Izlazak `Hrvatske enciklopedije BiH`: Pljuska Tunji Filipoviću i znanstvenim neradnicima

U sarajevskom je Narodnom pozorištu u utorak navečer promoviran prvi svezak «Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine». Da upotrijebimo uobičajenu frazu, na ovom se predstavljanju okupio veliki broj uglednika iz političkog, kulturnog i javnog života.

Većina medija prenijela je manje ili više korektno informacije o ovom događaju, kao i nekoliko dana ranije kada je u Mostaru obznanjen izlazak prvoga sveska. No ipak se stječe dojam da je izlazak «Hrvatske enciklopedije BiH» dobio mnogo manju pozornost javnosti nego što to objektivno zaslužuje. Riječ je o projektu od kapitalnoga značaja za Hrvate u Bosni i Hercegovini, ali slobodno se može reći i za sve druge narode i građane u našoj zajedničkoj domovini.

Projekt pratile poteškoće

Svima je, naravno, poznata priča o poteškoćama koje su pratile ovaj projekt. O cijelom nizu neobistinjenih najava koje su se ponavljale od proljeća do proljeća kako će ta knjiga «izaći do kraja ove godine». O nejasnom modelu financiranja zbog kojeg su se kod nas pojavile već uobičajene priče da je «tu netko uzeo golem novac», a zbog kojih su predstavljači i na sarajevskoj promociju osjetili potrebu nekoliko puta naglasiti da je «Hrvatska enciklopedija BiH» (zapravo njezin prvi svezak) izašao prije svega zahvaljujući entuzijazmu nekolicine pojedinaca koji za svoj rad nisu dobili niti približnu materijalnu naknadu kakvu su za svoj posao objektivno zaslužili.

Ivan Anđelić, ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta BiH i pomoćnik glavnog urednika prvog sveska prof. dr. Jakova Pehara, pojasnio je tijekom sarajevske promocije da prvi svezak «Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine» obuhvaća enciklopedijsku građu od slova A do Đ, te da je planirano objavljivanje još tri sveska ove enciklopedije. On je govorio o mukotrpnom radu gotovo 130 autora koji su sudjelovali u pripremi enciklopedije. Zanimljiva je jedna ilustracija koju je naveo pojašnjavajući pristup izradi enciklopedije, pojasnivši da se u ovoj knjizi uvijek govori o tome da je rat u BiH trajao od 1991. do 1995. godine, jer je povijesna istina kako je taj rat počeo napadom na selo Ravno u listopadu 1991. godine.

Nije bilo «hrvatovanja»

U sličnome tonu govorio je prof. dr. Ivan Markešić, zaposlenik Instituta društvenih znanosti «Ivo Pilar» iz Zagreba, koji je uložio golem trud za stvaranje «Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine».
- Možda će nekima zasmetati riječ hrvatska u nazivu enciklopedije, ali to je pogled Hrvata na povijest svoje domovine, kazao je Markešić, naglasivši kako je ovakva knjiga potrebna i zbog toga da drugi ne bi iskrivljivali i prešućivali našu povijest.

Pomoćni biskup vrhbosanski dr. Pero Sudar govorio je o načinu na koji se u enciklopediji tretiraju pojmovi i osobe vezane za crkveni život. Posebno je zanimljiva njegova opaska kako je enciklopedija dokaz "da se Hrvati u BiH nisu samo sažalijevali, nego su proteklih godina i ozbiljno radili, ne samo za sebe".

Posebno je zanimljivo bilo izlaganje akademika Božidara Matića koji je govorio o poštenom pristupu izradi enciklopedije, u kojem, po njegovim riječima nije bilo nikakvog «hrvatovanja». Matić je to ilustrirao objektivnim i znanstvenim pristupom obradi nekih «skliskih» tema kakve su AVNOJ, partizanske bitke u II. svjetskom ratu, Ivo Andrić...

Predgovor napisao akademik Brozović

Naravno, nezaobilazno je bilo spominjanje nedavno preminulog akademika Dalibora Brozovića, koji je napisao predgovor prvog sveska, u kojem je istaknuo da je ova enciklopedija «svojevrsni hrvatski pogled na Bosnu i Hercegovinu» te da je riječ o izdavanju prve takve enciklopedije u BiH uopće.

- Državnim osamostaljenjem Bosne i Hercegovine početkom 90-tih godina 20. stoljeća, a posebno završetkom rata u njoj (1991.-1995.), bile su stvorene osnovne pretpostavke da se Hrvati, kao jedan od tri konstitutivna naroda, sami predstave domaćoj i međunarodnoj javnosti jednim enciklopedijskim izdanjem, i da na taj način objelodane sve ono što se o Bosni i Hercegovini i Hrvatima u njoj u svim bivšim režimima sustavno prešućivalo, te da time isprave barem dio onoga što se u dosadašnjim izdanjima o njima krivotvorilo. U okviru takva enciklopedijskog izdanja moglo se prikazati bosanskohercegovački prostor u cjelini, kao i sve ono što su na njemu do danas, zajedno s drugima, ali i sami, stvarali Hrvati. Time se moglo sasvim jasno istaknuti da je Bosna i Hercegovina domovina i hrvatskog naroda, da je ona država i društvo u kojem oni mogu i trebaju, ne ugrožavajući druge, ostvariti sva svoja kulturna, religijska, nacionalna i politička prava i da temeljem toga mogu polagati pravo na konstitutivnost na cijelom području Bosne i Hercegovine kao i pravo na jednakopravnost s druga dva naroda u BiH (s Bošnjacima i Srbima), istaknuo je, među ostalim, u predgovoru akademik Brozović.

Što je s ANU BiH?

A premda izlazak «Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine» ni na koji način nije suprotstavljen projektu izdavanja Enciklopedije BiH, kojeg već dugo najavljuje Akademija nauka i umjetnosti (ANU) BiH, a što je tijekom sarajevske promocije potvrdio i akademik Matić (uostalom, još 2004. godine i formalno su stvoreni preduvjeti za suradnju ANU BiH i Hrvatskog leksikografskog instituta) – ipak je prigoda izlaska «Hrvatske enciklopedije BiH» svojevrstan povod za propitivanje što je s najavljenom enciklopedijom u izdanju ANU BiH.
O tome je, u jednom vrlo zanimljivom tekstu objavljenom u banjolučkim «Nezavisnim» vrlo otvoreno progovorio književnik Željko Ivanković. Dijelove toga teksta prenosimo na ovom mjestu:

Čovjek koji o sebi više priča nego što je vrijednoga uradio da bi se o njemu iz te i takve perspektive sudilo, doživio je ovih dana izlaskom prvog toma Hrvatske enciklopedije BiH još jedan poraz.

Pogađate, riječ je o Muhamedu Filipoviću, čovjeku koji uza sve ostalo posljednjih desetak godina govori i o Enciklopediji BiH i na osnovu nje troši novac građana ove zemlje, a pritom nije s mjesta mrdnuo. Razlozi za to su, dakako, njegova neodgovornost, površnost i, pokazalo se, nekompetentnost. Njime se ne bi imalo smisla iznova baviti da upravo nije izašao prvi tom Hrvatske enciklopedije BiH (A-Đ) u izdanju Hrvatskog leksikografskog instituta BiH iz Mostara i da se već nisu čuli prigovori "a zašto hrvatska", "a zašto ne samo BiH" i sl.

Jednostavno, jer je Filipović preko ANUBiH taj pojam, naslov, projekt, kako hoćete, "rezervirao" i "obećavao", a ništa nije učinio, osim, kako se čuje i iz same Akademije, rasipnički trošio tomu namijenjen novac. Ništa ni novo ni neočekivano. No, je li uistinu on ili Akademija ili bilo tko u ovoj zemlji uopće u stanju napraviti nešto što bi se zvalo Enciklopedija BiH kad u nas ne prolaze ni mnogo manje zahtjevni projekti? Kad se ne drže ni već postojeće institucije s bosanskohercegovačkom atribucijom, pitanje je može li se pokrenuti jedan (neodgovorno) izmaštani projekt?!

...

S druge pak strane, u Hrvatskoj enciklopediji BiH, premda je urađena eminentno "domaćim snagama", iznimno kompetentno surađuju i "tuđi" intelektualci od profila kao što su Ismet Bušatlić, Adnan Silajdžić ili Dženana Tuzlak. Time oni, kao i cijeli ovaj projekt, jedan od rijetkih (!), nabijaju kompleks svima onima koji ne rade ništa ili rade krajnje ignorantski, onima koji su spremni "znanstveno" ustvrditi kako su bogumili imali sveučilište u srednjovjekovnoj Bosni ili kako anžuvinski ljiljani potječu od "našega" lilium bosniacuma i sl. (Enver Imamović)?! Koji proizvode mitove kako bi maskirali stvarnost, koji izmišljaju piramide, koji žive ideološku skučenost, koji kad prepisuju strane autore dobace tek do bliskog im "zajedničkog" jezika (jer strane ne znaju), koji...

A jedino što bi još uopće imalo smisla je ubrzano graditi fizičke (autoceste, pruge, mostove...) i duhovne komunikacije (znanost, školstvo, prevodilaštvo, izdavaštvo...), te se tako otvarati suvremenom svijetu, svijetu modernosti, svijetu znanja, kompetencija... i bježati glavom bez obzira iz vlastite zaostalosti, smiješne zatucanosti, karikaturalne kvaziintelektualnosti ili, preciznije - bosanskohercegovačkog varijeteta talibanizma...

Hrvatska enciklopedija BiH, koliko god nam već svojim pojavljivanjem počinje odgovarati na brojna pitanja, otvara i mnoga nova pitanja. Jedno od važnijih je: koliko smo svi mi uopće zaslužili jedan ovakav projekt? A ako vam se ovo čini prelaganim, evo jedno daleko, daleko teže pitanje: koliko smo svi mi (Bošnjaci, Hrvati, Srbi ili BiH, kako tko voli) daleko od nečega što bi se imalo zvati Enciklopedija BiH sa ili bez M. Filipovića? Koliko smo daleko od neke cjelovite enciklopedijske samoidentifikacije?

25.6.2009.
Alenko Zornija/Pincom.info

Raspada se ekipa potpisnika Kreševke deklaracije

MOSTAR- Međunarodna zajednica se mora aktivno uključiti u donošenje novog ustava u BiH koji će dokinuti podjelu države na dva entiteta, a pritom sve hrvatske političke stranke te kulturne, znanstvene i crkvene institucije moraju postići konsenzus po ovom pitanju, srž je izjave koju su jučer potpisali predstavnici četiriju stranaka, Božo Ljubić (HDZ 1990.), Zvonko Jurišić (HSP BiH Zvonko - dr. Jurišić), Ivan Krndelj (HSS-NHI) i Jerko Ivanković (NS Radom za boljitak). U izjavi je naglašeno da se zabranjuje bilo kojem pojedincu ili stranci da samostalno dogovara rješenja koja se tiču novog ustava.

Govoreći o mogućnosti ulasku u prudski proces, Ljubić je istaknuo kako se ustavne reforme moraju vratiti u institucije BiH te pritom uključiti sve političke stranke i javnost budući da se radi o problemu koji se tiče sviju. “Ne smije biti govora o ekskluzivizmu. Ne bih govorio o pridruživanju ovom procesu, nego o združivanju svih snaga”, pojasnio je Ljubić.

Jurišić je jučer upozorio kako ove stranke i dalje ostaju na načelu koje kaže da se mora donijeti nova teritorijalna organizacija zemlje, istaknuvši kako je činjenica da je “međunarodna zajednica prije 14 godina priznala etničko čišćenje u BiH”, stoga se treba uključiti u donošenje pravednog rješenja.

Hrvati to ne smiju priznati, stoga je upozorio kako je simptomatično da nakon sastanka prudske trojke Milorad Dodik govori o nedodirljivosti RS-a, a deklaracija SDA spominje tek ekonomske regije, što itekako odstupa od Kreševske deklaracije, prenosi Dnevni list.

Predsjednik HKDU-a Ivan Musa nije želio potpisati ovu izjavu, obrazloživši to činjenicom kako se o ovako bitnim stvarima ne može razgovarati bez predsjednika HDZ-a BiH, a i sami prudski proces, uključujući izjavu iz Banje Luke, jasno i po prvi put nakon Daytona govori o četirima teritorijalnim jedinicama u BiH.

To, smatra Musa, otvara novo poglavlje, istaknuvši kako HKDU nadalje podržava prudski proces te poziva i ostale da se uključe u njega.

23.6.2009.
Pincom.info

Politički sukob Srba i Bošnjaka vodi slabljenju Hrvata u BiH

SARAJEVO - U predstojećim mjesecima doći će do radikalizacije političkih odnosa unutar Bosne i Hercegovine u kojoj bi se trebala oslabiti uloga sadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka te u konačnici inicirati snažniju reakciju međunarodne zajednice u kojoj bi s vatrogasnim mjerama na relaciji Banja Luka – Sarajevo usputne žrtve opet bili samo Hrvati, doznaje Večernjak.

