”, kaže Visković. Napominje da sve to opterećuje odnose između Hrvata i Bošnjaka.
On ističe da trenutačno na tom području živi između 5700 i 6300 Hrvata, i za njih kažu kako “spavaju” u Bugojnu. “Moram uočiti kako se različite brojke o povratnicima koriste za različite političke manipulacije. Bošnjaci tvrde kako na području Bugojna živi čak 12 tisuća Hrvata. Te podatke iznose na temelju broja osoba koje su se prijavile za povratak. Međutim, samo ih pola od toga uistinu živi na području Bugojna”, pojašnjava predsjednik Općinskoga vijeća.

Teško do zaposlenja

“Po statistici svih pet župa u općini Bugojno, prosječna starosna dob bugojanskih Hrvata koji ovdje žive je 46,7 godina. Ipak, u zadnje vrijeme smo dosta ohrabreni rađanjem djece, makar je i dalje veći mortalitet od nataliteta. Ali, ako vam kažem kako u osnovnoj školi pohađa nastavu oko 370 učenika, a imamo i 130 srednjoškolaca, odnosno oko 160 studenata. U odnosu na broj stanovnika, to su ohrabrujući podaci”, navodi Visković. Prema njegovim riječima, vrlo je teško doći do zaposlenja. “Jednako je teško i Hrvatima i Bošnjacima. Bugojno je specifična sredina poglavito ako se zna da je prije rata u tvornicama “Biro mašina” i “Slavko Rodić” radilo oko 12 tisuća ljudi. Jednostavno, ima nešto poduzetnika koji zapošljavaju pet-šest radnika, svi su oni uglavnom na minimalcima i doista je teška situacija”, navodi predsjednik Općinskoga vijeća Bugojno Anto Visoković pojašnjavajući situaciju u Bugojnu.

Piše: Antun Mrkonjić / dnevni-list.ba

Hrvate preglasavaju i u Ustavnom sudu!

SARAJEVO - Pitanje preglasavanja hrvatskih izabranih predstavnika u federalnom i državnom Parlamentu postavilo je i pitanje kakva je uloga Doma naroda i mehanizma vitalnog nacionalnog interesa ukoliko on u većini slučajeva bude odbijen. Naime, do sada se više puta dogodilo da je povlačenje vitalnog nacionalnog interesa završilo bez ikakve koristi, što dovodi do zaključka da Dom naroda i mehanizam glasovanja ne nude ni približnu ravnopravnost kakva je navedena u Ustavu. Jedan od gorljivih zagovornika izjednačavanja prava glasovanja bilo u Zastupničkom, bilo u Domu naroda za sva tri naroda, zastupnik SNSD-a Slavko Jovičić kaže kako Dom naroda ne nudi mogućnost veta. Pojasnio je to činjenicom kako je praksa pokazala da se u Ustavnom sudu BiH, koji odlučuje o opravdanosti vitalnog nacionalnog interesa, zapravo događa i najveće preglasavanje. Radi se o tome da se strani suci u praksi priklone bošnjačkim sucima, što dovodi do situacije da se zahtjevi, poput onoga Ive Mire Jovića o kanalu na hrvatskom jeziku, odbijaju”, upozorio je Jovičić.

Nije veto u pitanju

Neki od primjera preglasavanja, a koji nisu dobili pozitivan epilog na Ustavnom sudu bilo federalnom, bilo državnom, su i pitanje javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku.
Iako, kaže kako, postoji mehanizam vitalnog nacionalnog interesa, zamjenik predsjedatelja Kluba Hrvata u državnom Domu naroda Ivo Miro Jović kaže da to nije veto u pravom smislu te riječi. “Radi se tek o floskulama i prodavanju magle. U Domu naroda na naš vitalni nacionalni interes druga dva naroda uvijek mogu podnijeti žalbe”, pojasnio je Jović.

Nije dovoljna zaštita

Njegova kolegica iz Doma naroda Federacije Lidija Bradara napominje kako su na federalnoj razini do sada imali niz primjera preglasavanja, pri čemu se vitalni nacionalni interes pokazao kao nemoćan. Suštinski problem na federalnoj razini predstavlja struktura Doma naroda Federacije, utvrđena i katastrofalnim promjenama visokog predstavnika Wolfganga Petrischa, a koji sada ima i predstavnike ostalih, koji u konačnici uvijek mogu donijeti prevagu nekom od naroda. Bradara smatra da se na taj način Dom naroda u praksi izjednačio sa Zastupničkim, gdje su Hrvati od početka manjina.

Piše: Dario Pušić / dnevni-list.ba

BiH ovisi isključivo od gastarbajtera

Sarajevo - BiH se nalazi među zemljama svijeta čiji platni bilans najviše zavisi od priliva novca od gastarbajtera, što zbog očekivanog pada ino-doznaka predstavlja značajnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti države, ocjenjuju domaći ekonomisti.

Prema novom izvještaju Svjetske banke, vrijednost doznaka iz stranih zemalja u BiH iznosila je više od 2,7 milijardi dolara (oko 3,8 milijardi KM po sadašnjem tečaju), što iznosi 17,8 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) zemlje.

BiH se po tome nalazi na nezahvalnom 14. mjestu u svijetu i drugoj poziciji u Europi, iza Moldavije kojoj vrijednost doznaka prelazi čak trećinu BDP-a. Od država u okruženju, najbliže su nam Srbija i Albanija, sa vrijednosti ino-doznaka u odnosu na BDP od 13,9, odnosno 13,6 posto, dok značajno manju zavisnost imaju Makedonija i Hrvatska sa 4,5, odnosno 2,7 posto.

Ekonomisti upozoravaju kako je Svjetska banka snizila ovogodišnja predviđanja priliva doznaka za zemlje u razvoju, među kojima je i BiH, očekujući globalni pad od 7,3 posto u odnosu na lanjski iznos, dok je ranije projektovala pad za pet postotaka.

Najveći pad doznaka iz stranih zemalja u iznosu od 15 posto predviđa se za područje Europe i srednje Azije. Pesimističnije procjene, kako navode u Svjetskoj banci, dolaze zbog manjka poslova i pogoršanja ekonomske situacije u zemljama koje su meta emigranata u prvoj polovini ove godine, prenose Nezavisne.

Fuad Kasumović, zamjenik ministra financija i trezora BiH, smatra da vrijednost doznaka iz stranih zemalja u BiH prelazi 20 posto BDP-a, ukazujući kako naši gastarbajteri dosta novca donose u kešu, dok službeni izvještaji prate samo prilive preko banaka.

- Nema nikakve dileme da se globalna recesija i smanjenje broja uposlenih i visine plaća na Zapadu održava na naše građane koji tamo rade, jer emigranti će prije izgubiti posao nego domicilno stanovništvo - ukazao je Kasumović.

16.7.2009.

Pincom.info

Kardinal Puljić "Povratak Hrvata u RS nije se dogodio"

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić izjavio je danas da se povratak Hrvata nije dogodio i da nema "dobre volje" koja bi ga podržala.

„Premala su ulaganja za povratak Hrvata, katolika, na ovim prostorima. Početak tog procesa je bio mali jer se sistemski išlo na to da ne dođe po povratka“, rekao je kardinal Puljić i naglasio da se uporno mora tražiti pravo prognanih na svoju imovinu, zavičaj i ostanak, te da se od toga neće odustati.

Napominjući da izostanak povratka Hrvata nije jednak na svim prostorima u BiH, nadbiskup vrhbosanski je naveo da se na područje RS-a trebalo vratiti oko 220.000 prognanin Hrvata, a procjena je da ih sada ima oko 12.000 do 13.000.

"To je vrlo zabrinjavajuća brojka", rekao je Puljić na pres-konferenciji u Banjoj Luci nakon završetka 46. redovne Biskupske konferencije BiH.

Naveo je i da, nažalost i u Federaciji BiH na svim prostorima ne postoji jednaka dobra volja, posebno kada je u pitanju opstanak povratnika, budući da u nekim mjestima "vlada administrativni pritisak što je perfidan način da se povratnici opterete“.

Kao odgovorne što se ni 14 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma nije dogodio povratak, Kardinal Puljić je kazao da su to na prvom mjestu svi nosioci vlasti, jer je nedostajalo političke volje za povratak.

"Na drugom mjestu je međunarodna zajednica koja je imala dvostruka mjerila. Davala je pomoć mjesnoj vlasti, a ona nije ulagala u povratak prognanih. To je činjenica“, rekao je Puljić i dodao da su među odgovornim na trećem mjestu i mediji koji nisu dovoljno iznosili pozitivnih elemenata, podržavajući time pravo na povratak.

I pored svih negativnih pokazatelja lošeg povratka, nadbiskup vrhbosanski je rekao da se taj proces mora ohrabrivati.

"Nama nema druge, nego zajedništvo. Moramo mijenjati mentalitet gdje svatko misli da onoliko voli svoj narod, koliko mrzi drugi. To je kriv mentalitet“, rekao je Puljić u ukazao na potrebu provođenja procesa pomirenja i povjerenja, a onda dolazi i praštanje.

Kada je u pitanju povratak nacionalizirane imovine vjerskim zajednicama, kardinal Puljić je podsjetio da je tu u toku donošenje zakona o denacionalizaciji i restituciji.

"Nadam se da će taj zakon, na nivou cijele države, biti jedan novi korak ispravljanja nepravde, a ne da će se riješavati parcijalno jedna po jedna kuća“, rekao je nadbiskup vrhbosanski.

Uvjeren je i da će premijer RS-a Milorad Dodik ostati dosljedan obećanju da će entitetska Vlada učiniti sve da se vrati banjalučkoj biskupiji na korištenje imovina trapistričkog samostana "Marija Zvijezda".

(FENA)

Biskup Franjo Komarica: "Vlasti Republike Srpske iskorjenjuju Hrvate u tom entitetu"

Srijeda, 15 Srpanj 2009

Banjolučki biskup Franjo Komarica upozorio je tokom zasjedanja Biskupske konferencije BiH u Banjoj Luci da vlasti Republike Srpske i dio međunarodne zajednice iskorjenjuju Hrvate katolike u tom entitetu, prenosi KTA. Komarica je, kako ga prenosi Katolička štamparska agencija u BiH, na zasjedanju Biskupske konferencije, koje je počelo u ponedjeljak, a završava u srijedu, istakao da u RS-u nedostaje "političke volje i potrebne materijalne i pravne pomoći za iole znatniji povratak i ostanak povratnika katolika u svoje rodno mjesto". "Sve više se, na žalost, obistinjuju naše mnogo puta izražene bojazni da se sa ovoga područja želi iskorijeniti katoličko stanovništvo uz odobrenje domaće i međunarodne javnosti. Ne možemo, radi istine i pravde, protiv takva zločina ne dići i ovaj put svoj odlučan glas", rekao je Komarica. Od prijeratnih 220.000 Hrvata na području Republike Srpske danas ih živi tek oko 15.000. (dnevnik)

Međunarodna zajednica iskorjenjuje Hrvate

BANJA LUKA - Biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica na početku 46. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije BiH uputio je pozdravni govor u kojem je još jednom upozorio na težak položaj Hrvata katolika u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.

- Od zadnjeg našeg zasjedanja ovdje u središtu moje biskupije, opća situacija za ovdašnje katolike prognanike, koji se žele vratiti, nije se na žalost mnogo poboljšala. Tek zanemariv broj prognanika i izbjeglica se uspio vratiti i ostati. Još uvijek nedostaje, kao i svih proteklih poratnih godina, političke volje i potrebne materijalne i pravne pomoći za iole znatniji povratak i ostanak povratnika katolika u njihovo rodno mjesto. Sve više se, na žalost, obistinjuju naše mnogo puta izražene bojazni da se s ovoga područja želi iskorijeniti katoličko stanovništvo uz odobrenje domaće i međunarodne javnosti. Ne možemo radi istine i pravde protiv takvog zločina ne dići i ovaj puta svoj odlučni glas, kazao je Komarica.