Ovakav scenarij potaknuo je jedinstveno bošnjački politički krug SBiH i SDA, a djelomično ga podupiru i utjecajni krugovi međunarodne uprave u BiH. To se, prije svega, očituje u sve većem zaoštravanju odnosa koje izražava bošnjački politički lider Sulejman Tihić koji je, očito pod stranim utjecajem, promijenio dosadašnji kurs tolerancije i otvorenosti na dogovaranje.

Svim njegovim istupima prethodile su provokacije srpskoga lidera Milorada Dodika na koje je Tihić prvi put odgovorio na isti način koje vodi zatvaranjem mogućnosti dogovora.

Iako ga je osobno u nekoliko navrata kontaktirao i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Javier Solana, Tihić je nedavno ostao vrlo tvrd odbivši se pojaviti u Banjoj Luci na sastanku s Dodikom, Inzkom i Draganom Čovićem. Nakon toga je inzistirao da uz ukidanje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske austrijski diplomat kazni određene političare iz RS-a. Ništa od toga se nije dogodilo.

Tihić posljednjih dana poručuje i da neće prihvatiti zakon o popisu pučanstva, odbija novi susret prudske trojke, koji bi trebao sazvati visoki predstavnik. Ovakav radikalan zaokret zapravo je najviše od koristi Miloradu Dodiku i njegovoj politici, kojega su do sada usmjeravali diplomatski Tihić i pragmatični Čović.

Radikaliziranje Sarajeva po zakonu spojedinih posuda izaziva jednako toliko ili još više otpora u Banjoj Luci. Scenarij prema kojemu bi se prouzročilo stanje kaosa i reagiranje međunarodne uprave, prije svih Sjedinjenih Država, ima za cilj pokazati slabost EU-a i njezina austrijskog diplomata na čelu međunarodne uprave u BiH.

U zabavljenosti međunarodne zajednice i stabiliziranja ta dva državna pola, Sarajeva i Banje Luke, do sada su u pravilu gubitnici bili Hrvati. I istup akademika Muhameda Filipovića najavljuje ignorantski odnos prema Hrvatima, kojima se osporava i ustavnopravni položaj konstitutivnog naroda u BiH, što se nije osporavalo niti tijekom posljednjeg rata.

Uostalom na sličan je način cuijelo vrijeme posljednjih mjeseci funkcionirala Vlada FBiH u kojoj su Hrvati redovito bili nadglasavani. Radi se, prije svih, o zakonu kojim se izdvaja novac iz zajedničkog proračuna uz krpljenje propalih poduzeća s bošnjačkih područja ili financiranje braniteljske populacije.

23.6.2009.
Pincom.info

Hrvata nema u institucijama

SARAJEVO - U udarnom terminu prikazivanja dnevnika TV Hayat je u jednom prilogu na prilično tendenciozan način objavila sadržaj prema kojemu je Federalno ministarstvo okoliša i turizma popunjeno većinom kadrovima hrvatske nacionalnosti.

Iako je bilo objeda i druge naravi upućenih na račun ministra Nevenka Hercega, nacionalna struktura zaposlenih bila je ključna stvar. Prema svemu sudeći, nekomu je zasmetala činjenica što doista ovo ministarstvo po svom nacionalnom balansu na izvjestan način pokazuje kako bi trebao izgledati nacionalni balans i u ostalim institucijama Federacije BiH.

Naime, prema podacima o nacionalnoj strukturi tijela koja su u sastavu federalnih ministarstava i agencija, razvidno je da u “stigmatiziranom” ministarstvu radi 21 Bošnjak, 16 Hrvata, dva Srbina i jedan ostali. Isto tako, spomenuta nacionalna struktura mogla bi poslužiti i kao etalon za implementaciju jednakopravnog odnosa konstitutivnih naroda u Federaciji jer je već godinama isti prilično narušen.

U usporedbi, primjerice, s Federalnim ministarstvom kulture i sporta, na čijem je čelu ministar Gavrilo Grahovac, a u kojem su od ukupno 35 zaposlenih samo dva Hrvata, uz 25 Bošnjaka, šest Srba i dva ostala, navodi na zaključak da u tom ministarstvu Federacija ne stanuje, piše Večernji list.

Takvih primjera je mnoštvo, a jedna od drastičnijih je i u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja u kojem su od 30 zaposlenih 23 Bošnjaka, četiri Hrvata i dva Srbina. Samostalne federalne uprave i agencije opet su posebna priča, i to vrlo negativna kada je u pitanju nacionalni balans.

Tako u Federalnom zavodu za agropedologiju, od 21 zaposlenika, samo je jedan Hrvat, 19 Bošnjaka i jedan ostali. Slična je situacija i u Federalnom zavodu za programiranje gdje su od 25 zaposlenih samo tri Hrvata.

18.6.2009.
Pincom.info

Incident između Hrvata i Bošnjaka

Po mnogo čemu su Hrvati u Travniku građani drugoga reda i uskraćuju im se prava i slobode. Ruše im se i oštećuju sakralni objekti i spomen-obilježja, vrijeđani su, provocirani, verbalno, a i fizički napadani i zlostavljani. Najnoviji incident koji i potvrđuje ove navode dogodio se na planini Vlašić. Naime, članovi Lovačkog društva Vlašić iz Travnika, koje djeluje u 11 sekcija sa 450 članova mješovitog nacionalnog sastava, i ove su godine organizirali tradicionalno lovačko druženje na Gostilju, na planini Vlašić. Druženje je trebalo proteći uz pjesmu, doskočice, pivo, ražanj! No, upravo je ražanj i uzrok ozbiljnog incidenta koji je, u jednom trenutku, prijetio i nesagledivim posljedicama. Do incidenta je došlo u skupini lovaca sekcije Kalibunar u kojoj je od ukupno 50 članova većina hrvatske nacionalnosti, nekolicina je srpske, a četvorica članova su bošnjačke nacionalnosti. Razlog incidentu je odojak na ražnju, što je, pokazalo se, ozbiljno zasmetalo članu ove sekcije Alagi Musiću, ali i još nekolicini članova okupljenih na Vlašiću. Kako je kazao Mijo Domić, predsjednik sekcije Kalibunar, osim odojka peklo se i janje. “Ni na kraj nam pameti nije bilo da pečemo samo odojak, jer poštujemo i navike i vjerske osjećaje naših članova Bošnjaka. Međutim, naše navike, običaji i tradicija nekima se u Travniku ne sviđaju. Potpuno bi nam ih uskratili, zabranili, a jedan od njih, nažalost ne sam, jest i Alaga Musić”, kaže Domić i ističe kako je u jednom trenutku, valjda iziritiran odojkom na ražnju, uzeo sjekiru i s tri udarca polomio ražanj, a odojak je završio na zemlji, piše Večernji list. Strasti su se tada uzburkale, reagirali su neki od Hrvata, a Alaga je tada izvadio nož i zaprijetio krvoprolićem. “Međutim, ističe Mijo Domić, uz pomoć nekolicine prisutnih uspio sam svladati razjarenog Alagu i oteti mu nož, reagirao je i jedan broj Bošnjaka, pa smo situaciju uspjeli primiriti, ali ne i smiriti jer je Alaga tražio i skupljao istomišljenike. Srećom, razum je pobijedio”. Prema kazivanju Domića i još nekolicine incidentu prisutnih Hrvata, koji su tražili da im imena ne spominjemo, vrlo pozitivnu ulogu odigrao je i novoizabrani predsjednik Lovačkog društva Vlašić Omer Helda i nekoliko lovaca bošnjačke nacionalnosti, nakon čega je druženje nastavljeno.

brajkovici.info

Sastanak kod kardinala: `Čović nema pravo u ime čitavog naroda dogovarati rješenja`

SARAJEVO - Predsjednik HDZ 1990 Dr. Božo Ljubić se sastao danas u Sarajevu s uzoritim kardinalom Vinkom Puljićem, priopćeno je iz Ureda za informiranje ove stranke.

Na sastanku su diskutirana najvažnija društvena i politička pitanja u BiH. Dr.Ljubić je s uzoritim kardinalom podijelio informacije i viđenja glede aktualnih i predstojećih razgovora o ustavnoj reformi, posebno s obzirom na poziciju hrvatskog naroda u ovom procesu.

Složili su se da se mogu podržati i prihvatiti samo takva rješenja koja će jamčiti funkcionalnu državu i jednakopravnu poziciju sva tri konstitutivna naroda i jamstvo građanskih prava svakom čovjeku bez obzira gdje živi.

Dr. Ljubić i kardinal Puljić zaključili su također da se razgovori i dogovori oko ustavne reforme trebaju voditi institucionalno, transparentno i javno uključivši sve relevantne i zainteresirane čimbenike. Ni jedna stranka niti pojedinac nemaju pravo u ime čitavog naroda dogovarati ili potpisivati rješenja, zaključeno je u priopćenju, gdje se očito aludira na predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića, kao člana tzv. "prudske trojke"

17.6.2009.

Pincom.info

Čolak: Treći entitet je nebuloza

SARAJEVO - Predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske seljačke stranke BiH u Parlamentu FBiH Ante Čolak smatra kako su priče o formiranju trećeg entiteta "unaprijed smišljena laž i jedina stvar koja bi bila gora od postojeća dva entiteta".

Čolak, koji je i član Predsjedništva HSS BiH-Nova hrvatska inicijativa, rekao je da bi uspostavljanje trećeg entiteta značilo da Hrvati ne postoje kao etnički faktor u BiH, što, kako je naveo, mogu zahvaliti svojim političarima.

- Priče o formiranju trećeg entiteta u BiH su čista nebuloza - rekao je Čolak.

On je naglasio da Hrvati, kao najmalobrojniji narod u BiH, bez države nisu ništa, te da njima ne treba entitet nego država, te da je ono što su županije uzurpirale od općina potrebno vratiti lokalnim vlastima.

Čolak je ocijenio da bi ogromnu administraciju u županijama trebalo svesti na "šalter salu", u kojoj bi radilo dvadesetak ljudi, jer bi svako znao svoj posao, a građani bi lakše dolazili do informacija i usluga koje su im potrebne.

Čolak je ponovio da Federaciju BiH i županije treba ukinuti, da ono što je državna nadležnost ide državi, a lokalno u nadležnost općinskih, odnosno gradskih vlasti.

On smatra da bi se ovakvom decentralizacijom i preuređenjem u FBiH godišnje oslobodilo do dvije milijarde KM.

16.6.2009.
Pincom.info

Vareš: Za malobrojne Hrvate nema posla

VAREŠ - Izaslanstvo Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine Đapić-dr.Jurišić koji su predvodili zastupnici u Parlamentu Federacije BiH Stanko Primorac-Ćane i Željko Asić, te ministar za pitanja branitelja u Vladi HNŽ Albert Šunjić posjetilo je danas prognaničku općinu Vareš, kojom prigodom su se susreli sa fra Željkom Brkićem, župnikom župe Vareš i općinskom organizacijom HSP-a Vareš, čiji je predsjednik Tihomir Pejčinović, te mještanima Vareša, priopćeno je iz ove stranke.

Svi sugovornici su, navodi se u priopćenju, istakli kako je od prijeratne većinski hrvatske populacije u Varešu ostalao manje od 2000 Hrvata, a kao najveći uzrok tomu vide u nezapošljavanju Hrvata, posebice ne u općinskim organima i javnim poduzećima, iako Ustav Federacije decidno kaže da djelatnici tih ustanova moraju biti zastupljeni po nacionalnoj strukturi po popisu iz 1991. godine.

Župnik fra Brkić je iznjeo poražavajuću činjenicu kako vrlo malo katoličke djece pohađa osnovnu školu u Varešu, te kako je ove godine samo petnaestero djece primilo prvu svetu Pričest.

Zastupnik Stanko Primorac-Ćane obavezao se da će kroz federalni Parlament pokrenuti pitanje zapošljavanja Hrvata Vareša, ali ne samo Vareša, već i drugih hrvatskih prognaničkih općina.

Izaslanstvo HSP-a je na kraju posjete uručilo 15 poklon paketa socijalno najugroženijim Hrvatima Vareša.

Podsjetimo do početka rata Hrvati su bili većinsko stanovništvo u Varešu. Popis stanovništva iz 1991. godine pokazuje da je općina imala 22.203 stanovnika. Hrvata je bilo 9.016 ili 40,6 posto, Muslimana-Bošnjaka 6.714 ili 30,23 posto, Srba 3.644 ili 16,41 posto, a "ostalih" 2.829 ili 12,74 posto.