Spora obnova

Po njegovim riječima, obnova u ratu porušenih crkava i crkvenih objekata napreduje vrlo sporo zbog nedostatka nužnih materijalnih sredstava: «Još uvijek više od polovine naših porušenih crkvenih objekata čeka na početak obnove».

Ipak, po riječima banjolučkog biskupa ima i pozitivnih pomaka:

- Zahvalni smo Bogu što smo mogli nastaviti gradnju tijekom rata porušene župne i samostanske crkve otaca franjevaca u Banjoj Luci te što smo nedavno započeli izgradnju, također u ratu porušene župne crkve u Sasini kod Sanskog Mosta. Za oba ova objekta dobili smo po prvi put pomoć od entitetskih vlasti na čemu smo im zahvalni.

Imala je ova Crkva tijekom proteklih mjeseci i više razloga da se raduje. Jedan od njenih svećenika mons. Berislav Grgić posvećen je za biskupa prelature Tromso na sjeveru Norveške. To je velika čast i priznanje za njega osobno ali i za njegovu biskupiju.

Katolički radio u Banjoj Luci

Uspješno je organiziran i održan Drugi susret hrvatske katoličke mladeži u Bosi i Hercegovini u Livnu odnosno Banjoj Luci na koji je došlo više od dvanaest tisuća mladih iz BiH i susjednih zemalja.

Održan je zapaženi međunarodni simpozij u Banjoj Luci u povodu 140. obljetnice dolaska otaca trapista u Banju Luku koji su doveli Europu u Bosnu i Hercegovinu.

Pohodio nas je tom prigodom i prefekt Kongregacije za redovnike kardinal Franc Rode. Nakon njegova dolaska nazire se obnavljanje redovničke zajednice otaca trapista u opatiji Marija Zvijezda u Banjoj Luci.

U skoroj budućnosti nadamo se konačnom dobivanju državne koncesije za otvaranje katoličkog radija u Banjoj Luci. Tijekom Jubilarne godine sv. Pavla i jubileja franjevačkog reda imali smo više katehetsko-pastoralnih akcija i upriličili nekoliko hodočašća u više župa naše biskupije, kazao je Komarica.

15.7.2009.
KTA/Pincom.info

SAD žele aktivirati travanjski paket

SARAJEVO - Sjedinjene Američke Države definitivno su preuzele vodeću ulogu u postizanju dogovora o ustavnim promjenama u našoj zemlji. Naime, drugi put u posljednjih 15 dana u Bosni i Hercegovini boravi izaslanstvo američkog Kongresa.

Kako FTV neslužbeno doznaje, Sjedinjene Države žele ponovno aktualizirati travanjski paket iako su svjesni da bi ovaj put dogovor mogao biti i manje nego što je taj paket podrazumijevao. Cilj im je do kraja godine natjerati domaće političare na postizanje nekog dogovora - to bi moglo biti da, umjesto rotirajućeg Predsjedništva, imamo predsjednika i dva dopredsjednika.

Špekulira se kako će pregovore o tomu voditi bivši američki veleposlanikr u BiH Clifford Bond. Nagrada za postizanje takvog dogovora trebao bi biti ulazak u NATO.

Lideri Bosne i Hercegovine moraju nastaviti rad na stvaranju djelotvorne i uspješnije države koja je sposobna ispunjavati svoje domaće i međunarodne obveze, uključujući napredak u ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU i NATO-u, istaknuto je tijekom današnjeg sastanka visokog predstavnika i specijalnog predstavnika EU Valentina Inzka s izaslanstvom američkih kongresmena, koju su sačinjavali Russ Carnahan, Mike Turner i Lynn Woolsey.

"Najhitniji prioritet je potreba da se ispuni pet ciljeva i dva uvjeta za transformaciju OHR-a u ojačano prisustvo Europske unije u Bosni i Hercegovini. Pored toga, krajnje je vrijeme je da se započne proces ustavne reforme koji će ispraviti odredbe suprotne Europskoj povelji o ljudskim pravima i stvoriti uvjete za ekonomski razvoj i integraciju u EU", naglasio je Valentin Inzko.

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Inzko i kongresmeni su izrazili uvjerenje da će dosadašnja tijesna i uspješna suradnja Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini biti nastavljena i nakon tranzicije OHR-a, priopćeno je iz Pres-ureda OHR/EUSR-a.

12.7.2009.
Pincom.info

Mesić: “Stvaranje hrvatskog entiteta bio bi put za razbijanje BiH”

Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić rekao je da Dejtonski sporazum nije uspostavio prave mehanizme funkcionisanja BiH i naglasio da za BiH nije dobro situacija kakva je danas - da entiteti vladaju kao država u državi. "BiH sada mora dogovorom svoja tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, nadograditi Dejtonski sporazum da bi centralna država mogla funkcionisati, ili se mora organizovati novi Dejton. Status kvo ne može ostati", rekao je Mesić.

Mesić je istakao da bi stvaranje hrvatskog entiteta u BiH bilo put za razbijanje BiH.

"Mislim da to (treći entitet) ne bi bilo dobro, jer bi to onda bio put za razbijanje BiH. Stvaranje Hrvatske Republike Herceg Bosne razaralo je BiH. I ako neko misli da je to bilo učvršćivanje BiH, onda, u najmanju ruku, moram reći da taj ostaje u velikoj zabludi", rekao je Mesić i dodao da za težak položaj Hrvata u BiH, osim Slobodana Miloševića, odgovornost snose i hrvatski političari.

On je za današnje "Nezavisne novine" izjavio da je iz Hrvatske poslata poruka Hrvatima u BiH da je njihova domovina BiH i njihova glavni grad Sarajevo, što je predlažu i vođstvu Srbije da učini.

Mesić smatra da je problem kada premijer RS Milorad Dodik kaže da ne smatra Sarajevo glavnim gradom BiH, te dodao da za BiH nije najbolja ni poruka predsjednika Srbije Borisa Tadića ako on ode u Banjaluku, a ne ode u Sarajevo.

Hrvatski predsjednik istakao je da je povratak Srba u tu zemlju nacionalni i državni interes Hrvatske.

"Povratak je poseban problem jer, na primjer, u Posavini je bilo 48 posto Hrvata i Bošnjaka, a danas ih je zanemariv broj. Isto tako, i Srbi treba da se vrate u Hrvatsku. Mi to uzimamo kao svoj nacionalni i državni interes da se ljudi vrate svojim domovima, da im izgradimo domove i da se u svojoj domovini osjećaju sigurnim, jer Hrvatska je etablirana demokratija samo onda ako je svi građani prihvaćaju", naglasio je Mesić.

(srna)

Mudžahedini i dalje prijete u BiH

BANJA LUKA - Tužiteljstvo i Sud BiH ne žele procesirati krivce za zločine nad Srbima i Hrvatima, koje su tijekom proteklog rata počinili pripadnici odreda El-Mudžahid iako još uvijek nije otklonjena aktivna prijetnja od ponavljanja tih zločina. Ovo su u Banjoj Luci izjavili stručnjaci za međunarodni terorizam Dževad Galijašević i beogradski stručnjak za pitanja međunarodnog terorizma Darko Trifunović.

Državno Tužiteljstvo

Galijašević kaže da je zločine odreda El-Mudžahid počinjene na Ozrenu, središnjoj Bosni i drugim mjestima, potvrdio i sam Haaški tribunal u presudi Rasimu Deliću na 100 stranica, gdje je dokumentirano i dokazano da je ovaj odred počinio zločine nad Srbima i Hrvatima, a da za te zločine nitko nije odgovarao.
Prema njegovim riječima, nema nijedan razuman razlog zbog čega se monstruozni zločini ovoga odreda guraju pod tepih, a Tužiteljstvo BiH ne radi svoj posao. “Odred El-Mudžahid je samo jedna forma u kojoj se radikalni islamizam pojavljivao u BiH i koji je kao takav nastavio egzistirati i u drugim formama poslije rata”, upozorio je Galijašević. Komentirajući posljednje događaje u RS-u vezane za poništenje zaključaka Narodne skupštine RS-a od visokog predstavnika Valentina Inzka, Galijašević kaže da ovakva diplomacija ruši BiH i daje lažnu nadu bošnjačkim političarima da se ustavno uređenje BiH može mijenjati. Kao primjer loše politike OHR-a naveo je i obustavljanje Interpolovih tjeralica za zločine u Dobrovoljačkoj ulici, iako su dokumentirani i snimljeni.

Situacija nestabilna

Trifunović je u svom izlaganju naveo da se iz Sarajeva provodi sustavna akcija kojom se sva krivnja za ratne zločine nastoji prebaciti na RS, što, prema njegovoj ocjeni, potvrđuju istupi bošnjačkih političara, ali i pisanja medija u Federaciji. Također je ocjenjeno da u cijeloj regiji vlada nestabilnost, a kao primjer su navedeni skorašnji događaji u susjednoj Hrvatskoj i socijalni nemiri u Federaciji. Na konferenciji za novinare u Banjoj Luci je prikazan i dokumentarni film koji je dostavljen Haaškom tribunalu, a koji prikazuje ratne operacije Armije BiH i podnošenje raporta zapovjednika odreda El-Mudžahid Aliji Izetbegoviću na Paljeniku kod Zavidovića.

1993. osnovan odred El Mudžahid

100 stranica dokumenata u Haagu o mudžahedinima

1500 boraca stranih dobrovoljaca mnogi vjeruju da je stiglo u BiH

Piše: Tanja Čalić / dnevni-list.ba

Prijave protiv 42 direktora - donosimo imena

SARAJEVO - Obračun s kriminalom u Razvojnoj banci Federacije BiH završit će na sudu. Kako „San“ saznaje, Županijsko tužiteljstvo Sarajevo dobilo je od Financijske policije FBiH prvi dio izvještaja o počinjenom krivičnom djelu u Razvojnoj banci, a drugi dio bio će upućen idućih dana.

Inspektori Financijske policije mjesecima su istraživali poslovanje te federalne institucije, a čak su morali zatražiti i policijsku zaštitu zbog prijetnji koje su im stizale od Ramiza Džaferovića, predsjednika Uprave Razvojne banke. Prvi izvještaj ima blizu 200 stranica.

Iz njega je vidljivo da je Džaferović potpuno nezakonito vodio poslovanje i da se novcem Razvojne banke raspolagalo po privatnim kriterijima i mimo važećih propisa. Zbog toga padaju u vodu njegove i tvrdnje onih s kojima je bio u ogromnim privatnim talovima, ali i njegovih i njihovih političkih i drugih zaštitnika, da je na djelu neutemeljena hajka protiv Džaferovića i nastojanje da se uništi Razvojna banka.

Istina je drugačija – Financijska policija, na čelu sa glavnim inspektorom Zuferom Derviševićem, zapravo spašava Razvojnu banku od propasti i svojim nalazima izvodi pred sud pravde aktere teškog kriminala. Sada je na potezu Tužiteljstvo Sarajevske županije i uskoro se može očekivati podizanje niza optužnica za počinjena krivična djela. Javnost je pozdravila rad Financijske policije čija je istraga zaustavila dalje rasipanje novca poreskih obveznika.

Izvori „Sana“ otkrivaju da je Financijska policija Županijskom tužiteljstvu Sarajevo podnijela izvještaj protiv 42 direktora zbog postojanja osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu. Očekuje se da se u najskorije vrijeme i Vlada FBIH koja ima i dužnost Skupštine Razvojne banke oglasi o tom kriminalu, bez obzira što premijer Mustafa Mujezinović na sva usta hvali Džaferovića.

Izvještaj je podnesen protiv Ramiza Džaferovića, direktora bivše Investicijske banke i direktora sadašnje Razvojne banke, Nedžada Grcića iz Sarajeva čiji je vlasnik Ramiz Džaferović, Amira Hodžića iz Sarajeva, Muhameda Murselovića iz Puračića kod Lukavca, Muhameda Gavrankapetanovića iz Sarajeva, Arifa Dilberovića iz Sarajeva, Nedžada Bubice iz Sarajeva, Dragana Trebovića iz Sarajeva, Nisveta Hrnjića iz Jajca, Vahida Skrobe iz Travnika, Rijada Raščića iz Goražda, Željka Kestena iz Viteza, Havice Hećo iz Sarajeva, Abdulaha Ćepala iz Donjeg Vakufa, Idriza Učanbarlića iz Donjeg Vakufa, Izudina Kapetanovića iz Tuzle, Hamdije Grošića iz Bosanske Krupe, Zlatka Hujića iz Bosanskog Petrovca, Bajre Šabana iz Sarajeva, Melihe Sijarić iz Sarajeva, Nedeljka Despotovića iz Sarajeva, Džemala Džakmića iz Sarajeva, Seada Operte iz Sarajeva, Mirze Kešetovića iz Srebrenika, Damira Kalmara iz Sarajeva, Nermina Muratovića iz Sarajeva, Dalibora Iviša iz Kreševa, Miralema Šarića iz Sarajeva, Joze Urse iz Livna, Adema Borića iz Sarajeva, Dragana Brkovića iz Usore, Suade Buljubašić iz Sarajeva, Tomislava Ćuzića iz Širokog Brijega, Halida Galijaševića iz Sarajeva, Fadila Islamovića iz Bihaća, Bože Kljajića iz Sarajeva, Željka Medaka iz Mostara, Mladena Pandurevića iz Sarajeva, Kasima Alajbegovića iz Kaknja, Velide Draško iz Sarajeva, Mirjane Mićanović iz Sarajeva i Senade Berberović iz Sarajeva.

7.7.2009.
Pincom.info

Povlaštene mirovine “pojedu” 125 milijuna

SARAJEVO - Samo 16 tisuća korisnika povoljnih mirovina godišnje košta Federaciju BiH čak 125 milijuna maraka, te je konačno vrijeme da se i ova populacija, koja je do sada uživala najveća prava u državi, podvrgne reviziji, ocjena je koju je za naš list dao Safet Redžić, predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida govoreći i donošenju zakona o reviziji korisnika braniteljske i socijalne zaštite. Danas bi se na Upravnom odboru ovog saveza u zakonski materijal trebale ugraditi posebne odredbe, nužne ukoliko federalne vlasti žele računati na potporu invalida u cjelokupnoj reviziji. Poseban bi se naglasak, upozorava Redžić, trebao staviti upravo na korisnike koji do sada nisu bili predmet revizije, a jedna od tih skupina su i oni s povoljnim mirovinama.

Upitni dokazi

Naime, Redžić ima informacije kako su pojedini korisnici ovog prava svoje zapovjedništvo nad određenim postrojbama u ratu dokazivali na temelju izjava samo dva svjedoka, što je nepojmljivo, stoga je nužno provesti zakonsku kontrolu i nad ovom populacijom.
“Ne mogu se dozvoliti takve stvari, dok istodobno svi bacaju drvlje i kamenje na ratne invalidi”, naglasio je Redžić, koji kaže da na jednu povoljnu mirovinu koja iznosi 1980 maraka (na rješenju je naveden iznos 2400 maraka op.a.), ponekad dođe do 50 invalidnina ratnih vojnih invalida sa stupnjem oštećenja od 20 posto.

Revizija za 120 dana

Osim ove kategorije korisnika, Redžić kaže da bi revizija trebala obuhvatiti i dobitnike najvećih priznanja, a krajnji je cilj provesti jednu sveobuhvatnu kontrolu svih korisnika, stoga je pozvao i članove HVIDRA-e da daju svoju potporu u obrani prava ratnih vojnih invalida. Kažimo kako je federalni premijer Mustafa Mujezinović najavio reviziju korisnika prava po osnovu invalidnina i braniteljskoj populaciji u roku do 120 dana, kazavši kako država koja troši 40 posto svog bruto nacionalnog proizvoda na javnu potrošnju ne može biti održiva. Na prvom udaru trebali bi biti oni koji su svoja prava stekli nakon 2004.

Piše: Dario Pušić / dnevni-list.ba

HDZ 1990. traži sazivanje Svehrvatskog sabora

MOSTAR - U Mostaru je održana sjednica Središnjeg odbora HDZ-a 1990.

Izvješće o radu HDZ 1990 od posljednje sjednice Središnjeg odbora i funkcioniranju institucija vlasti u BiH i Federaciji BiH podnio je predsjednik HDZ 1990 dr. Božo Ljubić. Izvješće o radu Stranke u županijama podnijeli su predsjednici županijskih organizacija kao i organizacije HDZ Distrikta Brčko. Oni su podržali rad predsjednika dr. Bože Ljubića kao i rad Predsjedništva Stranke.

Središnji odbor je u raspravi snažno podržao i zatražio od odgovornih u BiH ubrzavanje reformi neophodnih za demokratski razvoj BiH i njezino približavanje Europskoj uniji i NATO-u. Inzistirano je da se prilikom koncipiranja i donošenja odluka vodi računa o načelima pravde, pravednosti i nacionalne ravnopravnosti.

Posebno je naglašena potreba najvažnije, ustavne reforme bez koje nema stabilne i funkcionalne BiH. HDZ 1990 cijeni spremnost međunarodne zajednice da pomogne ovu reformu, u prvom redu EU i SAD. Pozvao je sve političke čelnike u BiH da iskoriste ovu spremnost međ. zajednice.

HDZ 1990 ostaje na stajalištu da je BiH potrebna korjenita reforma ustava koja će eliminirati blokade u radu državnih institucija te staviti sva tri konstitutivna naroda u istu poziciju kod donošenja odluka.

Središnji odbor HDZ 1990 podržavao je inicijativu Kluba Hrvata u Gradskom vijeću Mostara koja će biti pokrenuta preko ovlaštenog predlagača pred Parlamentom BiH i Ustavnim sudom BiH u svezi izmjene Izbornog zakona i Statuta grada Mostara i njegovog usklađivanja s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi.

Središnji odbor je naglasio da HDZ 1990 ostaje vjeran politici hrvatskog zajedništva i suradnje sa svim hrvatskim političkim strankama na strateškim nacionalnim interesima, te još jednom ističe spremnost na dijalog i suradnju. Posebno je istaknuta spremnost na razgovore o suradnji, približavanju i mogućem ujedinjenju s HDZ BiH na načelima koje je Predsjedništvo utvrdilo i poslalo na Predsjedništvo HDZ BiH, očekujući očitovanje i odgovor.

Središnji odbor HDZ 1990 predlaže da se u najskorije vrijeme sazove Svehrvatski sabor u BiH na kojemu će najodgovorniji hrvatski predstavnici političkog, gospodarskog, kulturnog, znanstvenog i crkvenoga života zauzeti stavove o najbitnijim pitanjima za položaj hrvatskog naroda i države BiH.

Središnji odbor je na prijedlog predsjednika Ljubića zaključio da se Drugi sabor HDZ 1990 održi u listopadu ove godine, koji će biti izvještajni i izborni.

4.7.2009.
Pincom.info

Šta nam braća rade: Po putovnice u Sarajevo!?

Hercegovački Hrvati koji iduće godine budu željeli izvaditi nove hrvatske putovnice, morat će po dokumente ići u Veleposlanstvo RH u Sarajevu, potvrdili su nam iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) . Naime, Hrvatska od 1. siječnja iduće godine kreće s izdavanjem novih biometrijskih putovnica koje iziskuju i korištenje novih uređaja potrebnih za njihovo izdavanje. Dio te opreme mora se instalirati i u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, pa tako i u našoj zemlji. Opće je poznato kako najveći broj Hrvata koji imaju hrvatske putne dokumente živi u Bosni i Hercegovini i iz tog razloga, a kako bi olakšala izdavanje domovnica i putovnica, Hrvatska ima i veliki broj konzulata u BiH. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija su nam kazali kako će oprema za izuzimanje biometrijskih podataka biti postavljena u Veleposlanstvu RH u Sarajevu najkasnije do 1. siječnja 2010. "Do 1. srpnja 2010. bit će opremljena sva diplomatsko-konzularna predstavništva RH u BiH (Mostar, Tuzla, Banja Luka) i u njima će se moći podnositi zahtjevi za biometrijske putovnice. Do daljnjeg neće biti mogućnosti za podnošenje zahtjeva u drugim mjestima", kazao je za Dnevni list glasnogovornik hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Dragun. To znači da će prvih nekoliko mjeseci iduće godine oni koji su vadili hrvatske putovnice u navedenim predstavništvima, morati ići u Sarajevo kako bi produžili ili izvadili nove biometrijske putovnice, a oni koji to danas mogu napraviti u Usori ili Livnu, morat će od iduće godine to raditi ili u nekom od konzulata ili u Veleposlanstvu u Sarajevu. Te ispostave će se 1. srpnja ili zatvoriti ili će u njima biti moguće izvaditi samo domovnicu ili će se oprema iz konzulata i Veleposlanstva u Sarajevu određenim danima u mjesecu dovoziti u ta mjesta. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija naglašavaju kako će sadašnje putovnice važiti do isteka valjanosti i tek kasnije će se mijenjati. Dokumenti potrebni za izdavanje biometrijskih putovnica su isti kao i za izdavanje “obične” putovnice, a jedina razlika je što će se uzimati otisci dvaju prstiju (lijevog i desnog kažiprsta) i što su dimenzije fotografije malo promijenjene. monet.ba

Špirić: Bošnjaci su željeli da ravnatelj Direkcije europskih integracija radi samo za njih

SARAJEVO - Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Nikola Špirić kazao je da će Vijeće ministara BiH danas razmatrati pitanje imenovanja članova za komisiju za izbor ravnatelja Direkcije europskih integracija i da bi ta procedura mogla biti okončana krajem mjeseca.

- Namjere bošnjačkih faktora u vezi s izborom ravnatelja Direkcije su prepoznate, a tvrdim da on neće raditi u interesu jednog već sva tri naroda u BiH. To će biti državni čovjek koji će raditi u interesu svih , istaknuo je Špirić, a prenijela Srna.

2.7.2009.

Pincom.info

Vatikan zabrinut za islamizaciju BiH

VATIKAN - U Bosni i Hercegovini je u tijeku proces islamizacije, istaknuo je kardinal Franc Rodé, pročelnik Zbora za ustanove posvećenoga i društva apostolskoga života, vrativši se u Vatikan iz Bosne i Hercegovine, gdje je boravio od 19. do 21 lipnja. Kardinal Rodé je posjetio Vrhbosansku nadbiskupiju na poziv kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa metropolita vrhbosanskog, a na poziv mons. dr. Franje Komarice, biskupa banjolučkog, posjetio je Banjolučku biskupiju. U razgovoru za francusku redakciju Vatikanskoga radija kardinal je govorio o stanju katolika u Bosni, dijelu države Bosne i Hercegovine, javlja KTA.