16.6.2009.
Pincom.info

Srpska mafija s bh. papirima

SARAJEVO - Mnogi okrojeli mafijaši iz Srbije, članovi zloglasnog „zemunskog klana“ posjeduju bosanskohercegovačko državljanstvo, a kako i na osnovu čega su ga dobili – ostaje tajna.

Među njima su i Ninoslav Konstatinović, Miloš Simović, Vladimir Milisavljević Budala, Sretko Kalinić i Milan Jurišić Jure koji su optuženi da su sudjelovali u ubojstvu srbijanskog premijera Zorana Đinđića. Oni su državljanstvo naše zemlje dobili prošle godine.

Pod sumnjivim okolnostima bh. državljanstvo dobio je i Vladimir Jovanović čiji je nadimak Vlada Japanac. On je nedavno pušten iz ekstradicionog pritvora u Italiji. Jovanović je u ožujku prošle godine pušten iz ekstradicionog pritvora u zeničkom zatvoru, a bio je uhićen po Interpolovoj potjernici. Srbiji nije izručen jer ima dokumanta kojima je dokazao da je bh. državljanin – u putovnici koji je nađen kod njega piše da se zove Ivan Jokić i da je iz Šekovića.

I njega i sve ostale od izručenja Srbiji štite zakonski propisi po kojima se državljani BiH ne mogu izručivati drugim državama! Gdje se svi ti mafijaši trenutno nalaze, navodno nitko ne zna, piše San.

Bh. državljanstvo ima i Ljubiša Lindo za kojim je Srbija raspisala potjernicu zbog trgovine drogom, baš kao i Zoran Stefanović, jedan od optuženih za veliku pljačku pošte u Splitu.

I Andrija Drašković, koji se tereti za veze s italijanskom mafijom i umiješanost u krijumčarenje i trgovinu cigareta, heroina i oružja, također ima bh. državljanstvo. On je svojevremeno uhićen u Njemačkoj, a trenutno se nalazi u Beogradu.

Prema nekim izvorima, sada 52-godišnji Dragan Jelinović Jelka, vlasnik beogradskog kluba „Ric“ sada preko svojih bosanskih veza pokušava dobiti bh. državljanstvo što bi ga spasilo od Koelnu ubio jednog mađarskog profesionalnog boksača. Kako piše njemački tisak, on je naočigled gostiju u Mađara ispalio šest metaka iz pištolja, navodno iz osvete što mu je preoteo jednu prostitutku.

15.6.2009.
Pincom.info

Stenogrami potvrđuju ratnu ulogu Srbije u BiH

SARAJEVO - Nekoliko bošnjačkih nevladinih udruga i institucija optužilo je Haaški sud da je postigao sporazum s bivšom državnom zajednicom Srbije i Crne Gore o zaštiti dokumenata kojima se dokazuje jugoslavenska agresija na BiH i umiješanost vlasti u Beogradu u najteže ratne zločine.

Pozivajući se na dva dokumenta Haaškog suda, objavljena na internetu, a na temelju kojih je pokrenut proces protiv bivše glasnogovornice tužiteljstva u Haagu Florence Hartmann, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava dr. Smail Čekić kaže kako je jasno da postoje dokazi o dubokoj involviranosti Srbije u rat u BiH.

U pitanju su dokumenti iz rujna 2005. i travnja 2006. godine koje su potpisali suci Teodor Meron i Fausto Pocar, a kojima se jamči zaštita, odnosno skrivanje dijela dokumentacije koju je Haaškom sudu dostavila vlada u Beogradu. Ovim sporazumom ICTY je, kako tvrde Čekić i bošnjačke stradalničke udruge, sakrio jedan broj vrlo važnih zapisnika i stenograma sa sjednica Vrhovnog vijeća obrane SR Jugoslavije održanih za vrijeme rata u BiH, piše Večernji list.

U njima se, između ostalog, nalaze izjave Slobodana Miloševića koje nedvojbeno pokazuju da je jugoslavenski, odnosno srbijanski državni vrh vodio vojne operacije u BiH. -Neshvatljivo je da je Haaški sud odobrio zaštitne mjere SCG zbog, kako je navedeno, zaštite njihovih nacionalnih interesa u vezi s procesom koji je BiH vodila protiv SCG-a pred Međunarodnim sudom pravde.

Da su ovi dokumenti bili dostupni Međunarodnom sudu pravde odluka po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid sigurno bi bila drugačija, tvrdi Čekić. Ukoliko se potvrdi autentičnost dokumenata, što je već zatraženo od ICTY-a, mogla bi biti pokrenuta procedura za obnovu postupka po tužbi za agresiju i genocid protiv Srbije.

13.6.2009.
Pincom.info

Bijela kuga u županijama s većinskim hrvatskim stanovništvom

MOSTAR - U Federaciji BiH u travnju je rođeno 1.795-ero djece, a umrlo 1.612 stanovnika, što znači da je prirodni priraštaj iznosio 183.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u istom mjesecu sklopljeno je 1.048 brakova i obavljena su 43 razvoda.

Negativan prirodni priraštaj je zabilježen u četiri županije Federacije BiH - Posavskooj, Hercegovačko-neretvanskoj, Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji.

Radi se o županijama s većinskim hrvatskim stanovništvo. Zanimljivo je kako upravo u većinski hrvatskim županijama obitelji ne primaju dodatak na djecu, što je pokazatelj odnosa vlasti prema problemu odumiranja Hrvata u BiH.

12.6.2009.
R. I. / Pincom.info

Referendum kao nagrada za genocid

NEW YORK - Bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith reagirao je danas u New York Timesu na komentar svoga nasljednika na tom mjestu Williama Montgomeryja, a njegova glavna teza - vrlo kratkog odgovora jest da je međunarodna zajednica omogućavanjem referenduma o neovisnosti za Republiku Srpsku zapravo nagradila genocid i druge strašne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima koji su živjeli na tome području.

“William Montgomery piše da je proveo petnaest godina promovirajući politiku čiji je cilj bio očuvati teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, a za koju je tek sada shvatio da je bila potpuno pogrešna. Entitet bosanskih Srba postoji do danas na okupiranoj zemlji zato što su nekadašnji ratni lideri izvršili genocid nad Bošnjacima i Hrvatima.

I dok se razmišlja o tome da bi neovisnost za bosanske Srbe mogla biti pravedna i voditi k većoj stabilnosti, međunarodna zajednica ima puno veći interes u tome da ne nagradi genocid i druge strašne zločine”, kaže Peter Galbraith, čovjek koji je u Hrvatskoj proveo pet godina (od 1993. do 1998. godine), ključnih za dublje razumijevanje onoga što se događalo u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini. K tome, bio je i diplomat koji je aktivno sudjelovao u pregovorima s krajinskim Srbima, ali i u kreiranju Daytonskog sporazuma, prenosi Večernji list.

Galbraith također upozorava da bi eventualni referendum o neovisnosti mogao ozbiljno narušiti i vjerodostojnost Haaškog suda, osobito u trenucima u kojima se iščekuje početak suđenja Radovanu Karadžiću.

“Kada bi se dogodio takav referendum, to bi bilo opravdanje za sve poteze te zločinačke i genocidne politike zbog koje će Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskih Srba, uskoro izaći pred lice pravde”, napisao je Galbraith u svome kratkom, ali vrlo odrješitom komentaru na za njemu očito nebulozne prijedloge svoga bivšega kolege.

12.6.2009
Pincom.info

Ostanak dvaju entiteta vodi nestanku Hrvata

MOSTAR – Predsjednik HSP-a (Đapić - dr.Jurišić) Zvonko Jurišić uputio je jučer pismo premijeru RH Ivi Sanaderu, u kojem od njega traži da aktivira diplomate u Washingtonu i New Yorku kako bi se ispitalo je li izjava američkoga potpredsjednika Josepha Bidena u Prištini o potrebi opstanka dvoentitetske podjele zemlje novi smjer politike SAD-a prema BiH. Hrvatska ima jak utjecaj

Jurišić upozorava kako bi opstanak daytonskog ustroja BiH doveo do nestanka Hrvata u BiH. ''Dosadašnja politika SAD-a prema BiH je išla u smjeru poticanja novoga demokratskog ustroja zemlje zasnovanog na ravnopravnosti svih triju naroda u BiH. Zbog toga smo iznenađeni istupom Bidena“, naglasio je Jurišić u pismu Sanaderu. U pismu se navodi kako je Hrvatska kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a nedavno u New Yorku pokazala svoju diplomatsku moć i utjecaj kada je u znatnoj mjeri ublaženo izvješće haškoga tužitelja Sergea Brammertza vezano za „topničke dnevnike“. Jurišić apostrofira kako najveće zasluge za to ima upravo dr. Ivo Sanader. ''Tiha diplomacija i utjecaj Hrvatske u međunarodnim krugovima u znatnoj mjeri mogu doprinijeti da Hrvati osim na papiru i u stvarnosti postanu ravnopravan narod. Ne tražimo bilo kakvo miješanje službenoga Zagreba u unutarnja pitanja BiH, ali Hrvatska zbog svoje ustavne obveze i kao supotpisnica Daytonskoga mirovnoga sporazuma ne bi smjela mirno promatrati agoniju kroz koju prolaze Hrvati u BiH“, poručio je Jurišić.

Vremena je sve manje

Apostrofirajući nepovoljan položaj Hrvata, prvi čovjek pravaša u BiH naveo je sustavno prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja, onemogućavanje povratka u Republiku Srpsku, kao i zatiranje prava Hrvata na materinski jezik u javnim medijima i školstvu. Opstruira se privatizacija poduzeća na većinskim hrvatskim područjima, navodi dalje Jurišić i zaključuje kako se Hrvati sustavno preglasavaju na federalnoj razini, te su u neravnopravnom položaju, posebice u Mostaru, gdje je na snazi nepravedni Statut.

Posljednji trenutak

''Držim kako je ovo posljednji trenutak da se Hrvatska aktivnije uključi u rješavanje hrvatskoga pitanja u BiH“, naveo je Jurišić u pismu, uz zahvale Hrvatskoj na sustavnom financiranju projekata od vitalnoga interesa za Hrvate u BiH

Piše: N. Bise / dnevni-list.ba

Bukvić: Nisam kriv za zločin nad Hrvatima

SARAJEVO - Na ročištu za izjašnjenje o krivnji pred Odjelom I za ratne zločine Suda BiH, u predmetu Safet Bukvić (69), optuženi Bukvić se izjasnio da nije kriv.

Optužnica tereti Safeta Bukvića za kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Naime, u optužnici se navodi da je optuženi Bukvić, dana 25. travnja 1993. godine, u mjestu Čelebići, općina Konjic, u podrumu Osnovne škole Čelebići, zajedno sa još jednim pripadnikom ABiH, lišio života jednog civila hrvatske nacionalnosti.

Podsjetimo, Sud BiH potvrdio je 14. svibnja 2009. godine optužnicu u ovom predmetu.

U optužnici se navodi da su dana 25. 4.1993. godine, u mjestu Čelebići, općina Konjic, pripadnici Armije BiH doveli zarobljene civile hrvatske nacionalnosti i pripadnike HVO-a koji su prethodno položili oružje i postrojili ih u dvorište Osnovne škole Čelebići. Optužnica navodi da su zatočenici bili izloženi tjelesnom zlostavljanju i psovkama, među kojim zatočenicima je bio i oštećeni M.P..

Nakon što je više pripadnika Armije BiH i civila muslimanske nacionalnosti koji su posmatrali ovaj događaj, počelo uzvikivati „ubijte M., on ti je ubio zeta“, neidentificirani pripadnici Armije BiH izdvojili su iz stroja oštećenog M.P., tukući ga pri tome rukama, nogama, kundacima puške, a potom ga odveli i zatvorili u podrum škole koja je služila kao logor, a za njima se, naoružan puškom i u pratnji NN pripadnika Armije BiH, uputio optuženi.

Nakon toga je NN pripadnik Armije BiH prišao oštećenom M.P., koji se nalazio u sjedećem položaju, malaksao od zadobijenih udaraca, te iz puške ispalio hitac u grudni koš oštećenog, a potom, dok je oštećeni još davao znakove života, prišao mu je optuženi, pa u namjeri da ga ubije, ispalio hitac u njegov grudni koš i time ga lišio života.

Optuženi Bukvić Safet, tereti se da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata u BiH i oružanog sukoba, izvršio ubojstvo jedne građanske osobe, čime je počinio kazneno djelo - Ratni zločin protiv civilnog pučanstva iz članka 173. stavak 1. točka c) KZ BiH, u svezi sa člankom 29. i člankom 180. stavak 1. KZ BiH.

10.6.2009.

Pincom.info

Komšić: Montgomery priziva novi rat

SARAJEVO - Komentirajući stavove Williama Montgomerya, bivšeg američkog veleposlanika, u tekstu u "The New York Timesu", potpredsjednik SDA Šemsudin Mehmedović za "Dnevni avaz" kaže da je "politika podjele određenih država na Balkanu pogubna".