Sarajevo postao muslimanski grad

“Katolici su se brojčano veoma smanjili. Primjerice, u Banjolučkoj biskupiji prije rata od 1991. do 1995. bilo je 110 tisuća katolika, danas ih nema ni 35 tisuća. Najvećim su se dijelom iselili jer su njihove kuće zapaljene, ali i zbog stalnih pritisaka te iz straha da bi mogli izgubiti život. Brojni su pobjegli u Hrvatsku, ali i u daleke prekooceanske zemlje, poput Kanade, Australije i Novoga Zelanda”, kazao je kardinal Rodé.
Na upit kakvo je stanje u drugim dijelovima BiH, rekao je kako se isto dogodilo i u Sarajevu. “Sarajevo ima oko 600 tisuća stanovnika, a samo oko 17 tisuća katolika, Sarajevo je, dakle, postalo muslimanski grad. Nakon rata izrađeno je više od 100 džamija, čak i u selima koja nikada nisu imala džamiju. Sarajevsku se regiju želi islamizirati isto tako kao što se Republiku Srpsku želi pretvoriti u pravoslavnu zemlju, gdje Vlada gradi pravoslovne crkve, između ostaloga, veoma lijepe – provodi se, dakle, politika poistovjećivanja. Sadašnji vlastodršci u Republici Srpskoj prije su bili članovi Komunističke partije, dakle ateisti, a danas su mirno i otvoreno pravoslavci”, ustvrdio je kardinal.

Veliko krvoproliće katolika

Na upit tko je najviše nastradao u ratu u BiH, kardinal Rodé je istaknuo kako su katolici bili najveće žrtve. “Izgubili su brojne crkve, porušene su ili zapaljene, brojni su samostani porušeni, ubijeno je puno svećenika, redovnika i redovnica. Katolički je narod pretrpio veliko krvoproliće. No, trebam priznati da u Banjoj Luci, a naročito u Sarajevu, ozračje nije pesimističko ni očajavajuće, naprotiv, postoji čvrsta volja da katolici ostanu na svome, da svjedoče Evanđelje i pružaju usluge koje Crkva može ponuditi ne samo katolicima, nego i pravoslavcima i muslimanima, naročito što se tiče socijalnih djela, odgoja i ljudske promocije”, navodi kardinal opisujući stanje u BiH, a javlja KTA.
Dalje napominje da u Banjoj Luci čak razmišljaju o izgradnji katoličkoga sveučilišta čiji bi cilj bio međureligijski dijalog. “Nadajmo se da se ta velika ideja biskupa Franje Komarice mogne ostvariti, istaknuo je kardinal Rodé i dodao kako je u Bosni i Hercegovini našao živu, aktivnu i punu nade Crkvu.

Crkva motivirana

“Crkva je jako motivirana, a ne nedostaju joj svećenička ni redovnička zvanja. Kad bi se uspjelo uspostaviti odnose snošljivosti i po mogućnosti poštivanja i suradnje na socijalnome području s muslimanima, također i pravoslavcima, bila bi to zaista velika stvar”, zaključio je kardinal Rodé. Napominjemo, kardinal je posjetio Vrhbosansku nadbiskupiju i Banjolučku biskupiju, nije dakle govorio o Crkvi u Hercegovini.

Stradanja katolika u BiH

Na upit tko je najviše nastradao u ratu u BiH, kardinal Rodé je istaknuo kako su katolici bili najveće žrtve. “Izgubili su brojne crkve, porušene su ili zapaljene, brojni su samostani porušeni, ubijeno je puno svećenika, redovnika i redovnica. Katolički je narod pretrpio veliko krvoproliće. No, trebam priznati da u Banjoj Luci, a naročito u Sarajevu, ozračje nije pesimističko ni očajavajuće”, kaže kardinal.

Piše: A. Beus/ dnevni-list.ba

Bankrot BiH do kraja godine!?

Bosna i Hercegovina suočava se s financijskim kolapsom. Bankrotirat ćete do kraja godine, a Federacija BiH neće moći plaćati svoje račune, izjavila je u razgovoru za "Dnevni avaz" Jane Armitage, direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Europu.

- Vi ne možete priuštiti ovakav sustav. Političari i javnost moraju shvatiti realnost da nemate novca da plaćate račune. Međunarodni monetarni fond nudi dosta jeftinog novca koji vam treba. Ne da pokrije sav manjak nego da ga umanji - kaže ona.

Prema njezinim riječima, stand-by aranžman uz značajnu financijsku podršku drugih međunarodnih institucija, uključujući Svjetsku banku, mogao bi pokriti deficit u koji je BiH zapala i tako spriječiti ekonomski kolaps.

26.6.2009.

Pincom.info

Izlazak `Hrvatske enciklopedije BiH`: Pljuska Tunji Filipoviću i znanstvenim neradnicima

U sarajevskom je Narodnom pozorištu u utorak navečer promoviran prvi svezak «Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine». Da upotrijebimo uobičajenu frazu, na ovom se predstavljanju okupio veliki broj uglednika iz političkog, kulturnog i javnog života.

Većina medija prenijela je manje ili više korektno informacije o ovom događaju, kao i nekoliko dana ranije kada je u Mostaru obznanjen izlazak prvoga sveska. No ipak se stječe dojam da je izlazak «Hrvatske enciklopedije BiH» dobio mnogo manju pozornost javnosti nego što to objektivno zaslužuje. Riječ je o projektu od kapitalnoga značaja za Hrvate u Bosni i Hercegovini, ali slobodno se može reći i za sve druge narode i građane u našoj zajedničkoj domovini.

Projekt pratile poteškoće

Svima je, naravno, poznata priča o poteškoćama koje su pratile ovaj projekt. O cijelom nizu neobistinjenih najava koje su se ponavljale od proljeća do proljeća kako će ta knjiga «izaći do kraja ove godine». O nejasnom modelu financiranja zbog kojeg su se kod nas pojavile već uobičajene priče da je «tu netko uzeo golem novac», a zbog kojih su predstavljači i na sarajevskoj promociju osjetili potrebu nekoliko puta naglasiti da je «Hrvatska enciklopedija BiH» (zapravo njezin prvi svezak) izašao prije svega zahvaljujući entuzijazmu nekolicine pojedinaca koji za svoj rad nisu dobili niti približnu materijalnu naknadu kakvu su za svoj posao objektivno zaslužili.

Ivan Anđelić, ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta BiH i pomoćnik glavnog urednika prvog sveska prof. dr. Jakova Pehara, pojasnio je tijekom sarajevske promocije da prvi svezak «Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine» obuhvaća enciklopedijsku građu od slova A do Đ, te da je planirano objavljivanje još tri sveska ove enciklopedije. On je govorio o mukotrpnom radu gotovo 130 autora koji su sudjelovali u pripremi enciklopedije. Zanimljiva je jedna ilustracija koju je naveo pojašnjavajući pristup izradi enciklopedije, pojasnivši da se u ovoj knjizi uvijek govori o tome da je rat u BiH trajao od 1991. do 1995. godine, jer je povijesna istina kako je taj rat počeo napadom na selo Ravno u listopadu 1991. godine.

Nije bilo «hrvatovanja»

U sličnome tonu govorio je prof. dr. Ivan Markešić, zaposlenik Instituta društvenih znanosti «Ivo Pilar» iz Zagreba, koji je uložio golem trud za stvaranje «Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine».
- Možda će nekima zasmetati riječ hrvatska u nazivu enciklopedije, ali to je pogled Hrvata na povijest svoje domovine, kazao je Markešić, naglasivši kako je ovakva knjiga potrebna i zbog toga da drugi ne bi iskrivljivali i prešućivali našu povijest.

Pomoćni biskup vrhbosanski dr. Pero Sudar govorio je o načinu na koji se u enciklopediji tretiraju pojmovi i osobe vezane za crkveni život. Posebno je zanimljiva njegova opaska kako je enciklopedija dokaz "da se Hrvati u BiH nisu samo sažalijevali, nego su proteklih godina i ozbiljno radili, ne samo za sebe".

Posebno je zanimljivo bilo izlaganje akademika Božidara Matića koji je govorio o poštenom pristupu izradi enciklopedije, u kojem, po njegovim riječima nije bilo nikakvog «hrvatovanja». Matić je to ilustrirao objektivnim i znanstvenim pristupom obradi nekih «skliskih» tema kakve su AVNOJ, partizanske bitke u II. svjetskom ratu, Ivo Andrić...

Predgovor napisao akademik Brozović

Naravno, nezaobilazno je bilo spominjanje nedavno preminulog akademika Dalibora Brozovića, koji je napisao predgovor prvog sveska, u kojem je istaknuo da je ova enciklopedija «svojevrsni hrvatski pogled na Bosnu i Hercegovinu» te da je riječ o izdavanju prve takve enciklopedije u BiH uopće.

- Državnim osamostaljenjem Bosne i Hercegovine početkom 90-tih godina 20. stoljeća, a posebno završetkom rata u njoj (1991.-1995.), bile su stvorene osnovne pretpostavke da se Hrvati, kao jedan od tri konstitutivna naroda, sami predstave domaćoj i međunarodnoj javnosti jednim enciklopedijskim izdanjem, i da na taj način objelodane sve ono što se o Bosni i Hercegovini i Hrvatima u njoj u svim bivšim režimima sustavno prešućivalo, te da time isprave barem dio onoga što se u dosadašnjim izdanjima o njima krivotvorilo. U okviru takva enciklopedijskog izdanja moglo se prikazati bosanskohercegovački prostor u cjelini, kao i sve ono što su na njemu do danas, zajedno s drugima, ali i sami, stvarali Hrvati. Time se moglo sasvim jasno istaknuti da je Bosna i Hercegovina domovina i hrvatskog naroda, da je ona država i društvo u kojem oni mogu i trebaju, ne ugrožavajući druge, ostvariti sva svoja kulturna, religijska, nacionalna i politička prava i da temeljem toga mogu polagati pravo na konstitutivnost na cijelom području Bosne i Hercegovine kao i pravo na jednakopravnost s druga dva naroda u BiH (s Bošnjacima i Srbima), istaknuo je, među ostalim, u predgovoru akademik Brozović.

Što je s ANU BiH?

A premda izlazak «Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine» ni na koji način nije suprotstavljen projektu izdavanja Enciklopedije BiH, kojeg već dugo najavljuje Akademija nauka i umjetnosti (ANU) BiH, a što je tijekom sarajevske promocije potvrdio i akademik Matić (uostalom, još 2004. godine i formalno su stvoreni preduvjeti za suradnju ANU BiH i Hrvatskog leksikografskog instituta) – ipak je prigoda izlaska «Hrvatske enciklopedije BiH» svojevrstan povod za propitivanje što je s najavljenom enciklopedijom u izdanju ANU BiH.
O tome je, u jednom vrlo zanimljivom tekstu objavljenom u banjolučkim «Nezavisnim» vrlo otvoreno progovorio književnik Željko Ivanković. Dijelove toga teksta prenosimo na ovom mjestu:

Čovjek koji o sebi više priča nego što je vrijednoga uradio da bi se o njemu iz te i takve perspektive sudilo, doživio je ovih dana izlaskom prvog toma Hrvatske enciklopedije BiH još jedan poraz.

Pogađate, riječ je o Muhamedu Filipoviću, čovjeku koji uza sve ostalo posljednjih desetak godina govori i o Enciklopediji BiH i na osnovu nje troši novac građana ove zemlje, a pritom nije s mjesta mrdnuo. Razlozi za to su, dakako, njegova neodgovornost, površnost i, pokazalo se, nekompetentnost. Njime se ne bi imalo smisla iznova baviti da upravo nije izašao prvi tom Hrvatske enciklopedije BiH (A-Đ) u izdanju Hrvatskog leksikografskog instituta BiH iz Mostara i da se već nisu čuli prigovori "a zašto hrvatska", "a zašto ne samo BiH" i sl.