- Montgomeri je bio veleposlanik u zemljama Balkana i trebao bi znati da je politika podjele određenih država i dovela do sukoba. Ne može se dozvoliti referendum samo jednom narodu. Ako je referendum u BiH, neka to bude za sve narode i stanovnike, pa kakav god bio rezultat - kaže Mehmedović.

On ističe da se ne može "dozvoliti Srbima da oni iznesu jedan dio države".

- Moraju se pitati i Bošnjaci, a ne da rezultati genocida koji su počinile snage JNA uz pomoć Srba iz BiH budu na neki način zakovani. To je neprihvatljiva politika i ja smatram da sadašnja američka administracija vodi ispravnu politiku prema BiH - navodi Mehmedović.

Ova njegova izjava je reakcija na Montgomerijev stav da bi u sklopu rješenja za situaciju u BiH trebalo omogućiti Republici Srpskoj organiziranje referenduma.

Također, zamjenik predsjednika HDZBiH Niko Lozančić tvrdi da Montgomeri iznosi osobne, a ne službene stavove SAD o budućnosti BiH, te da "vjerovatno ima svoje motive zašto u ovom trenutku izlazi s takvim stajalištima". On kaže da se nemamo razloga plašiti, jer službeni stavovi svjetskih sila idu u prilog BiH.

- Mi u BiH imamo najviše prava da razmišljamo šta je najbolje za našu zemlju. U BiH je proveden referendum, i to na potpuno zakonit, legitiman i regularan način. Rezultati se ne moraju svima dopasti. Ali, ako su oni doneseni na zakonit način, a jesu, red bi bio da se poštuju. Može se postaviti pitanje hoćemo li provoditi referendume sve dok rezultati ne budu odgovarali nekome - kazao je Lozančić.

Ratni član Predsjedništva BiH i potpredsjednik SDU Ivo Komšić tvrdi da Montgomerijeve izjave predstavljaju "prizivanje novog rata u BiH".

- Neka gospodin preuzme odgovornost za to. U ovoj državi ima dovoljno onih koji bi poveli novi rat - rekao je Komšić.

7.6.2009.
Pincom.info

Montgomery: Hrvati trebaju dobiti entitet

MOSTAR - Potpuno suprotno od svega što je zagovarao u vrijeme kada je bio najmoćniji čovjek na ovim prostorima, bivši američki veleposlanik William Montgomery objavio je u četvrtak članak u New York Timesu u kojem se zalaže za referendum te za moguće odcjepljenje Republike Srpske iz BiH i za podjelu Kosova duž rijeke Ibar!

Na pitanje što ga je motiviralo na promjenu politike koju je i sam tolike godine provodio, Montgomery u razgovoru za Večernji list objašnjava: – Kad sam ja počeo raditi na ovim problemima, moja je kći bila u dobi od šest godina i kretala je u osnovnu školu. Sada završava fakultet.

Riječ je, dakle, o cijeloj generaciji koja je pokušavala doći do cilja na jedan način, a očito je da on, iako smo toliko puno sredstava uložili – ne funkcionira.

Neka naši novi političari uzmu tjedan ili dva i razmisle i o drukčijim mogućnostima – predlaže Montgomery te, govoreći kao insajder, naglašava kako pouzdano zna da u 15 godina američka administracija nije pokrenula nijednu ozbiljnu analizu ostvarivosti svojih ciljeva na ovim prostorima.

– Milorad Dodik priča istu priču kakvu su Srbi pričali prije 15 godina i to se neće promijeniti. U BiH nema nikakvog napretka, nema čak ni slobode govora – kaže.

Na pitanje što će se u slučaju podjele BiH dogoditi s Hrvatima, Montgomery kaže kako se pokazalo da je stvaranje Federacije BiH bilo pogrešno i da ona ne funkcionira. Ako BiH opstane, Hrvati trebaju dobiti entitet s istim ovlastima kakve ima RS.

U slučaju podjele, tvrdi, ne bi se trebale stvarati čvrste granice i vizni režimi među narodima, nego treba prihvatiti sva pravila zaštite manjina i normalnu komunikaciju među državama kakva se zagovara u Europi.

Montgomery to ilustrira slučajem Crne Gore. Kaže da se u njegovo vrijeme administracija protivila crnogorskom referendumu, ali on se zbio, Crna Gora postala je samostalna država, a nema nikakvih loših posljedica.

6.6.2009.
Pincom.info

Reis Cerić traži da šerijat bude sastavni dio Ustava

SARAJEVO - Istup poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafe Cerića o tome da šerijat treba institucionalizirati kao sastavni dio prava muslimana izazvat će veliki broj reagiranja, prije svega u otvaranju rasprave o ustavnim promjenama u zemlji koje bi se trebale odvijati u okviru prudske trojke.

- Šerijat je za muslimana moralni kod koji ga potiče da čini dobro i da se kloni zla. To ne samo da nije u suprotnosti s državnim Ustavom, koji ima cilj osigurati prava svih ljudi bez obzira na vjeru i naciju te da im osigura mir i sigurnost u kući, na poslu i na ulici.

Nije toliko važno kako ćemo zvati ustav, važno je da taj ustav jamči, štiti i razvija vrijednosti bez kojih nema zajedničkog života među ljudima i narodima, rekao je reis Cerić u predavanju na Katoličkoj akademiji u Berlinu govoreći o temi “Šerijat i muslimanski društveni dogovor u Europi”.

Reis Cerić je pri tome “načelno” poručio da šerijat nije državni ustav, no istodobno svoje zagovaranje institucionaliziranja vjerskog koda ponašanja muslimana u najviši akt države povezao je sa stradanjem Bošnjaka u Srebrenici! - Za žrtve genocida u Bosni i Hercegovini bilo je najvažnije da su ostali živi. Zato strahovi koji se šire po Europi nemaju uporište jer u Srebrenici nije bilo šerijata, naglasio je poglavar Islamske zajednice, piše Večernji list.

Ovo je kontinuitet promišljanja poglavara Islamske zajednice u BiH koji je ranije zagovarao da svi muslimani u Europi imaju jedinstvenog vjerskog i političkog vođu.

Ovakve inicijative i ranije su bile prisutne u dijelu bošnjačke politike BiH. Jedna od najozbiljnijih je izražena i u pisanju pokojnog bošnjačkog lidera Alije Izetbegovića koji je otvoreno progovorio o muslimanskome pitanju kroz Islamsku deklaraciju.

Šerijat se odnosi na skup pravila, odredbi, učenja i vrijednosti koja upravljaju život muslimana u osobnom i društvenom životu čije je izvorište u svetoj knjizi muslimana Kuranu. Šerijat propisuje i pravila ponašanja muslimana u politici, društvu, gospodarstvu, pravu.

5.6.2009.
Pincom.info

Stranci su oduzeli Hrvatima kanal!?

SARAJEVO- Bivši hrvatski član Predsjedništva BiH, a danas izaslanik u Domu naroda Ivo Miro Jović pretpostavlja kako su strani suci glavni razlog zbog kojeg zahtjev prema kojem je sadašnji Zakon o javnom RTV sustavu štetan po vitalni nacionalni interes Hrvata, nije uvažen. On ističe kako mu službena odluka još uvijek nije dostavljena, no ima indicije i pretpostavlja da strani suci nisu bili “za” kada se glasovalo o tomu je li zakon štetan po hrvatske vitalne nacionalne interese. Politička odluka

Druga stvar na koju posebno upozorava izaslanik u Domu naroda Ivo Miro Jović je činjenica da je ova odluka donesena nakon tri godine, i to u subotu poslijepodne.
“To mi govori da je odluka koja je donesena, prije svega, političke naravi”, naglasio je Jović u izjavi za naš list, koji je pojasnio da je ovo poruka Hrvatima prema kojoj nisu dobrodošli u svojoj zemlji te u kojoj sada nemaju niti osnovna prava na informiranje na vlastitom jeziku.

Pred Ujedinjene narode

Jović nam je potvrdio i kako će odmah nakon primitka službene odluke Ustavnog suda pokrenuti proceduru upućivanja ovog zahtjeva pred Sud za ljudska prava u Strasbourgu te Povjerenstvo za zaštitu ljudskih prava pri UN-u. No, ono što ostaje upitno je hoće li rješenje, odnosno odluka Ustavnog suda biti donesena tako skoro, uzevši u obzir dosadašnje iskustvo s ovim predmetom.

Nisu isti kriteriji

Iako i “druga strana” nije imala potrebnih pet ruku za odbijanje ovog zahtjeva, on ipak nije uvažan, što Joviću govori kako ne postoji jednaki kriteriji za sve. Naime, od ukupno devet sudaca Ustavnog suda, dvojica su bila u sukobu interesa, dok su od preostalih sedam po dvojica Hrvata i Srba bila za Jovićev zahtjev. Dakle, evidentno je kako su trojica bila protiv.

Piše: Dario Pušić / dnevni-list.ba

Produbljuje se diskriminacija Hrvata u BiH

SARAJEVO – Hrvati u BiH i dalje su na marginama te se dugogodišnji diskriminacijski odnos samo još više produbljuje, što bi moglo dovesti do potpunog istrebljenja Hrvata iz ovih područja, smatra veliki broj hrvatskih političara u našoj zemlji. Preglasavanja kod donošenja krucijalnih odluka, fizičke prijetnje, mala zastupljenost u raznim tijelima vlasti…, samo su neke činjenice koje potkrepljuju ove tvrdnje. Isto tako, u tu kategoriju treba uvrstiti i posljednju odluku Ustavnog sud BiH, koji je odbacio zahtjev nekadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Ive Mire Jovića za ocjenu ustavnosti Zakona o Javnom radio-televizijskom sustavu BiH u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa i dvije televizijske i dvije radiopostaje s teritorija određenog entiteta.

Politički čimbenici

Mrinko Ćavara, potpredsjednik HDZ-a BiH, navodi kako posljednji primjer oko TV kanala pokazuje kakav je odnos prema Hrvatima u BiH.
“Prava koje imaju nacionalne manjine u europskoj zajednici Hrvati kao konstitutivan narod ne mogu dobiti u BiH”, istaknuo je Ćavara. Prema njemu, sve to pokazuje kakva je ustavna pozicija Hrvata, te su upravo zbog toga vrlo bitni razgovori o ustavnim promjenama, koje će doprinijeti tomu da sva tri naroda u BiH budu ravnopravna.
“Kada će to biti, ne znam, ali će sigurno do toga doći”, tvrdi Ćavara. S druge strane, Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a (Đapić - dr. Jurišić), smatra kako je stanje alarmantno, za što veliku odgovornost snose ljudi koji su vodili hrvatski narod te međunarodne institucije. “Hrvatska politika od rata do danas potpuno je promašena, a kakvo je stanje, dovoljno govori i posjet potpredsjednika SAD-a Josepha Bidena, iz koje se vidi da Hrvati nisu relevantan politički čimbenik, jer on se nije ni sastao s predstavnicima Hrvata”, istaknuo je Jurišić. Koliki je utjecaj Hrvata u praksi, zorno pokazuju brojni primjeri preglasavanja hrvatskih ministara u federalnoj Vladi, pa čak i kod donošenja najvažnijih odluka. Kao primjer svako treba spomenuti preglasavanja kod glasovanja za izmjene i dopune Zakona o pripadnosti javnih prihoda, kada je svih pet hrvatskih ministara glasovalo protiv, ali su izmjene ipak usvojene. Sve to izazvalo je veliko ogorčenje hrvatskog puka, jer prema mnogima, ovakva odluka vodi u propast županije. “To je poseban problem koji se nažalost provlači od osnutka Federacije. Trebalo bi se naći rješenje da se ovakve odluke donose konsenzusom, slično kako je to regulirano u Vijeću ministara”, smatra Jurišić. Dodao je kako se Hrvati moraju boriti za ravnopravnost na svim razinama vlasti, jer, prema njemu, sada je iluzija tražiti treći entitet.

Maćehinski odnos

Da se maćehinski odnos prema Hrvatima ne zaustavlja na političkoj razini, pokazuju sve učestaliji fizički napadi na hrvatske povratnike, posebice u RS-u. Tako je prije nekoliko mjeseci na kuću hrvatske povratničke obitelji bačena eksplozivan naprava, a jednog hrvatskog povratnica pretukli su ni manje ni više nego pripadnici policije RS-a! Broj riješenih slučajeva kada su u pitanju napad na hrvatske povratnike vrlo je mali. Ivan Musa, predsjednika HKDU-a, također smatra kako se stanje Hrvata u BiH pogoršava, što je vidljivo navedenih, ali iz brojnih drugih primjera.
“Primjerice, hrvatski sportski klub osvaja prvenstvo BiH, to se ne prikazuje na državnoj i federalnoj televiziji”, naglasio je Musa. Dodao je kako je slična situacija je i u svim drugim sferama života u BiH, što bi svim hrvatskim političarima trebalo dati dodatnu snagu da nastave s borbom da Hrvati dobiju oni što zaslužuju.