Jednostavno, jer je Filipović preko ANUBiH taj pojam, naslov, projekt, kako hoćete, "rezervirao" i "obećavao", a ništa nije učinio, osim, kako se čuje i iz same Akademije, rasipnički trošio tomu namijenjen novac. Ništa ni novo ni neočekivano. No, je li uistinu on ili Akademija ili bilo tko u ovoj zemlji uopće u stanju napraviti nešto što bi se zvalo Enciklopedija BiH kad u nas ne prolaze ni mnogo manje zahtjevni projekti? Kad se ne drže ni već postojeće institucije s bosanskohercegovačkom atribucijom, pitanje je može li se pokrenuti jedan (neodgovorno) izmaštani projekt?!

...

S druge pak strane, u Hrvatskoj enciklopediji BiH, premda je urađena eminentno "domaćim snagama", iznimno kompetentno surađuju i "tuđi" intelektualci od profila kao što su Ismet Bušatlić, Adnan Silajdžić ili Dženana Tuzlak. Time oni, kao i cijeli ovaj projekt, jedan od rijetkih (!), nabijaju kompleks svima onima koji ne rade ništa ili rade krajnje ignorantski, onima koji su spremni "znanstveno" ustvrditi kako su bogumili imali sveučilište u srednjovjekovnoj Bosni ili kako anžuvinski ljiljani potječu od "našega" lilium bosniacuma i sl. (Enver Imamović)?! Koji proizvode mitove kako bi maskirali stvarnost, koji izmišljaju piramide, koji žive ideološku skučenost, koji kad prepisuju strane autore dobace tek do bliskog im "zajedničkog" jezika (jer strane ne znaju), koji...

A jedino što bi još uopće imalo smisla je ubrzano graditi fizičke (autoceste, pruge, mostove...) i duhovne komunikacije (znanost, školstvo, prevodilaštvo, izdavaštvo...), te se tako otvarati suvremenom svijetu, svijetu modernosti, svijetu znanja, kompetencija... i bježati glavom bez obzira iz vlastite zaostalosti, smiješne zatucanosti, karikaturalne kvaziintelektualnosti ili, preciznije - bosanskohercegovačkog varijeteta talibanizma...

Hrvatska enciklopedija BiH, koliko god nam već svojim pojavljivanjem počinje odgovarati na brojna pitanja, otvara i mnoga nova pitanja. Jedno od važnijih je: koliko smo svi mi uopće zaslužili jedan ovakav projekt? A ako vam se ovo čini prelaganim, evo jedno daleko, daleko teže pitanje: koliko smo svi mi (Bošnjaci, Hrvati, Srbi ili BiH, kako tko voli) daleko od nečega što bi se imalo zvati Enciklopedija BiH sa ili bez M. Filipovića? Koliko smo daleko od neke cjelovite enciklopedijske samoidentifikacije?

25.6.2009.
Alenko Zornija/Pincom.info

Raspada se ekipa potpisnika Kreševke deklaracije

MOSTAR- Međunarodna zajednica se mora aktivno uključiti u donošenje novog ustava u BiH koji će dokinuti podjelu države na dva entiteta, a pritom sve hrvatske političke stranke te kulturne, znanstvene i crkvene institucije moraju postići konsenzus po ovom pitanju, srž je izjave koju su jučer potpisali predstavnici četiriju stranaka, Božo Ljubić (HDZ 1990.), Zvonko Jurišić (HSP BiH Zvonko - dr. Jurišić), Ivan Krndelj (HSS-NHI) i Jerko Ivanković (NS Radom za boljitak). U izjavi je naglašeno da se zabranjuje bilo kojem pojedincu ili stranci da samostalno dogovara rješenja koja se tiču novog ustava.

Govoreći o mogućnosti ulasku u prudski proces, Ljubić je istaknuo kako se ustavne reforme moraju vratiti u institucije BiH te pritom uključiti sve političke stranke i javnost budući da se radi o problemu koji se tiče sviju. “Ne smije biti govora o ekskluzivizmu. Ne bih govorio o pridruživanju ovom procesu, nego o združivanju svih snaga”, pojasnio je Ljubić.

Jurišić je jučer upozorio kako ove stranke i dalje ostaju na načelu koje kaže da se mora donijeti nova teritorijalna organizacija zemlje, istaknuvši kako je činjenica da je “međunarodna zajednica prije 14 godina priznala etničko čišćenje u BiH”, stoga se treba uključiti u donošenje pravednog rješenja.

Hrvati to ne smiju priznati, stoga je upozorio kako je simptomatično da nakon sastanka prudske trojke Milorad Dodik govori o nedodirljivosti RS-a, a deklaracija SDA spominje tek ekonomske regije, što itekako odstupa od Kreševske deklaracije, prenosi Dnevni list.

Predsjednik HKDU-a Ivan Musa nije želio potpisati ovu izjavu, obrazloživši to činjenicom kako se o ovako bitnim stvarima ne može razgovarati bez predsjednika HDZ-a BiH, a i sami prudski proces, uključujući izjavu iz Banje Luke, jasno i po prvi put nakon Daytona govori o četirima teritorijalnim jedinicama u BiH.

To, smatra Musa, otvara novo poglavlje, istaknuvši kako HKDU nadalje podržava prudski proces te poziva i ostale da se uključe u njega.

23.6.2009.
Pincom.info

Politički sukob Srba i Bošnjaka vodi slabljenju Hrvata u BiH

SARAJEVO - U predstojećim mjesecima doći će do radikalizacije političkih odnosa unutar Bosne i Hercegovine u kojoj bi se trebala oslabiti uloga sadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka te u konačnici inicirati snažniju reakciju međunarodne zajednice u kojoj bi s vatrogasnim mjerama na relaciji Banja Luka – Sarajevo usputne žrtve opet bili samo Hrvati, doznaje Večernjak.

Ovakav scenarij potaknuo je jedinstveno bošnjački politički krug SBiH i SDA, a djelomično ga podupiru i utjecajni krugovi međunarodne uprave u BiH. To se, prije svega, očituje u sve većem zaoštravanju odnosa koje izražava bošnjački politički lider Sulejman Tihić koji je, očito pod stranim utjecajem, promijenio dosadašnji kurs tolerancije i otvorenosti na dogovaranje.

Svim njegovim istupima prethodile su provokacije srpskoga lidera Milorada Dodika na koje je Tihić prvi put odgovorio na isti način koje vodi zatvaranjem mogućnosti dogovora.

Iako ga je osobno u nekoliko navrata kontaktirao i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Javier Solana, Tihić je nedavno ostao vrlo tvrd odbivši se pojaviti u Banjoj Luci na sastanku s Dodikom, Inzkom i Draganom Čovićem. Nakon toga je inzistirao da uz ukidanje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske austrijski diplomat kazni određene političare iz RS-a. Ništa od toga se nije dogodilo.

Tihić posljednjih dana poručuje i da neće prihvatiti zakon o popisu pučanstva, odbija novi susret prudske trojke, koji bi trebao sazvati visoki predstavnik. Ovakav radikalan zaokret zapravo je najviše od koristi Miloradu Dodiku i njegovoj politici, kojega su do sada usmjeravali diplomatski Tihić i pragmatični Čović.

Radikaliziranje Sarajeva po zakonu spojedinih posuda izaziva jednako toliko ili još više otpora u Banjoj Luci. Scenarij prema kojemu bi se prouzročilo stanje kaosa i reagiranje međunarodne uprave, prije svih Sjedinjenih Država, ima za cilj pokazati slabost EU-a i njezina austrijskog diplomata na čelu međunarodne uprave u BiH.

U zabavljenosti međunarodne zajednice i stabiliziranja ta dva državna pola, Sarajeva i Banje Luke, do sada su u pravilu gubitnici bili Hrvati. I istup akademika Muhameda Filipovića najavljuje ignorantski odnos prema Hrvatima, kojima se osporava i ustavnopravni položaj konstitutivnog naroda u BiH, što se nije osporavalo niti tijekom posljednjeg rata.

Uostalom na sličan je način cuijelo vrijeme posljednjih mjeseci funkcionirala Vlada FBiH u kojoj su Hrvati redovito bili nadglasavani. Radi se, prije svih, o zakonu kojim se izdvaja novac iz zajedničkog proračuna uz krpljenje propalih poduzeća s bošnjačkih područja ili financiranje braniteljske populacije.

23.6.2009.
Pincom.info

Hrvata nema u institucijama

SARAJEVO - U udarnom terminu prikazivanja dnevnika TV Hayat je u jednom prilogu na prilično tendenciozan način objavila sadržaj prema kojemu je Federalno ministarstvo okoliša i turizma popunjeno većinom kadrovima hrvatske nacionalnosti.

Iako je bilo objeda i druge naravi upućenih na račun ministra Nevenka Hercega, nacionalna struktura zaposlenih bila je ključna stvar. Prema svemu sudeći, nekomu je zasmetala činjenica što doista ovo ministarstvo po svom nacionalnom balansu na izvjestan način pokazuje kako bi trebao izgledati nacionalni balans i u ostalim institucijama Federacije BiH.

Naime, prema podacima o nacionalnoj strukturi tijela koja su u sastavu federalnih ministarstava i agencija, razvidno je da u “stigmatiziranom” ministarstvu radi 21 Bošnjak, 16 Hrvata, dva Srbina i jedan ostali. Isto tako, spomenuta nacionalna struktura mogla bi poslužiti i kao etalon za implementaciju jednakopravnog odnosa konstitutivnih naroda u Federaciji jer je već godinama isti prilično narušen.

U usporedbi, primjerice, s Federalnim ministarstvom kulture i sporta, na čijem je čelu ministar Gavrilo Grahovac, a u kojem su od ukupno 35 zaposlenih samo dva Hrvata, uz 25 Bošnjaka, šest Srba i dva ostala, navodi na zaključak da u tom ministarstvu Federacija ne stanuje, piše Večernji list.

Takvih primjera je mnoštvo, a jedna od drastičnijih je i u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja u kojem su od 30 zaposlenih 23 Bošnjaka, četiri Hrvata i dva Srbina. Samostalne federalne uprave i agencije opet su posebna priča, i to vrlo negativna kada je u pitanju nacionalni balans.

Tako u Federalnom zavodu za agropedologiju, od 21 zaposlenika, samo je jedan Hrvat, 19 Bošnjaka i jedan ostali. Slična je situacija i u Federalnom zavodu za programiranje gdje su od 25 zaposlenih samo tri Hrvata.