Iseljavanje Hrvata

Zvonko Jurišić tvrdi kako će se, ukoliko se ovakva politička i svaka druga atmosfera u BiH i dalje nastavi, Hrvati iseliti s ovih područja. “Nažalost, ukoliko ne dođe do značajnih promjena, u razdoblju od deset godina u BiH više neće biti Hrvata”, kaže Jurišić. Zbog toga, sve hrvatske stranke trebale bi biti jedinstvene da preko novog ustava riješe nagomilane probleme hrvatskog puka u BiH.

Kreševska deklaracija

Ivan Musa uvjeren je kako će se novim ustavnim rješenjem ipak Hrvati staviti u ravnopravniji položaj. “Hrvati su 2007. jasno rekli kakvu BiH vide, kroz najjači dokument hrvatskog naroda, a to je Kreševska deklaracija”, navodi Musa. Dodao je kako Hrvati od tog dokumenta sigurno neće odstupiti idućih dvadesetak godina, te na osnovi tih postulata tražiti svoja prava.

Borba za prava

Ivo Miro Jović, izaslanik HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta BiH, dijeli slično mišljenje s većinom hrvatskih političara. “Posljednji primjer oko TV kanala šalje poruku da netko ne želi Hrvate u BiH, da oni tu nisu dobrodošli”, tvrdi Jović. Ipak, i pored ovog, ali i brojnih drugih problema koji muče Hrvate, Jović jasno poručuju da su Hrvati najstariji narod na ovim područjima i zasigurno neće nestati iz BiH.

Ustavne promjene

Mrinko Ćavara, potpredsjednik HDZ-a BiH, navodi kako posljednji primjer oko TV kanala pokazuje kakav je odnos prema Hrvatima u BiH. “Prava koje imaju nacionalne manjine u europskoj zajednici Hrvati kao konstitutivan narod ne mogu dobiti u BiH”, istaknuo je Ćavara. Prema njemu, sve to pokazuje kakva je ustavna pozicija Hrvata, te su zbog toga vrlo bitni razgovori o ustavnim promjenama.

Piše: Dragan Bradvica/ dnevni-list.ba

Čović: Neću prihvatiti da Hrvat bude premijer

MOSTAR - Lider HDZBiH Dragan Čović izjavio je da apsolutno neće prihvatiti mogućnost da novi federalni premijer bude iz reda hrvatskog naroda, a Bošnjak na čelu Ministarstva financija FBiH.

- To nije ozbiljna ideja. Mislim da je neodgovorno u ovom teškom vremenu dati onima koji ustavno imaju manjinu u Vladi FBiH da upravljaju njome i da je vode. Pogotovo, jer bi novi saziv vlade trebao raditi godinu, do godinu i pol. Neodgovorno je i neozbiljno da se vrući kolač ili teška situacija koju imamo želi izmjestiti. Prevažna je funkcija premijera i to mora biti predstavnik najjače političke grupacije, to jeste Stranke demokratske akcije. SDA jednostavno mora imati svog čovjeka i to jakog kandidata - kazao je Čović za sarajevski Dnevni avaz i dodao da je imenovanje premijera iz SDA "jedini način da se ozbiljno uhvatimo ukoštac s problemima".

Po njemu, insistiranje na tome da Hrvat bude novi premijer moglo bi "narušiti neke odnose", budući da bi moralo doći do pomjeranja i drugih važnih funkcija u FBiH poput entitetskog predsjednika.

Čović tvrdi da HDZBiH i SDA moraju napraviti kostur buduće vlade FBiH.

- Jednostavno, moramo shvatiti da su mandati svih ministara na dispoziciji. Moramo napraviti novu koncepciju Vlade, bez obzira na to koliko će ljudi iz starog saziva uopće ostati u njoj. Također, moramo otvoreno razgovarati i o promjenama nekih resora u Vladi FBiH kako bi na najbolji način mogli angažirati neke ljude. Ne moramo robovati podjelama ministarstava od prije tri godine, ako one nisu dale rezultat. Mislim tu na sva ministarstva. Ako pet ministarstava pripada Hrvatima, tri Srbima i osam Bošnjacima, sad to može izgledati drugačije u smislu samih resora. Sve to trebamo prilagoditi ekspertima - mišljenja je Čović.

On otvoreno kaže da, uprkos razgovorima koji se trenutno vode, ne vjeruje da će kadrovi SDA, SBiH, HDZ-a 1990, HDZBiH i SNSD-a činiti novu vladu FBiH.

- Teško da će tih pet stranaka činiti vladu - zaključio je Čović.

Na pitanje bi li SDA i HDZBiH mogli naći nove partnere za vlast u FBiH, Čović kaže da je "bilo kontakata sa svima", te da će on osobno razgovarati s "onima koji mogu pomoći da vlada ima stabilnost".

Govoreći o mogućnosti da oporbeni SDP podrži manjinsku vladu SDA i HDZBiH, o čemu se govori u političkim kuloarima, Čović naglašava da se o svemu mora voditi računa i da se sve mora odvagati.

- Moramo naći kompetentnu osobu za novog premijera FBiH. Prije svega, to mora biti čovjek koji razumije gospodarske prilike, osoba koja je prošla gospodarstvo i može donositi odluke na makro i mikroekonomskom planu. Onaj koji to ne može, ne može ni upravljati FBiH - rekao je Čović.

31.5.2009.
Pincom.info

BiH ne mora s dva entiteta ući u EU

SARAJEVO - Američki veleposlanik u BiH Charles English za Dnevni list ukazuje na veliku važnost potpore domaćem pravosuđu koju je uputio potpredsjednik Joseph Biden. English kaže kako je važnije fokusirati se na opredjeljenje SAD-a prema BiH nego na pitanje eventualnog imenovanja specijalnog izaslanika.

Federacija je ostala bez premijera. To je osobna odluka Nedžada Brankovića, međutim, neki tvrde kako je ona ipak neozbiljna jer je Federacija u teškom stanju?
- Ne mislim kako mogu puno kazati o tome. Ono što znam jest da je premijer podnio ostavku sukladno važećim zakonskim odredbama i da je ona neopoziva.

Posjet Bidena se još uvijek komentira. Upućena je snažna potpora BiH, makar neki političari, kao primjerice Dragan Čović, smatraju kako je Biden podržao dvoentitetsko uređenje BiH. Može li se to smatrati točnim tumačenjem?
- Ako se pažljivo analizira govor potpredsjednika Bidena pred zastupnicima u Parlamentu onda se može vidjeti kako je on vrlo jasno kazao što se očekuje da BiH uradi. Potpredsjednik SAD-a je podvukao činjenicu kako BiH mora biti jedinstvena i suverena država i to je temeljni zahtjev spram BiH na njezinom putu k EU i NATO savezu. Biden je naglasio kako BiH mora biti funkcionalna i učinkovita država kako bi mogla ispuniti sve zahtjeve koju su pred nju stavljeni. Ona mora biti država u kojoj se poštuju prava konstitutivnih naroda i svih drugih građana. Biden, kao i SAD kao država, razumiju kako specifična povijest koju ima BiH nalaže da u njoj postoji sustav provjere i ravnoteže. Jasno je rečeno da građani moraju konsenzusom odlučivati o budućem ustavnom uređenju. Ono što želim naglasiti i otkloniti te dvojbe jest da je potpredsjednik Biden kazao kako BiH može ući u EU kao država s dva entiteta, ali nije kazao da to tako mora biti. Međutim, ma kakva bila unutarnja struktura, ona mora biti utemeljena na konsenzusu.

Vjerujete li u iskrenost ovdašnjih političkih elita i njihovih danih obećanja i opredijeljenost za dijalog i napredak?
- Koja je alternativa? Bez fokusiranja na dijalog i kompromis neće biti pomaka BiH na putu k euroatlantskim integracijama. Znači, političari u BiH imaju izbor: kroz dijalog napraviti pomake k integraciji BiH u EU i NATO savez ili će se suočiti s izolacijom. Kao što je rekao europski povjerenik Solana svijet i EU bit će hladni i u njima će biti teško živjeti. Ja osobno ne mogu zamisliti da će građani BiH dopustiti da čelnici izaberu izolaciju.

Na koji način će SAD i EU zajednički nadzirati ispunjavanje obećanja koje su čelnici dali Bidenu? Što podrazumijevaju instrumenti snažnijeg zajedničkog angažiranja?
- I moj posao ovdje je da to u neku ruku radim. Mislim kako ste u pravu kada tvrdite kako je i zajednički posjet Josepha Bidena i Javiera Solane poruka kako će SAD i EU biti punopravni partneri u angažiranju i opredijeljenosti da se pomogne BiH na putu k EU-u i NATO-u. Dakle i SAD i EU su odlučili nastaviti sudjelovati u intenzivnom dijalogu kako bi se ovoj zemlji pomoglo da ostvari napredak. Pri tome i SAD i EU će biti obavještavani o napretku kroz izvješća svojih predstavnika. Još je jedna stvar jako bitna. Zajednički posjet Bidena i Solane je i znak kako će oni ubuduće imati jedan zajednički glas. Od svojih predstavnika u BiH također će tražiti da zajednički, s jedim glasom, rade na svim ključnim pitanjima.

Tjeralice koje je za 19 osoba raspisala Srbija, kao i slučaj Tuzlanska kolona, podigli su političke tenzije i izazvale dodatne podjele u BiH. Je li domaće pravosuđe moralo biti ažurnije kako se te stvari raščistile bez politizacije?
- Smatram i vjerujem kako su ti predmeti trebaju procesuirati u BiH, a ne negdje izvan BiH. Isto tako imam informaciju kako Tužiteljstvo BiH ima vrlo dobro razrađenu Strategiju za procesuiranje ratnih zločina. Zapravo jedan od ciljeva ili uvjeta za zatvaranje Ureda visokoga predstavnika u BiH jest precizno razrađena Strategija o procesuiranju ratnih zločina. Držim kako će Tužiteljstvo nastaviti raditi po toj Strategiji i od slučaja do slučaja određivati koje će predmete uzeti za procesuiranje i u tom slučaju neće biti predmetom raznih pritisaka. Pravosuđe, dakle, mora biti neovisno i bez pritisaka u provedbi zakona.

SDA je dobila novoga-staroga predsjednika. Kažu Amerika je pomogla da on i treći puta bude izabran. Jeste li zadovoljni i što očekujete od njega?
- Želim prvo pojasniti kako SAD postupa u takvim slučajevima. Mi dajemo potporu politici i programu, a ne individuama. Jednako se nadamo kako će ljudi u BiH izabrati one ljude koji će ponuditi dijalog i kompromis. Čelnike koji će biti posvećeni BiH, državi koja pruža jednaka prava i zaštitu svim svojim građanima. Ponavljam BiH ima specifičnu povijest i zato je iznimno važno to funkcioniranje po sustavu provjera i ravnoteže. Vjerujem kao se Sulejman Tihić dokazao kao čelnik koji je spreman na dijalog i kompromis. Biden jest spomenuo njegovo ime, međutim, on je u stvari spomenuo ono što je Tihić radio, a to je posjet Banjoj Luci i razvijanje dijaloga preko entitetskih granica.

Izaslanik za Balkan
Je li Barack Obama odustao od imenovanja specijalnoga izaslanika za Balkan?
- Mislim kako je fokus opredijeljenosti SAD-a prema BiH mnogo bitniji od načina na koji će se ta opredijeljenost manifestirati. Sama činjenica da je potpredsjednik Biden među prvim posjetima inozemstvu izabrao upravo BiH, koju jako dobro poznaje, je u stvari pravi pokazatelj opredijeljenosti SAD-a prema BiH.

Neovisno pravosuđe
Još je jedan dio govora Bidena bio dosta upečatljiv. Dao je potporu domaćem pravosuđu. Neki i nisu baš sretni zbog toga?
- To je jako važna poruka u njegovom govoru. Neovisno pravosuđe, odnosno mogućnost da ono svoj posao radi neovisno od političkih pritisaka i utjecaja jest ključna stvar u svim demokratskim državama. SAD osuđuje bilo kakve pritiske na tijela pravosuđa. Znači, svi građani moraju se ponašati po zakonima zemlje, ali jednako tako i svi moraju biti dostupni pravosuđu.

Razgovarao: Antun Mrkonjić / dnevni-list.ba

Osuđeni za Grabovicu na slobodi zbog zdravlja

MOSTAR - Bivši pripadnici Armije BiH Nihad Vlahovljak, Haris Rajkić i Sead Karagić, koji su još u kolovozu 2007. godine osuđeni pred Županijskim sudom u Mostaru na po 13 godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog nad hrvatskim civilima u selu Grabovica, još uvijek su na slobodi i ne zna se kada će i hoće li odslužiti kaznu za navedeni zločin.

Prema podacima koje je zastupnik u Parlamentu BiH Ivo Miro Jović službeno dobio od sarajevskog Općinskog suda, razlog neupućivanja trojice osuđenih zločinaca na izdržavanje kazne su “zdravstvene prirode”.

- Iritira me ovakva situacija jer smo prije nekoliko dana imali situaciju gdje su se mediji i javnost u BiH digli na noge zbog čovjeka koji je u Hrvatskoj osuđen na deset godina zatvora za ratne zločine, a ovdje imamo trojicu osuđenih na po 13 godina koji su još na slobodi i to nikoga ne tangira, kaže Jović, koji je mjesecima čekao na odgovor o razlozima zbog kojih odgovorni za zločine u Grabovici nisu u zatvoru niti 21 mjesec od izricanja presude.

Vlahovljak, Rajkić i Karagić, bivši pripadnici Devete motorizirane brigade Armije BiH, osuđeni su zbog ubojstava troje članova obitelji Zadro, i to Ivana, Matije i Mladena, koje se dogodilo 9. rujna 1993. godine. Tada su u Grabovici ubijena ukupno 33 Hrvata. Osim spomenute trojice koji su na slobodi, za ove zločine osuđen je još samo Enes Šakrak, piše Večernji list.

Županijski sud u Sarajevu izrekao mu je kaznu od deset godina zatvora za ubojstvo Ljubice Zadro i njezine trogodišnje kćeri Mladenke. Preživjeli mještani Grabovice, koji i danas žive daleko od svojih domova, bezuspješno su prosvjedovali što se sudski procesi vode parcijalno i što nalogodavci zločina nisu izvedeni pred sud. Zapravo, za većinu od 33 ubojstva do danas nitko nije odgovarao i krajnje je upitno hoće li i kada odgovarati.

Indolentno ponašanje pravosuđa BiH u slučaju Nihada Vlahovljaka, Harisa Rajkića i Seada Karagića ne daje previše razloga za optimizam. Inače, presuda njima trojici pravomoćna je već osam mjeseci jer je Vrhovni sud Federacije BiH u rujnu prošle godine odbio sve njihove prizive na presudu.

23.5.2009.
Pincom.info

Banja Luka: Davidović se srami informacija o ratnom progonu Hrvata i Bošnjaka

BANJA LUKA - Gradonačelnik Banje Luke Dragoljub Davidović potvrdio je danas da je promotivna turistička brošura povučena s banjalučkih ulica prije održavanja Svjetskog prvenstva u raftingu zbog, kako je Davidović rekao, "greške koju je očigledno netko zlonamjerno uradio".

Komentirajući sinoćnji prilog banjalučke Alternativne televizije u kojem se navodi da je prvi broj turističkog časopisa povučen, jer u njemu piše da je, "prema procjenama, tijekom posljednjeg rata Banju Luku, u kojoj inače nije bilo ratnih dešavanja, moralo napustiti oko 80.000 uglavnom Bošnjaka i Hrvata te da je na Manjači bio smješten jedan od najvećih koncentracijskih logora tijekom rata", Davidović je rekao da je očigledno netko imao zlu namjeru da tako nešto napiše.

"Zbog toga smo sve primjerke brošure povukli prije početka Svjetskog prvenstva u raftingu", naglasio je Davidović i dodao da u prvom promotivnom materijalu koji je, kako je rekao, radila određena institucija, agencija, toga nije bilo.

Odgovarajući na pitanje hoće li netko snositi odgovornost za štetu koju je sadržaj ove brošure nanio gradu i Republici Srpskoj (RS), Davidović je rekao da u narednom periodu ostaje da se vidi tko je to uradio i da je siguran da to nije nitko od domaćih ljudi.

Banjaluka je domaćin Svjetskog prvenstva u raftingu koji se održava od 17. do 24 svibnja.

Kada je riječ o gradonačelnikovoj rekaciji, nije posve jasno demantira li Davidović činjenicu da je u Banjoj Luci bilo progona ne-Srba ili misli da je "greška" to što taj podatak ne treba stojati u turističkim publikacijama.

22.5.2009.

Srna/Pincom.info

HVO ostao kratkih rukava

SARAJEVO- Iako im je bilo obećano rješenje statusa i izjednačavanje mirovina s pripadnicima, odnosno časnicima Armije BiH, 251 pripadnik HVO-a u ovom je trenutku ostao kratkih rukava. Naime, prema tvrdnjama Ivana Jurčevića, predsjednika Udruge umirovljenika i razvojačenih branitelja HVO-a Federacije, međuresorna radna skupina koja radi na uredbama koje se tiču umirovljena različitih braniteljskih kategorija, potpuno je zaobišla pripadnike HVO-a, koji će, prema njegovim tvrdnjama, po visini mirovina ponovno ostati daleko iza svojih kolega iz Armije BiH. Kriva informacija

Predsjednik Udruge umirovljenika i razvojačenih branitelja HVO-a je stoga jučer uputio i dopis federalnom premijeru Nedžadu Brankoviću, u kojem ga je obavijestio kako ga je međuresorna skupina krivo informirala, te je zatražio što skoriji sastanak s premijerom Brankovićem.
“Ukoliko ova inicijativa ne urodi plodom, moglo bi biti svašta”, kazao je Jurčević, pojasnivši kako su prosvjedi i blokade sada sasvim izvjesni.

Opterećenje proračuna

Druga stvar na koju je upozorio jest navodna činjenica kako je međuresorna radna skupina u pravo na mirovine uvela i neke kategorije koje do sada nisu bile u uredbama, čime se, upozorava, ponovno vrši opterećenje federalnog proračuna.
Jurčević je potvrdio da je obećanje kako će se mirovine za 251 pripadnika HVO-a izjednačiti, doneseno još u prosincu, ali do danas nije ispoštovano. Radi se o ljudima koji su u mirovinu poslani odlukom civilnog zapovjednika, međutim, iznos njihovih mirovina nije ni blizu mirovinama koje dobivaju pripadnici Armije BiH.

Piše: Dario Pušić / dnevni-list.ba

BiH najgora za život u cijeloj Europi

SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja je najgora za život u cijeloj Europi. Vrlo nizak standard života, velika korupcija, loši uvjeti života, loš obrazovni sustav, slab razvoj gospodarstva… Sve ovo samo su neke kategorije koje potkrepljuju te tvrdnje, do kojih su preko svojih istraživanja došle razne europske institucije. Tako je BiH rangirana na 78. mjesto, na godišnjem popisu najboljih država za život koju tradicionalno objavljuje međunarodni internet magazin “International living”. Po toj listi prije naše zemlje se nalaze neke države koje su godinama bile znatno nerazvijenije od BiH, primjerice Albanija i Makedonija. Poražavajući podaci

Ipak, najgori podatak je svakako što gotovo sve zemlje bilježe napredak, dok BiH stagnira ili čak uvelike pada.
“To je zaista katastrofa, ali ipak ne treba čuditi jer dok god su na sceni ovakve političke elite, koje su korumpirane i iskazuju veliko neobrazovane, situacija ne može krenuti na bolje”, rekla je Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka. Kao ilustraciju cjelokupnog stanja u BiH, treba napomenuti kako se po korumpiranosti BiH nalazi na 92. mjestu na svijetu, gdje nam društvo prave zemlje poput Benina, Lesota, Gabona… Nadalje, prema ekonomskim slobodama zauzimamo 121. mjesto od 157. zemlje koja se prati ovim istraživanjem, a prema kvaliteti obrazovanja BiH zauzima 39. mjesto u konkurenciji 48 država. Svi nabrojani podaci doveli su našu zemlju u situaciju da čak 77 posto mladih želi napustiti BiH, a naša svakodnevica je da sposobni i školovani ljudi odlaze u druge zemlje.
“To je vrlo lako objasniti. Sadašnje vlasti namjerno su uništile obrazovanje jer neukom masom puno je lakše manipulirati, što vlastima sasvim odgovara”, kazala je Cenić. Dodala je kako je naša zemlja imala veliku šansu za snažan uzlet uvođenjem PDV-a i raznim pomoćima od međunarodnih institucija, međutim, ni to nije iskorišteno. “Sve dok je stanje u BiH ovakvo, ne možemo se nadati nikakvom uzletu našeg društva”, zaključila je Cenić.

Učinkovit rad

Demir Mahmutćehajić, aktivist iz nevladinog pokreta “Dosta”, smatra kako su navedeni pokazatelji razlog da se svi u ovoj državi trebaju zabrinuti, ali nažalost čini se kako to odgovorne ljude ne zabrinjava.
“Sve dok mi kao građani prihvatimo da nama upravlja šačica kriminalaca i ratnih profitera, i to smatramo nepromjenjivim, sigurno je da ćemo samo još dublje tonuti. U takvoj situaciji ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi nam bilo bolje”, ustvrdio je Mahmutćehajić. On dodaje kako se BiH vrlo brzo može podignuti, te kako jedna godina učinkovitog rada može nadoknaditi deset izgubljenih godina. Međutim, dok sve svjetske zemlje rade na prosperitetu, ulažu u izgradnju, zapošljavaju građane u BiH se svaki put kada treba nešto pokrenuti povlače razna nacionalistička pitanja, te se takvi projekti stopiraju i nanosi se nenadoknadiva šteta našoj zemlji.

Europska pomoć
Svetlana Cenić naglasila je kako je Europa svjesna svih problema koji muče našu zemlju, te je u dosta navrata “pružila ruku” te dala razne financijske pomoći. “Trenutačno imamo nekoliko kreditnih linija koje su odobrene i potpisane, ali nitko ne upravlja i ne usmjerava ih u razvojne projekte”, navodi Cenić. Dodala je kako i ta činjenica dovoljno govori o neozbiljnosti naših vlasti.

Otpuštanja radnika
Kako je bh. gospodarstvo na rubu kraha dovoljno govore podaci o otpuštanju radnika, te je tako prema nekim podacima u prva četiri mjeseca ove godine otkaze dobilo više od 35.000 radnika. Sve su češće slike nezadovoljnih radnika na ulicama, zatvaranja ili velikog smanjenja proizvodnje u tvornicama, te propadanja izvozno orijentiranih poduzeća zbog negativnih učinaka financijske krize.

Piše: Dragan Bradvica/ dnevni-list.ba

Zbog čega je Konjic ostao bez Hrvata?

KONJIC - Unatoč općepoznatoj činjenici da je zbog posljedica ratnih djelovanja u BiH svoje domove napustilo preko 50 posto njezinog pučanstva što je dovelo do izmijenjene nacionalne strukture u skoro svim višenacionalnim sredinama, sudeći prema trenutačnim pokazateljima, općina Konjic predstavlja drastičan primjer po tom pitanju.

Naime, od prijeratnih oko 12.000 žitelja hrvatske i 6.600 srpske nacionalnosti danas tamo stvarno živi oko 1.200 Hrvata i 300 Srba, uglavnom starije životne dobi.

Trend iseljavanja je nastavljen i nakon potpisivanja mirovnih sporazuma o prestanku ratnih djelovanja što zorno dokazuje činjenica da je nakon prvih poratnih lokalnih izbora tamošnje Općinsko vijeće bilo zastupljena s pet vijećnika hrvatske nacionalnosti kroz HDZ BiH, dok je na posljednjim izborima jedva dobilo jednog zastupnika.

Povratak je izostao usprkos javnih poziva pomoćnog biskupa Vrhbosanske nadbiskupije dr. Pere Sudara i bivših konjičkih župnika, sada već pokojnih, fra Bone Krndelja i fra Ivana Bradvice, te don Ante Ledića, zahvaljujući kojem je tamo bio uspostavljen i Katolički školski centar.

Razlog lošeg povratka mnogi vide i u činjenici što je bošnjačko-hrvatskim sukobom prouzročen veliki broj žrtava – preko dvjesto poginulih i nekoliko stotina više invalida HVO. Uzrok , svakako, leži i u velikom razaranju hrvatskih sela od kojih su mnoga do temelja uništena te zločinu koji je nakon rata Muamer Topalović počinio nad obitelji Aanđelić u najbrojnijem hrvatskom selu u Kostajnici, u kojemu je do tada zabilježen trend povratka nakon čega je u cijelosti splasnuo.

„Doći tamo gdje smo nikli i ponikli znači vratiti se sebi,“ riječi su biskupa Sudara koje je u više navrata izgovorio za velikih vjerskih blagdana u rodnom mu „Klisu“ u konjičkoj općini.

Biskup Sudar kontinuirano apelira kako prognano pučanstvo samo na svojoj rodnoj grudi može naći smiraj i sreću i da se i po cijenu žrtve ne odriču svoga zavičaja i njegovih vrijednosti.

Nisu urodili plodom ni njegovi apeli na hrvatske političare da se iskreno okrenu organizaciji povratka i da povratnicima osiguraju normalne životne i radne uvjete.