18.6.2009.
Pincom.info

Incident između Hrvata i Bošnjaka

Po mnogo čemu su Hrvati u Travniku građani drugoga reda i uskraćuju im se prava i slobode. Ruše im se i oštećuju sakralni objekti i spomen-obilježja, vrijeđani su, provocirani, verbalno, a i fizički napadani i zlostavljani. Najnoviji incident koji i potvrđuje ove navode dogodio se na planini Vlašić. Naime, članovi Lovačkog društva Vlašić iz Travnika, koje djeluje u 11 sekcija sa 450 članova mješovitog nacionalnog sastava, i ove su godine organizirali tradicionalno lovačko druženje na Gostilju, na planini Vlašić. Druženje je trebalo proteći uz pjesmu, doskočice, pivo, ražanj! No, upravo je ražanj i uzrok ozbiljnog incidenta koji je, u jednom trenutku, prijetio i nesagledivim posljedicama. Do incidenta je došlo u skupini lovaca sekcije Kalibunar u kojoj je od ukupno 50 članova većina hrvatske nacionalnosti, nekolicina je srpske, a četvorica članova su bošnjačke nacionalnosti. Razlog incidentu je odojak na ražnju, što je, pokazalo se, ozbiljno zasmetalo članu ove sekcije Alagi Musiću, ali i još nekolicini članova okupljenih na Vlašiću. Kako je kazao Mijo Domić, predsjednik sekcije Kalibunar, osim odojka peklo se i janje. “Ni na kraj nam pameti nije bilo da pečemo samo odojak, jer poštujemo i navike i vjerske osjećaje naših članova Bošnjaka. Međutim, naše navike, običaji i tradicija nekima se u Travniku ne sviđaju. Potpuno bi nam ih uskratili, zabranili, a jedan od njih, nažalost ne sam, jest i Alaga Musić”, kaže Domić i ističe kako je u jednom trenutku, valjda iziritiran odojkom na ražnju, uzeo sjekiru i s tri udarca polomio ražanj, a odojak je završio na zemlji, piše Večernji list. Strasti su se tada uzburkale, reagirali su neki od Hrvata, a Alaga je tada izvadio nož i zaprijetio krvoprolićem. “Međutim, ističe Mijo Domić, uz pomoć nekolicine prisutnih uspio sam svladati razjarenog Alagu i oteti mu nož, reagirao je i jedan broj Bošnjaka, pa smo situaciju uspjeli primiriti, ali ne i smiriti jer je Alaga tražio i skupljao istomišljenike. Srećom, razum je pobijedio”. Prema kazivanju Domića i još nekolicine incidentu prisutnih Hrvata, koji su tražili da im imena ne spominjemo, vrlo pozitivnu ulogu odigrao je i novoizabrani predsjednik Lovačkog društva Vlašić Omer Helda i nekoliko lovaca bošnjačke nacionalnosti, nakon čega je druženje nastavljeno.

brajkovici.info

Sastanak kod kardinala: `Čović nema pravo u ime čitavog naroda dogovarati rješenja`

SARAJEVO - Predsjednik HDZ 1990 Dr. Božo Ljubić se sastao danas u Sarajevu s uzoritim kardinalom Vinkom Puljićem, priopćeno je iz Ureda za informiranje ove stranke.

Na sastanku su diskutirana najvažnija društvena i politička pitanja u BiH. Dr.Ljubić je s uzoritim kardinalom podijelio informacije i viđenja glede aktualnih i predstojećih razgovora o ustavnoj reformi, posebno s obzirom na poziciju hrvatskog naroda u ovom procesu.

Složili su se da se mogu podržati i prihvatiti samo takva rješenja koja će jamčiti funkcionalnu državu i jednakopravnu poziciju sva tri konstitutivna naroda i jamstvo građanskih prava svakom čovjeku bez obzira gdje živi.

Dr. Ljubić i kardinal Puljić zaključili su također da se razgovori i dogovori oko ustavne reforme trebaju voditi institucionalno, transparentno i javno uključivši sve relevantne i zainteresirane čimbenike. Ni jedna stranka niti pojedinac nemaju pravo u ime čitavog naroda dogovarati ili potpisivati rješenja, zaključeno je u priopćenju, gdje se očito aludira na predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića, kao člana tzv. "prudske trojke"

17.6.2009.

Pincom.info

Čolak: Treći entitet je nebuloza

SARAJEVO - Predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske seljačke stranke BiH u Parlamentu FBiH Ante Čolak smatra kako su priče o formiranju trećeg entiteta "unaprijed smišljena laž i jedina stvar koja bi bila gora od postojeća dva entiteta".

Čolak, koji je i član Predsjedništva HSS BiH-Nova hrvatska inicijativa, rekao je da bi uspostavljanje trećeg entiteta značilo da Hrvati ne postoje kao etnički faktor u BiH, što, kako je naveo, mogu zahvaliti svojim političarima.

- Priče o formiranju trećeg entiteta u BiH su čista nebuloza - rekao je Čolak.

On je naglasio da Hrvati, kao najmalobrojniji narod u BiH, bez države nisu ništa, te da njima ne treba entitet nego država, te da je ono što su županije uzurpirale od općina potrebno vratiti lokalnim vlastima.

Čolak je ocijenio da bi ogromnu administraciju u županijama trebalo svesti na "šalter salu", u kojoj bi radilo dvadesetak ljudi, jer bi svako znao svoj posao, a građani bi lakše dolazili do informacija i usluga koje su im potrebne.

Čolak je ponovio da Federaciju BiH i županije treba ukinuti, da ono što je državna nadležnost ide državi, a lokalno u nadležnost općinskih, odnosno gradskih vlasti.

On smatra da bi se ovakvom decentralizacijom i preuređenjem u FBiH godišnje oslobodilo do dvije milijarde KM.

16.6.2009.
Pincom.info

Vareš: Za malobrojne Hrvate nema posla

VAREŠ - Izaslanstvo Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine Đapić-dr.Jurišić koji su predvodili zastupnici u Parlamentu Federacije BiH Stanko Primorac-Ćane i Željko Asić, te ministar za pitanja branitelja u Vladi HNŽ Albert Šunjić posjetilo je danas prognaničku općinu Vareš, kojom prigodom su se susreli sa fra Željkom Brkićem, župnikom župe Vareš i općinskom organizacijom HSP-a Vareš, čiji je predsjednik Tihomir Pejčinović, te mještanima Vareša, priopćeno je iz ove stranke.

Svi sugovornici su, navodi se u priopćenju, istakli kako je od prijeratne većinski hrvatske populacije u Varešu ostalao manje od 2000 Hrvata, a kao najveći uzrok tomu vide u nezapošljavanju Hrvata, posebice ne u općinskim organima i javnim poduzećima, iako Ustav Federacije decidno kaže da djelatnici tih ustanova moraju biti zastupljeni po nacionalnoj strukturi po popisu iz 1991. godine.

Župnik fra Brkić je iznjeo poražavajuću činjenicu kako vrlo malo katoličke djece pohađa osnovnu školu u Varešu, te kako je ove godine samo petnaestero djece primilo prvu svetu Pričest.

Zastupnik Stanko Primorac-Ćane obavezao se da će kroz federalni Parlament pokrenuti pitanje zapošljavanja Hrvata Vareša, ali ne samo Vareša, već i drugih hrvatskih prognaničkih općina.

Izaslanstvo HSP-a je na kraju posjete uručilo 15 poklon paketa socijalno najugroženijim Hrvatima Vareša.

Podsjetimo do početka rata Hrvati su bili većinsko stanovništvo u Varešu. Popis stanovništva iz 1991. godine pokazuje da je općina imala 22.203 stanovnika. Hrvata je bilo 9.016 ili 40,6 posto, Muslimana-Bošnjaka 6.714 ili 30,23 posto, Srba 3.644 ili 16,41 posto, a "ostalih" 2.829 ili 12,74 posto.

16.6.2009.
Pincom.info

Srpska mafija s bh. papirima

SARAJEVO - Mnogi okrojeli mafijaši iz Srbije, članovi zloglasnog „zemunskog klana“ posjeduju bosanskohercegovačko državljanstvo, a kako i na osnovu čega su ga dobili – ostaje tajna.

Među njima su i Ninoslav Konstatinović, Miloš Simović, Vladimir Milisavljević Budala, Sretko Kalinić i Milan Jurišić Jure koji su optuženi da su sudjelovali u ubojstvu srbijanskog premijera Zorana Đinđića. Oni su državljanstvo naše zemlje dobili prošle godine.

Pod sumnjivim okolnostima bh. državljanstvo dobio je i Vladimir Jovanović čiji je nadimak Vlada Japanac. On je nedavno pušten iz ekstradicionog pritvora u Italiji. Jovanović je u ožujku prošle godine pušten iz ekstradicionog pritvora u zeničkom zatvoru, a bio je uhićen po Interpolovoj potjernici. Srbiji nije izručen jer ima dokumanta kojima je dokazao da je bh. državljanin – u putovnici koji je nađen kod njega piše da se zove Ivan Jokić i da je iz Šekovića.

I njega i sve ostale od izručenja Srbiji štite zakonski propisi po kojima se državljani BiH ne mogu izručivati drugim državama! Gdje se svi ti mafijaši trenutno nalaze, navodno nitko ne zna, piše San.

Bh. državljanstvo ima i Ljubiša Lindo za kojim je Srbija raspisala potjernicu zbog trgovine drogom, baš kao i Zoran Stefanović, jedan od optuženih za veliku pljačku pošte u Splitu.

I Andrija Drašković, koji se tereti za veze s italijanskom mafijom i umiješanost u krijumčarenje i trgovinu cigareta, heroina i oružja, također ima bh. državljanstvo. On je svojevremeno uhićen u Njemačkoj, a trenutno se nalazi u Beogradu.

Prema nekim izvorima, sada 52-godišnji Dragan Jelinović Jelka, vlasnik beogradskog kluba „Ric“ sada preko svojih bosanskih veza pokušava dobiti bh. državljanstvo što bi ga spasilo od Koelnu ubio jednog mađarskog profesionalnog boksača. Kako piše njemački tisak, on je naočigled gostiju u Mađara ispalio šest metaka iz pištolja, navodno iz osvete što mu je preoteo jednu prostitutku.

15.6.2009.
Pincom.info

Stenogrami potvrđuju ratnu ulogu Srbije u BiH

SARAJEVO - Nekoliko bošnjačkih nevladinih udruga i institucija optužilo je Haaški sud da je postigao sporazum s bivšom državnom zajednicom Srbije i Crne Gore o zaštiti dokumenata kojima se dokazuje jugoslavenska agresija na BiH i umiješanost vlasti u Beogradu u najteže ratne zločine.

Pozivajući se na dva dokumenta Haaškog suda, objavljena na internetu, a na temelju kojih je pokrenut proces protiv bivše glasnogovornice tužiteljstva u Haagu Florence Hartmann, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava dr. Smail Čekić kaže kako je jasno da postoje dokazi o dubokoj involviranosti Srbije u rat u BiH.

U pitanju su dokumenti iz rujna 2005. i travnja 2006. godine koje su potpisali suci Teodor Meron i Fausto Pocar, a kojima se jamči zaštita, odnosno skrivanje dijela dokumentacije koju je Haaškom sudu dostavila vlada u Beogradu. Ovim sporazumom ICTY je, kako tvrde Čekić i bošnjačke stradalničke udruge, sakrio jedan broj vrlo važnih zapisnika i stenograma sa sjednica Vrhovnog vijeća obrane SR Jugoslavije održanih za vrijeme rata u BiH, piše Večernji list.

U njima se, između ostalog, nalaze izjave Slobodana Miloševića koje nedvojbeno pokazuju da je jugoslavenski, odnosno srbijanski državni vrh vodio vojne operacije u BiH. -Neshvatljivo je da je Haaški sud odobrio zaštitne mjere SCG zbog, kako je navedeno, zaštite njihovih nacionalnih interesa u vezi s procesom koji je BiH vodila protiv SCG-a pred Međunarodnim sudom pravde.

Da su ovi dokumenti bili dostupni Međunarodnom sudu pravde odluka po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid sigurno bi bila drugačija, tvrdi Čekić. Ukoliko se potvrdi autentičnost dokumenata, što je već zatraženo od ICTY-a, mogla bi biti pokrenuta procedura za obnovu postupka po tužbi za agresiju i genocid protiv Srbije.

13.6.2009.
Pincom.info

Bijela kuga u županijama s većinskim hrvatskim stanovništvom

MOSTAR - U Federaciji BiH u travnju je rođeno 1.795-ero djece, a umrlo 1.612 stanovnika, što znači da je prirodni priraštaj iznosio 183.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u istom mjesecu sklopljeno je 1.048 brakova i obavljena su 43 razvoda.