Međutim, činjenice pokazuju da vladajuće garniture nisu iskreno ni podupirale povratak nego su to činile samo deklarativno i to, uglavnom, na promidžbeni skupovima.

Budući da politički lideri i danas često nastupaju retorikom o bezuvjetnom povratku i običan puk napokon zamjećuje kako to ne korespondira sa stvarnošću.

I udruge izbjeglica koje su trebale raditi na povratku bile su samo produžena ruka politike čija je aktivnost u mnogo čemu zatajila po tom pitanju.

Zbog izostalih rezultata povratka i nastavka trenda iseljavanja konjičkih Hrvata došlo je do ukidanja KŠC čime je, na neki način, stavljena točku na bolje hrvatsko sutra u tom kraju. Za sve to razdoblje u Mostaru je djelovalo političko vodstvo OOHDZ Konjic čiji su predstavnici, kako mnogi kažu, na „daljinski način“ upravljali konjičkim Hrvatima.

Konjic im je služio samo kao izborna baza i tamo bi odlazili, uglavnom, pred izbore, kako bi osigurali svoju kandidaturu na izbornim listama za daljnji re-izbor u županijskim, entitetskim i državnim tijelima vlasti.

Takav način njihovog manipuliranja trajao je sve do prošle godine kada su se napokon tamošnji žitelji politički samoorganizirali i isključili iz političkog vodstva HDZ BiH licemjerne, kako ih zovu, turist-političare i izabrali vodstvo od stvarnih žitelja u Konjicu.

Činjenice pokazuju da su izbjeglice u ratnom vihoru ostale bez svega što bi trebao imati jedan narod u svom mjestu življenja i rada. Nakon takove šokantne situacije krenuli su različitim životnim putovima. Dok je jedan broj otišao u Hrvatsku i druge zemlje veći je broj svoje novo stanište pronašlo u dolini Neretve, na području Mostara i Čapljine.

Okupljanje prognanih konjičkih Hrvata na misnim slavljima u konjičkim župama, gdje ih nekad bude i preko tisuću, samo su privid kako je povratak na pomolu. Na tim se skupovima zamjećuje kako se istodobno razmjenjuju prizori tuge, bola, žalosti i radosti.

I takva okupljanja zasigurno imaju veliko značenje jer je to istodobno i susret s istinom da su tamo nekada živjeli, radna mjesta imali, kuće gradili i odjedanput bez svega ostali. Mnogi od njihovih najbližih članova obitelji su tamo i svoje živote ostavili. Što vrijeme više odmiče susreti postaju sve rjeđi.Uglavnom se posjećuju groblja za Dan svih svetih i Dan mrtvih.

„ Zla je sudbina preživjele u bijeli svijet otjerala te mnogi od tuge i žalosti i prijevremeno s ovoga svijeta nestanu“, kazao je nedavno don Vlado Markić, prijeratni klišanski župnik na misnom slavlju u Čapljini.

Tužnoj izbjegličkoj priči, po prosudbi autora ovih redova, treba pridodati i riječi Tolstoja iz knjige Ana Karenjina „Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način“. Dodajmo tome i pitanje: Gdje i kako naći smiraj i sreću nakon takovih događanja? Sretne i nesretne obitelji zasigurno na to pitanje imaju različite odgovore.

20.5.2009.
Ilija Šagolj / Pincom.info

Više od milijun siromašnih u BiH

SARAJEVO - Više od milijun građana BiH siromašno je trenutno, a situacija će biti još teža zbog najave da će još oko 50.000 ljudi dobiti otkaz do kraja ove godine.

Ovaj podatak iznio je Hajrudin Šahić, predsjednik Koordinacionog odbora humanitarno-karitativnih organizacija (HKO) u BiH, nakon međunarodne konferencije o siromaštvu i socijalnoj isključenosti u BiH.

- Prema službenim podacima, krajem 2008. godine u BiH je bilo gotovo 800.000 građana siromašno. Prema podacima HKO-a i imajući u vidu krizu sada je takvih građana više od milijun. Samo u Merhametovim javnim kuhinjama dnevno se hrani 10.550 građana, a njih 3.500 je na listi čekanja jer nismo u mogućnosti da im pružimo jedan topli obrok dnevno", istakao je Šahić.

Predstavnici HKO-a su upozorili da su zbog siromaštva najviše ugrožena djeca, zbog čega im je onemogućeno školovanje. Istakli su da je najkritičnija situacija u ruralnim područjima oko Zeničko-dobojske županije, pišu Nezavisne.

- Nemamo podatke za FBiH koliko djece, zbog siromaštva, ne može pohađati osnovnu školu. U RS je 150 djece odustalo od školovanja jer im roditelji nisu u mogućnosti to priuštiti", kazao je Šahić, dodavši kako vlasti nisu sposobne niti imaju želje da se nose s ovim problemom.

Pločkinić: Prijavit ćemo BiH UN-u i Vijeću Europe

SARAJEVO - Predsjednik nevladine organizacije "Croatia libertas" iz Mostara Leo Pločkinić ustvrdio je danas na pres-konferenciji u Sarajevu da je mirnodopska Bosna i Hercegovina, konkretno njen glavni grad etnički očišćena sredina s dominacijom Bošnjaka.

Kao primjer obespravljenosti Hrvata u zemlji, naveo je "preglasavanje na izborima" u kojem su Bošnjaci izabrali političkog kandidata Hrvata mimo izborne volje građana hrvatske nacionalnosti.

Pločkinić je rekao da njegova organizacija traži od Ureda visokog predstavnika u BiH da Sarajevu nametne statut prema mostarskom uzoru jer bi to omogućilo ravnomjarnu zastupljenost predstavnika svih konstitutivnih naroda, a ne izrazito jednog.

On tvrdi da su učestali pritisci Bošnjaka na intelektualce ostalih nacionalnosti i kao još jednu od metoda za tiho etničko čišćenje u Sarajevu naveo neizdavanje građevinskih dozvola srpskim, hrvatskim i židovskim institucijama i pojavu antisemitskih ispada.

"Namjeravamo organizirati javne tribine, peticije, ako treba i na međunarodnoj sceni, ne bi li svi narodi dobili ravnopravan tretman u Sarajevu, a ne neki od njih apartheidski, kao što je danas.

Najavljujemo da ćemo Bosnu i Hercegovinu prijaviti Ujedinjenim narodima i Vijeću Europe zbog kršenja konstitutivnih prava Srba i Hrvata" izjavio je Pločkinić.

On, kao i Zoran Zovko koji je na pres-konferenciji predstavljen kao predsjednik HVIDRA-e Herceg-Bosne u Mostaru, tvrde da Sud BiH tereti za ratne zločine izrazito više Srbe i Hrvate nego Bošnjake, zanemarjući time bošnjačke zločine.

Iste zamjerke, ali na račun Haškog tribunala, izrekao je Darko Trifunović kojeg je Pločkinić predstavio kao specijalnog predstavnika nevladinih organizacija iz Republike Srpske.

Trifunović također tvrdi da Sarajevo - "grad moga strica Duška Trifunovića", kako se izrazio, nije više komotan za sve i kao prilog toj tvrdnji naveo da druga dva planirana govornika iz Republike Srpske - jedan iz boračkog, a drugi iz udruženja bivših logoraša, nisu došli na ovu pres-konferenciju jer su dobili prijetnje.

Zoran Zovko tvrdi da se aršinima Suda BiH nastoji mijenjati istina o nedavnoj prošlosti zemlje i proglasiti HVO zločinačkom organizacijom.

"Marko Radić, naprimjer, nepravedno je usmeno osuđen na 25 godina. Želi se dokazati da je HVO napao Armiju RBiH, što nije istina", izjavio je Zovko.

Tvrdi da Sud BiH favorizuje suđenje Srbima i Hrvatima " radi tuđih naputaka".

Uz napomenu da svako treba odgovarati za počinjeni zločin, Zovko je najavio veće ujedinjavanje hrvatskih udruga u Bosni i Hercegovini koje će se boriti svim raspoloživim sredstvima u želji da postignu pravdu.

Na ovoj pres-konferenciji na stolu za kojim su sjedili govornici bila je istaknuta hrvatska zastava sa šahovnicom, a predsjednik organizacije "Croatia libertas" Pločkinić rekao da su organizatori dobili pismo podrške od Arijela Livnea, specijalnog predstavnika židovskog svjetskog kongresa.

19.5.2009.
Pincom.info / Fena

Nema stabilnosti bez Hrvata

MOSTAR - Statut grada Mostar i način izbora gradskih vijećnika uzrok nemogućnosti dogovora političkih stranaka oko izbora gradonačelnika. To je središnje pitanje koje treba riješiti u cilju funkcionalnosti grada i u interesu svih građana. Pri tom odgovornost OHR-a je neupitna jer je Statut nametnuo visoki predstavnik. Zato nam treba partnerski odnos i to pitanje zahtjeva brzi odgovor, kazao je zamjenik predsjednika HDZ 1990. Martin Raguž veleposlaniku Kraljevine Švedske u BiH Bosse-u Hedberg-u.

Švedskog veleposlanika zanimala su i stajališta HDZ 1990. o ustavnoj reformi

Raguž je kazao da HDZ 1990 drži to središnjim pitanje za postizanje pretpostavki za demokratsku i funkcionalnu državu BiH i za harmoniziranje odnosa između konstitutivnih naroda.

-Stabilnosti BiH ne može biti bez rješavanja hrvatskog pitanja. HDZ 1990 drži federalni ustroj najboljim za BiH i nikada neće prihvatiti situaciju u kojoj se sve odlučuje na relaciji Sarajevo-Banja Luka. Država mora imati svoje izvorne ovlasti da bi funkcionirala, a sve ostale ovlasti bile bi decentralizirane na federalne jedinice, kazao je Raguž.

Naglasio je opredjeljenje HDZ 1900 za institucionalni pristupu donošenju novoga ustava.

-Međutim, ako to nisu u stanju činiti domaći političari, a do sada su pokazali da nisu, onda je odgovornost međunarodne zajednice da pomogne ovaj proces, jer je i Daytonski mirovni sporazum međunarodni proizvod. Ako ni unatoč tome ne bude moguće usuglasiti ustav, onda je jedino rješenje nova međunarodna konferencija o BiH, a što je predsjednik HDZ 1990 dr. Božo Ljubić već predložio na dvije posljednje sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC-a). U svakom slučaju potreban je partnerski odnos domaćih političara, Europske unije- gdje sutra i BiH treba imati svoje mjesto- i posebno SAD-a. Ova godina je posljednja ozbiljna šansa za to i ako se ne iskoristi onda će se stvari u BiH ozbiljno zakomplicirati. HDZ 1990 će imati konstruktivan pristup kao i do sada, zaključio je Raguž.

15.5.2009.
Pincom.info

Hrvatska se rješava bh. studenata

MOSTAR/ZAGREB – Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske umanjilo je broj stipendija za Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Broj stipendija koje su dobili naši učenici i studenti je smanjen skoro dvostruko. Mnogi bh. građani istaknuli su kako je smanjenje stipendija iz Hrvatske prvi znak kako ta zemlja pokušava smanjiti kadar sa strane te kako se ni bh. Hrvati više ne mogu osloniti na pomoć iz Hrvatske. Studenti su također izrazili zabrinutost smanjenjem stipendija te negoduju zbog ovakvog odnosa prema njima.

Manje sredstava u proračunu

“U odnosu na školsku i akademsku 2007./2008., kada su dodijeljene 573 stipendije, za školsku i akademsku 2008./2009. ukupno su dodijeljene 332 stipendije, što je 241 stipendija manje u odnosu na prošlu godinu”, potvrdio je u izjavi za Dnevni list glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Dragun.
“Smanjenje stipendija za studente i učenike pripadnike hrvatskog naroda izvan Hrvatske je rezultat ukupno smanjenih sredstava u državnom proračunu za ovu godinu i kao posljedica toga smanjen je i broj stipendija za sve pripadnike hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Hrvatske, bez obzira iz kojih zemalja dolaze”, objasnio nam je glasnogovornik Dragun.

Iznosi stipendija smanjeni

On je napomenuo kako se pri odabiru kandidata Povjerenstvo za dodjelu stipendija Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija držalo uvjeta i kriterija iz natječaja, među kojima je prvi kriterij bio prosjek ocjena.
Prema našim informacijama, broj prijavljenih kandidata uvelike premašuje financijska sredstva kojima raspolaže Samostalna služba za Hrvate u inozemstvu i kulturu, Povjerenstvo za dodjelu stipendija se usuglasilo da se iznos studentskih stipendija smanji s dosadašnjih 700 kuna mjesečno na 500 kuna, a učeničkih s dosadašnjih 500 kuna mjesečno na 400.
Inače, Dnevni list je već pisao kako će ove godine biti znatno smanjen iznos novca koji će Hrvatska slati u BiH. Tada smo objavili kako će se manje izdvajati za Sveučilište u Mostaru, kao i za neke druge projekte koji se odnose na bh. Hrvate. Iako su mnogi hrvatski dužnosnici izričito tvrdili da Hrvatska neće smanjivati izdvajanja za bh. Hrvate, očito je da se to ipak dogodilo. Kako smo doznali, broj dodijeljenih stipendija je znatno smanjen i za Hrvate iz drugih zemalja, prije svega iz Crne Gore i Srbije.