Negativan prirodni priraštaj je zabilježen u četiri županije Federacije BiH - Posavskooj, Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji.

Radi se o županijama s većinskim hrvatskim stanovništvo. Zanimljivo je kako upravo u većinski hrvatskim županijama obitelji ne primaju dodatak na djecu, što je pokazatelj odnosa vlasti prema problemu odumiranja Hrvata u BiH.

12.6.2009.
R. I. / Pincom.info

Referendum kao nagrada za genocid

NEW YORK - Bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith reagirao je danas u New York Timesu na komentar svoga nasljednika na tom mjestu Williama Montgomeryja, a njegova glavna teza - vrlo kratkog odgovora jest da je međunarodna zajednica omogućavanjem referenduma o neovisnosti za Republiku Srpsku zapravo nagradila genocid i druge strašne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima koji su živjeli na tome području.

“William Montgomery piše da je proveo petnaest godina promovirajući politiku čiji je cilj bio očuvati teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, a za koju je tek sada shvatio da je bila potpuno pogrešna. Entitet bosanskih Srba postoji do danas na okupiranoj zemlji zato što su nekadašnji ratni lideri izvršili genocid nad Bošnjacima i Hrvatima.

I dok se razmišlja o tome da bi neovisnost za bosanske Srbe mogla biti pravedna i voditi k većoj stabilnosti, međunarodna zajednica ima puno veći interes u tome da ne nagradi genocid i druge strašne zločine”, kaže Peter Galbraith, čovjek koji je u Hrvatskoj proveo pet godina (od 1993. do 1998. godine), ključnih za dublje razumijevanje onoga što se događalo u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini. K tome, bio je i diplomat koji je aktivno sudjelovao u pregovorima s krajinskim Srbima, ali i u kreiranju Daytonskog sporazuma, prenosi Večernji list.

Galbraith također upozorava da bi eventualni referendum o neovisnosti mogao ozbiljno narušiti i vjerodostojnost Haaškog suda, osobito u trenucima u kojima se iščekuje početak suđenja Radovanu Karadžiću.

“Kada bi se dogodio takav referendum, to bi bilo opravdanje za sve poteze te zločinačke i genocidne politike zbog koje će Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskih Srba, uskoro izaći pred lice pravde”, napisao je Galbraith u svome kratkom, ali vrlo odrješitom komentaru na za njemu očito nebulozne prijedloge svoga bivšega kolege.

12.6.2009
Pincom.info

Ostanak dvaju entiteta vodi nestanku Hrvata

MOSTAR – Predsjednik HSP-a (Đapić - dr.Jurišić) Zvonko Jurišić uputio je jučer pismo premijeru RH Ivi Sanaderu, u kojem od njega traži da aktivira diplomate u Washingtonu i New Yorku kako bi se ispitalo je li izjava američkoga potpredsjednika Josepha Bidena u Prištini o potrebi opstanka dvoentitetske podjele zemlje novi smjer politike SAD-a prema BiH. Hrvatska ima jak utjecaj

Jurišić upozorava kako bi opstanak daytonskog ustroja BiH doveo do nestanka Hrvata u BiH. ''Dosadašnja politika SAD-a prema BiH je išla u smjeru poticanja novoga demokratskog ustroja zemlje zasnovanog na ravnopravnosti svih triju naroda u BiH. Zbog toga smo iznenađeni istupom Bidena“, naglasio je Jurišić u pismu Sanaderu. U pismu se navodi kako je Hrvatska kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a nedavno u New Yorku pokazala svoju diplomatsku moć i utjecaj kada je u znatnoj mjeri ublaženo izvješće haškoga tužitelja Sergea Brammertza vezano za „topničke dnevnike“. Jurišić apostrofira kako najveće zasluge za to ima upravo dr. Ivo Sanader. ''Tiha diplomacija i utjecaj Hrvatske u međunarodnim krugovima u znatnoj mjeri mogu doprinijeti da Hrvati osim na papiru i u stvarnosti postanu ravnopravan narod. Ne tražimo bilo kakvo miješanje službenoga Zagreba u unutarnja pitanja BiH, ali Hrvatska zbog svoje ustavne obveze i kao supotpisnica Daytonskoga mirovnoga sporazuma ne bi smjela mirno promatrati agoniju kroz koju prolaze Hrvati u BiH“, poručio je Jurišić.

Vremena je sve manje

Apostrofirajući nepovoljan položaj Hrvata, prvi čovjek pravaša u BiH naveo je sustavno prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja, onemogućavanje povratka u Republiku Srpsku, kao i zatiranje prava Hrvata na materinski jezik u javnim medijima i školstvu. Opstruira se privatizacija poduzeća na većinskim hrvatskim područjima, navodi dalje Jurišić i zaključuje kako se Hrvati sustavno preglasavaju na federalnoj razini, te su u neravnopravnom položaju, posebice u Mostaru, gdje je na snazi nepravedni Statut.

Posljednji trenutak

''Držim kako je ovo posljednji trenutak da se Hrvatska aktivnije uključi u rješavanje hrvatskoga pitanja u BiH“, naveo je Jurišić u pismu, uz zahvale Hrvatskoj na sustavnom financiranju projekata od vitalnoga interesa za Hrvate u BiH

Piše: N. Bise / dnevni-list.ba

Bukvić: Nisam kriv za zločin nad Hrvatima

SARAJEVO - Na ročištu za izjašnjenje o krivnji pred Odjelom I za ratne zločine Suda BiH, u predmetu Safet Bukvić (69), optuženi Bukvić se izjasnio da nije kriv.

Optužnica tereti Safeta Bukvića za kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Naime, u optužnici se navodi da je optuženi Bukvić, dana 25. travnja 1993. godine, u mjestu Čelebići, općina Konjic, u podrumu Osnovne škole Čelebići, zajedno sa još jednim pripadnikom ABiH, lišio života jednog civila hrvatske nacionalnosti.

Podsjetimo, Sud BiH potvrdio je 14. svibnja 2009. godine optužnicu u ovom predmetu.

U optužnici se navodi da su dana 25. 4.1993. godine, u mjestu Čelebići, općina Konjic, pripadnici Armije BiH doveli zarobljene civile hrvatske nacionalnosti i pripadnike HVO-a koji su prethodno položili oružje i postrojili ih u dvorište Osnovne škole Čelebići. Optužnica navodi da su zatočenici bili izloženi tjelesnom zlostavljanju i psovkama, među kojim zatočenicima je bio i oštećeni M.P..

Nakon što je više pripadnika Armije BiH i civila muslimanske nacionalnosti koji su posmatrali ovaj događaj, počelo uzvikivati „ubijte M., on ti je ubio zeta“, neidentificirani pripadnici Armije BiH izdvojili su iz stroja oštećenog M.P., tukući ga pri tome rukama, nogama, kundacima puške, a potom ga odveli i zatvorili u podrum škole koja je služila kao logor, a za njima se, naoružan puškom i u pratnji NN pripadnika Armije BiH, uputio optuženi.

Nakon toga je NN pripadnik Armije BiH prišao oštećenom M.P., koji se nalazio u sjedećem položaju, malaksao od zadobijenih udaraca, te iz puške ispalio hitac u grudni koš oštećenog, a potom, dok je oštećeni još davao znakove života, prišao mu je optuženi, pa u namjeri da ga ubije, ispalio hitac u njegov grudni koš i time ga lišio života.

Optuženi Bukvić Safet, tereti se da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata u BiH i oružanog sukoba, izvršio ubojstvo jedne građanske osobe, čime je počinio kazneno djelo - Ratni zločin protiv civilnog pučanstva iz članka 173. stavak 1. točka c) KZ BiH, u svezi sa člankom 29. i člankom 180. stavak 1. KZ BiH.

10.6.2009.

Pincom.info

Komšić: Montgomery priziva novi rat

SARAJEVO - Komentirajući stavove Williama Montgomerya, bivšeg američkog veleposlanika, u tekstu u "The New York Timesu", potpredsjednik SDA Šemsudin Mehmedović za "Dnevni avaz" kaže da je "politika podjele određenih država na Balkanu pogubna".

- Montgomeri je bio veleposlanik u zemljama Balkana i trebao bi znati da je politika podjele određenih država i dovela do sukoba. Ne može se dozvoliti referendum samo jednom narodu. Ako je referendum u BiH, neka to bude za sve narode i stanovnike, pa kakav god bio rezultat - kaže Mehmedović.

On ističe da se ne može "dozvoliti Srbima da oni iznesu jedan dio države".

- Moraju se pitati i Bošnjaci, a ne da rezultati genocida koji su počinile snage JNA uz pomoć Srba iz BiH budu na neki način zakovani. To je neprihvatljiva politika i ja smatram da sadašnja američka administracija vodi ispravnu politiku prema BiH - navodi Mehmedović.

Ova njegova izjava je reakcija na Montgomerijev stav da bi u sklopu rješenja za situaciju u BiH trebalo omogućiti Republici Srpskoj organiziranje referenduma.

Također, zamjenik predsjednika HDZBiH Niko Lozančić tvrdi da Montgomeri iznosi osobne, a ne službene stavove SAD o budućnosti BiH, te da "vjerovatno ima svoje motive zašto u ovom trenutku izlazi s takvim stajalištima". On kaže da se nemamo razloga plašiti, jer službeni stavovi svjetskih sila idu u prilog BiH.

- Mi u BiH imamo najviše prava da razmišljamo šta je najbolje za našu zemlju. U BiH je proveden referendum, i to na potpuno zakonit, legitiman i regularan način. Rezultati se ne moraju svima dopasti. Ali, ako su oni doneseni na zakonit način, a jesu, red bi bio da se poštuju. Može se postaviti pitanje hoćemo li provoditi referendume sve dok rezultati ne budu odgovarali nekome - kazao je Lozančić.

Ratni član Predsjedništva BiH i potpredsjednik SDU Ivo Komšić tvrdi da Montgomerijeve izjave predstavljaju "prizivanje novog rata u BiH".

- Neka gospodin preuzme odgovornost za to. U ovoj državi ima dovoljno onih koji bi poveli novi rat - rekao je Komšić.

7.6.2009.
Pincom.info

Montgomery: Hrvati trebaju dobiti entitet

MOSTAR - Potpuno suprotno od svega što je zagovarao u vrijeme kada je bio najmoćniji čovjek na ovim prostorima, bivši američki veleposlanik William Montgomery objavio je u četvrtak članak u New York Timesu u kojem se zalaže za referendum te za moguće odcjepljenje Republike Srpske iz BiH i za podjelu Kosova duž rijeke Ibar!

Na pitanje što ga je motiviralo na promjenu politike koju je i sam tolike godine provodio, Montgomery u razgovoru za Večernji list objašnjava: – Kad sam ja počeo raditi na ovim problemima, moja je kći bila u dobi od šest godina i kretala je u osnovnu školu. Sada završava fakultet.

Riječ je, dakle, o cijeloj generaciji koja je pokušavala doći do cilja na jedan način, a očito je da on, iako smo toliko puno sredstava uložili – ne funkcionira.

Neka naši novi političari uzmu tjedan ili dva i razmisle i o drukčijim mogućnostima – predlaže Montgomery te, govoreći kao insajder, naglašava kako pouzdano zna da u 15 godina američka administracija nije pokrenula nijednu ozbiljnu analizu ostvarivosti svojih ciljeva na ovim prostorima.

– Milorad Dodik priča istu priču kakvu su Srbi pričali prije 15 godina i to se neće promijeniti. U BiH nema nikakvog napretka, nema čak ni slobode govora – kaže.

Na pitanje što će se u slučaju podjele BiH dogoditi s Hrvatima, Montgomery kaže kako se pokazalo da je stvaranje Federacije BiH bilo pogrešno i da ona ne funkcionira. Ako BiH opstane, Hrvati trebaju dobiti entitet s istim ovlastima kakve ima RS.

U slučaju podjele, tvrdi, ne bi se trebale stvarati čvrste granice i vizni režimi među narodima, nego treba prihvatiti sva pravila zaštite manjina i normalnu komunikaciju među državama kakva se zagovara u Europi.

Montgomery to ilustrira slučajem Crne Gore. Kaže da se u njegovo vrijeme administracija protivila crnogorskom referendumu, ali on se zbio, Crna Gora postala je samostalna država, a nema nikakvih loših posljedica.

6.6.2009.
Pincom.info

Reis Cerić traži da šerijat bude sastavni dio Ustava

SARAJEVO - Istup poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafe Cerića o tome da šerijat treba institucionalizirati kao sastavni dio prava muslimana izazvat će veliki broj reagiranja, prije svega u otvaranju rasprave o ustavnim promjenama u zemlji koje bi se trebale odvijati u okviru prudske trojke.

- Šerijat je za muslimana moralni kod koji ga potiče da čini dobro i da se kloni zla. To ne samo da nije u suprotnosti s državnim Ustavom, koji ima cilj osigurati prava svih ljudi bez obzira na vjeru i naciju te da im osigura mir i sigurnost u kući, na poslu i na ulici.

Nije toliko važno kako ćemo zvati ustav, važno je da taj ustav jamči, štiti i razvija vrijednosti bez kojih nema zajedničkog života među ljudima i narodima, rekao je reis Cerić u predavanju na Katoličkoj akademiji u Berlinu govoreći o temi “Šerijat i muslimanski društveni dogovor u Europi”.

Reis Cerić je pri tome “načelno” poručio da šerijat nije državni ustav, no istodobno svoje zagovaranje institucionaliziranja vjerskog koda ponašanja muslimana u najviši akt države povezao je sa stradanjem Bošnjaka u Srebrenici! - Za žrtve genocida u Bosni i Hercegovini bilo je najvažnije da su ostali živi. Zato strahovi koji se šire po Europi nemaju uporište jer u Srebrenici nije bilo šerijata, naglasio je poglavar Islamske zajednice, piše Večernji list.

Ovo je kontinuitet promišljanja poglavara Islamske zajednice u BiH koji je ranije zagovarao da svi muslimani u Europi imaju jedinstvenog vjerskog i političkog vođu.

Ovakve inicijative i ranije su bile prisutne u dijelu bošnjačke politike BiH. Jedna od najozbiljnijih je izražena i u pisanju pokojnog bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića koji je otvoreno progovorio o muslimanskome pitanju kroz Islamsku deklaraciju.

Šerijat se odnosi na skup pravila, odredbi, učenja i vrijednosti koja upravljaju život muslimana u osobnom i društvenom životu čije je izvorište u svetoj knjizi muslimana Kuranu. Šerijat propisuje i pravila ponašanja muslimana u politici, društvu, gospodarstvu, pravu.

5.6.2009.
Pincom.info

Stranci su oduzeli Hrvatima kanal!?

SARAJEVO- Bivši hrvatski član Predsjedništva BiH, a danas izaslanik u Domu naroda Ivo Miro Jović pretpostavlja kako su strani suci glavni razlog zbog kojeg zahtjev prema kojem je sadašnji Zakon o javnom RTV sustavu štetan po vitalni nacionalni interes Hrvata, nije uvažen. On ističe kako mu službena odluka još uvijek nije dostavljena, no ima indicije i pretpostavlja da strani suci nisu bili “za” kada se glasovalo o tomu je li zakon štetan po hrvatske vitalne nacionalne interese. Politička odluka

Druga stvar na koju posebno upozorava izaslanik u Domu naroda Ivo Miro Jović je činjenica da je ova odluka donesena nakon tri godine, i to u subotu poslijepodne.
“To mi govori da je odluka koja je donesena, prije svega, političke naravi”, naglasio je Jović u izjavi za naš list, koji je pojasnio da je ovo poruka Hrvatima prema kojoj nisu dobrodošli u svojoj zemlji te u kojoj sada nemaju niti osnovna prava na informiranje na vlastitom jeziku.

Pred Ujedinjene narode

Jović nam je potvrdio i kako će odmah nakon primitka službene odluke Ustavnog suda pokrenuti proceduru upućivanja ovog zahtjeva pred Sud za ljudska prava u Strasbourgu te Povjerenstvo za zaštitu ljudskih prava pri UN-u. No, ono što ostaje upitno je hoće li rješenje, odnosno odluka Ustavnog suda biti donesena tako skoro, uzevši u obzir dosadašnje iskustvo s ovim predmetom.

Nisu isti kriteriji

Iako i “druga strana” nije imala potrebnih pet ruku za odbijanje ovog zahtjeva, on ipak nije uvažan, što Joviću govori kako ne postoji jednaki kriteriji za sve. Naime, od ukupno devet sudaca Ustavnog suda, dvojica su bila u sukobu interesa, dok su od preostalih sedam po dvojica Hrvata i Srba bila za Jovićev zahtjev. Dakle, evidentno je kako su trojica bila protiv.

Piše: Dario Pušić / dnevni-list.ba

Produbljuje se diskriminacija Hrvata u BiH

SARAJEVO – Hrvati u BiH i dalje su na marginama te se dugogodišnji diskriminacijski odnos samo još više produbljuje, što bi moglo dovesti do potpunog istrebljenja Hrvata iz ovih područja, smatra veliki broj hrvatskih političara u našoj zemlji. Preglasavanja kod donošenja krucijalnih odluka, fizičke prijetnje, mala zastupljenost u raznim tijelima vlasti…, samo su neke činjenice koje potkrepljuju ove tvrdnje. Isto tako, u tu kategoriju treba uvrstiti i posljednju odluku Ustavnog sud BiH, koji je odbacio zahtjev nekadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Ive Mire Jovića za ocjenu ustavnosti Zakona o Javnom radio-televizijskom sustavu BiH u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa i dvije televizijske i dvije radiopostaje s teritorija određenog entiteta.

Politički čimbenici

Mrinko Ćavara, potpredsjednik HDZ-a BiH, navodi kako posljednji primjer oko TV kanala pokazuje kakav je odnos prema Hrvatima u BiH.
“Prava koje imaju nacionalne manjine u europskoj zajednici Hrvati kao konstitutivan narod ne mogu dobiti u BiH”, istaknuo je Ćavara. Prema njemu, sve to pokazuje kakva je ustavna pozicija Hrvata, te su upravo zbog toga vrlo bitni razgovori o ustavnim promjenama, koje će doprinijeti tomu da sva tri naroda u BiH budu ravnopravna.
“Kada će to biti, ne znam, ali će sigurno do toga doći”, tvrdi Ćavara. S druge strane, Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a (Đapić - dr. Jurišić), smatra kako je stanje alarmantno, za što veliku odgovornost snose ljudi koji su vodili hrvatski narod te međunarodne institucije. “Hrvatska politika od rata do danas potpuno je promašena, a kakvo je stanje, dovoljno govori i posjet potpredsjednika SAD-a Josepha Bidena, iz koje se vidi da Hrvati nisu relevantan politički čimbenik, jer on se nije ni sastao s predstavnicima Hrvata”, istaknuo je Jurišić. Koliki je utjecaj Hrvata u praksi, zorno pokazuju brojni primjeri preglasavanja hrvatskih ministara u federalnoj Vladi, pa čak i kod donošenja najvažnijih odluka. Kao primjer svako treba spomenuti preglasavanja kod glasovanja za izmjene i dopune Zakona o pripadnosti javnih prihoda, kada je svih pet hrvatskih ministara glasovalo protiv, ali su izmjene ipak usvojene. Sve to izazvalo je veliko ogorčenje hrvatskog puka, jer prema mnogima, ovakva odluka vodi u propast županije. “To je poseban problem koji se nažalost provlači od osnutka Federacije. Trebalo bi se naći rješenje da se ovakve odluke donose konsenzusom, slično kako je to regulirano u Vijeću ministara”, smatra Jurišić. Dodao je kako se Hrvati moraju boriti za ravnopravnost na svim razinama vlasti, jer, prema njemu, sada je iluzija tražiti treći entitet.

Maćehinski odnos

Da se maćehinski odnos prema Hrvatima ne zaustavlja na političkoj razini, pokazuju sve učestaliji fizički napadi na hrvatske povratnike, posebice u RS-u. Tako je prije nekoliko mjeseci na kuću hrvatske povratničke obitelji bačena eksplozivan naprava, a jednog hrvatskog povratnica pretukli su ni manje ni više nego pripadnici policije RS-a! Broj riješenih slučajeva kada su u pitanju napad na hrvatske povratnike vrlo je mali. Ivan Musa, predsjednika HKDU-a, također smatra kako se stanje Hrvata u BiH pogoršava, što je vidljivo navedenih, ali iz brojnih drugih primjera.
“Primjerice, hrvatski sportski klub osvaja prvenstvo BiH, to se ne prikazuje na državnoj i federalnoj televiziji”, naglasio je Musa. Dodao je kako je slična situacija je i u svim drugim sferama života u BiH, što bi svim hrvatskim političarima trebalo dati dodatnu snagu da nastave s borbom da Hrvati dobiju oni što zaslužuju.

Iseljavanje Hrvata

Zvonko Jurišić tvrdi kako će se, ukoliko se ovakva politička i svaka druga atmosfera u BiH i dalje nastavi, Hrvati iseliti s ovih područja. “Nažalost, ukoliko ne dođe do značajnih promjena, u razdoblju od deset godina u BiH više neće biti Hrvata”, kaže Jurišić. Zbog toga, sve hrvatske stranke trebale bi biti jedinstvene da preko novog ustava riješe nagomilane probleme hrvatskog puka u BiH.

Kreševska deklaracija

Ivan Musa uvjeren je kako će se novim ustavnim rješenjem ipak Hrvati staviti u ravnopravniji položaj. “Hrvati su 2007. jasno rekli kakvu BiH vide, kroz najjači dokument hrvatskog naroda, a to je Kreševska deklaracija”, navodi Musa. Dodao je kako Hrvati od tog dokumenta sigurno neće odstupiti idućih dvadesetak godina, te na osnovi tih postulata tražiti svoja prava.

Borba za prava

Ivo Miro Jović, izaslanik HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta BiH, dijeli slično mišljenje s većinom hrvatskih političara. “Posljednji primjer oko TV kanala šalje poruku da netko ne želi Hrvate u BiH, da oni tu nisu dobrodošli”, tvrdi Jović. Ipak, i pored ovog, ali i brojnih drugih problema koji muče Hrvate, Jović jasno poručuju da su Hrvati najstariji narod na ovim područjima i zasigurno neće nestati iz BiH.

Ustavne promjene

Mrinko Ćavara, potpredsjednik HDZ-a BiH, navodi kako posljednji primjer oko TV kanala pokazuje kakav je odnos prema Hrvatima u BiH. “Prava koje imaju nacionalne manjine u europskoj zajednici Hrvati kao konstitutivan narod ne mogu dobiti u BiH”, istaknuo je Ćavara. Prema njemu, sve to pokazuje kakva je ustavna pozicija Hrvata, te su zbog toga vrlo bitni razgovori o ustavnim promjenama.

Piše: Dragan Bradvica/ dnevni-list.ba