Piše: Arijana Beus/ dnevni-list.ba

Nastavlja se potraga za mudžahedinima

MOSTAR – Policijske i obavještajno-sigurnosne agencije u BiH i dalje nastavljaju istragu na lociranju i uhićenju osoba afroazijskog podrijetla koje nelegalno borave na teritoriju naše države i predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Glasnogovornik Federalnog MUP-a Robert Cvrtak potvrdio nam je da će akcija biti nastavljena.
U posljednja tri dana uhićene su tri osobe kojima je oduzeto bh. državljanstvo koje su stekli na osnovi borbe u proteklom ratu u BiH i ratnih zasluga. U utorak je u sarajevskoj općini Ilidža uhićen Alžirac Benhira Aisa zvani Abulrahim, predsjednik udruženja “Bosansko-alžirsko društvo”, a tijekom rata je bio pripadnik Armije BiH u Konjicu. Aisu je navodno Alžir tražio zbog sumnji da je povezan s terorizmom. U utorak su u Imigracijski centar privedeni Aiman Awad, bivši pripadnik postrojbe El-Mudžahid i Abdulah Baura kojem je suđeno za postavljanje autobombe u Mostaru. Jučer nitko od čelnih ljudi vodećih sigurnosnih agencija, policije ili ministarstava nije htio davati komentare vezane uz ova uhićenja.
“Sigurno je da ima još puno ovakvih osoba koje prijete sigurnosti građana”, kaže predsjedavajući Komisije za obranu i sigurnost Parlamenta BiH Branko Zrno. Državni ministar sigurnosti Tarik Sadović nije htio komentirati uhićenje osoba koje prijete državnoj sigurnosti. Iz Službe za poslove sa strancima kažu da je za više od 600 osoba državljanstvo oduzeto, te da se među njima nalazi oko 360 osoba afroazijskog podrijetla, među kojima su i oni koji prijete sigurnosti.

Piše: Vanja Bjelica / dnevni-list.ba

MMF BiH odobrio 1,2 milijarde eura

SARAJEVO - Bosna i Hercegovina dogovorila je aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom vrijedan 1,2 milijarde eura na razdoblje od tri godine u kvotama od 400 milijuna eura godišnje od čega se dvije trećine odnosi na Federaciju BiH, a jedna trećina na Republiku Srpsku.

Na press konferenciji nakon sastanka delegacije MMF-a s Fiskalnim vijećem BiH premijer BiH Nikola Špirić je kazao da su petnaestodnevni razgovori MMF-a s vladama entiteta i državnom vladom urodili plodom, te da je usaglašen tekst pisma namjera što znači aranžman s MMF-om.

Delegacija MMF-a koja je boravila u BiH obavijestit će Izvršni odbor MMF-a o postignutim dogovorima koji bi u narednih nekoliko mjeseci trebali odobriti taj aranžman. Nakon toga bi trebala biti operativna prva tranša sredstva za ovu godinu. Dotad se očekuju konkretni potezi vlada entiteta i Vijeća ministara BiH što znači provođenje mjera, donošenje odluka i pripremu rebalansa proračuna za parlamentarnu proceduru.

"Da bi sredstva bila operativna vlade na svim razinama do kraja lipnja morat će usvojiti mjere, odluke i korekcije zakona, izvrše rebalanse proračuna na entitetskoj razini i proslijediti ih u parlamentarnu proceduru da bi se do kraja kolovoza izvršilo prestruktiranje proračuna", kazao je Špirić.

On je naglasio da to znači da će, kroz svoje mjere, korekciju zakona i reformu socijalnog sektora, Vlada FBiH morati osigurati uštede u visini od 414 milijuna KM, RS 146 milijuna KM, BiH 40 milijuna KM, a Vlada Distrikta Brčko deset milijuna KM.

"Radi se o proklamiranoj politici vlada na svim razinama da će doći do obuzdavanja rasta plaća, te reforme u socijalnom sektoru. Dogovorili smo se da ćemo voditi računa o uštedama ovih 40 milijuna KM koje mora provesti Vijeće ministara BiH, kao i uštedama na nižim razinama vlasti da bismo stvorili racionalne okvire za 2010. godinu, ali nismo imali obvezu da Vijeće ministara BiH vrši rebalans proračuna jer nema zakonske norme za to", kazao je Špirić.

Špirić je kazao da će se morati provesti reforme u socijalnom sektoru, ali istaknuo da te mjere neće biti dikriminacijske nego takve da se napravi održiv sustav.

6.5.2009.
Pincom.info

Vehabije ne daju djeci u kazalište

SARAJEVO - Djeca čiji su roditelji pripadnici selefijskog pokreta u BiH ne idu u kino i kazalište zajedno sa svojim vršnjacima i kolegama iz školskih klupa.

Razlog tome su zabrane njihovih roditelja koji ne žele da djeca odlaze na takva mjesta, čak i ako je to u okviru redovnih nastavnih aktivnosti.

Kako je za "AS" izjavio Ekrem Tucaković iz Službe za odnose sa javnošću Rijaseta Islamske zajednice u BiH, on ranije nije imao takvu informaciju.

- Djeca treba ići u školu kao i sva druga. To su neke incidentne situacije. Normalni procesi u odgoju i obrazovanju, onako kako je predvidio nastavni plan i program, nešto je što obuhvaća svu djecu bez ikakve razlike - rekao je Tucaković.

On je dodao kako nema smisla izdvajati djecu na bilo kojoj osnovi i da su to samovoljne odluke roditelja.

- Roditelji odlučuju na svoju ruku i to nema nikakve veze sa Islamskom zajednicom, islamom ili nekim našim stavovima. Rijaset nema ništa s tim - kazao je Tucaković.

Kada je u pitanju odnos islama prema filmu i kazalištu općenito, to je stvar osobnog izbora čovjeka sve dok je u okviru općih stavova i moralnih uzusa.

Kada je islam u pitanju, to je stvar nekeosobne orijentacije, volje i želje. U tom smislu nikada nismo imali problema niti komu možemo predlagati, a i nismo predlagali što je dobro, a šta je loše - zaključio je Tucaković.

6.5.2009.
Pincom.info

Izetbegović: Uvijek u BiH žele napraviti neki tronožac

SARAJEVO - Komentirajući medijske napise kako bi zajedno sa predsjednikom HDZ- BiH Draganom Čovićem i Dodikom mogao biti uhićen, Bakir Izetbegović kaže kako su to samo špekulacije bez ikakvih argumenata i motiva, te dodaje kako se bliži Kongres SDA i da su neke snage iz SDA u panici jer vide da se stvari ne razvijaju kako su zamislili.

Izetbegović za Centralni dnevnik NTV Hayat, je rekao kako je montiranje optužnica borba za vlast, te kako će on stati iza svojih ljudi u stranci do kraja.

On navodi da se u BiH uvijek pokušava napraviti neki tronožac, pa da će u slučaju kada se optuži Dodika tražiti balans te će se optužiti neko od Hrvata i Bošnjaka, a da se sada radi samo na nagađanjima.

3.5.2009.
Pincom.info

BiH ne može osporiti gradnju mosta

MOSTAR – Republika Hrvatska gradnjom mosta kopno - Pelješac ne ugrožava granicu niti prava BiH na otvoreno more, rekli su nam iz Vlade RH reagirajući na zahtjeve Predsjedništva BiH da se granice na moru moraju riješiti prije početka gradnje najvećeg hrvatskog mosta.
Kako granica na moru između bivših republika SFRJ nikada nije ucrtana bh. vlasti smatraju da nitko, pa ni Hrvatska, ne zna je li most na teritoriju BiH. Predsjedništvo BiH također je najavilo da će, ako im Hrvatska ne odgovori na zahtjeve, potražiti pravdu, koju im jamči Konvencija UN-a o pravu mora, na nekom od međunarodnih arbitražnih ili sudskih tijela. S druge strane iz Vlade RH kažu da u cijelosti poštuju svoje obveze iz Konvencije UN-a iz 1982., sukladno čemu BiH nema osnove za tužbu.

Nesmetan ulazak brodova u Neum

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH Mario Dragun kaže da se Ugovor o državnoj granici između RH i BiH iz 1999., iako nije ratificiran ni u jednoj državi, od dana potpisa, primjenjuje. “Budući da se most kopno - Pelješac nalazi u nespornom dijelu hrvatskog teritorija, udaljen oko 500 metara od granične crte definirane predmetnim ugovorom, izgradnja mosta ni na koji način se ne može dovesti u izravnu vezu s konačnim definiranjem granične crte”, smatra Dragun dodajući da je Hrvatska pri projektiranju mosta također vodila računa i o nesmetanom uplovljavanju brodova u bh. more. Kada je riječ o nesmetanom uplovljavanju brodova u i iz zaljeva Neum- Klek, pojašnjava Dragun, Vlada RH i Vijeće Ministara BiH osnovali su stručne skupine koje su polazeći od nespornog prava RH da mostom spoji dijelove svog teritorija, kao i prava na neškodljiv prolazak brodova u i iz zaljeva Klek-Neum, definirale temeljne karakteristike plovnog puta ispod budućeg mosta.

Most ne ugrožava BiH

Prema informacijama koje nam je dala Vlada RH spomenute stručne skupine su se sastale tri puta tijekom 2006., te su upravo u skladu sa zahtjevima bh. strane definirane dimenzije plovnog puta od 200 metara, te visina svijetlog otvora mosta od 55 metara, a slijedom čega je i projektiran most uvažavajući navedene parametre. “Republika Hrvatska sukladno međunarodnom pravu priznaje pravo neškodljivog prolaska brodova u i iz teritorijalnog mora BiH uobičajenim plovnim putovima kroz svoje teritorijalno more, ali i kroz svoje unutarnje morske vode, te u cijelosti poštuje svoje obveze iz Konvencije UN-a”, rekao nam je Dragun naglašavajući da planovi izgradnje mosta ni na koji način nisu povezani s pitanjem razgraničenja između dviju susjednih i prijateljskih država, a niti dovode u pitanje pravo neškodljivog prolaska brodova u i iz Neum-Klek zaljeva.

Piše: Vanja Bjelica/ dnevni-list.ba

RH: BiH ne može osporiti gradnju Pelješkog mosta

ZAGREB– Republika Hrvatska gradnjom mosta kopno - Pelješac ne ugrožava granicu niti prava BiH na otvoreno more, rekli su Dnevnom listu iz Vlade RH reagirajući na zahtjeve Predsjedništva BiH da se granice na moru moraju riješiti prije početka gradnje najvećeg hrvatskog mosta.

Kako granica na moru između bivših republika SFRJ nikada nije ucrtana bh. vlasti smatraju da nitko, pa ni Hrvatska, ne zna je li most na teritoriju BiH. Predsjedništvo BiH također je najavilo da će, ako im Hrvatska ne odgovori na zahtjeve, potražiti pravdu, koju im jamči Konvencija UN-a o pravu mora, na nekom od međunarodnih arbitražnih ili sudskih tijela.

S druge strane iz Vlade RH kažu da u cijelosti poštuju svoje obveze iz Konvencije UN-a iz 1982., sukladno čemu BiH nema osnove za tužbu.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH Mario Dragun kaže da se Ugovor o državnoj granici između RH i BiH iz 1999., iako nije ratificiran ni u jednoj državi, od dana potpisa, primjenjuje.

“Budući da se most kopno - Pelješac nalazi u nespornom dijelu hrvatskog teritorija, udaljen oko 500 metara od granične crte definirane predmetnim ugovorom, izgradnja mosta ni na koji način se ne može dovesti u izravnu vezu s konačnim definiranjem granične crte”, smatra Dragun dodajući da je Hrvatska pri projektiranju mosta također vodila računa i o nesmetanom uplovljavanju brodova u bh. more.

Kada je riječ o nesmetanom uplovljavanju brodova u i iz zaljeva Neum- Klek, pojašnjava Dragun, Vlada RH i Vijeće Ministara BiH osnovali su stručne skupine koje su polazeći od nespornog prava RH da mostom spoji dijelove svog teritorija, kao i prava na neškodljiv prolazak brodova u i iz zaljeva Klek-Neum, definirale temeljne karakteristike plovnog puta ispod budućeg mosta.

Prema informacijama iz Vlade RH spomenute stručne skupine su se sastale tri puta tijekom 2006., te su upravo u skladu sa zahtjevima bh. strane definirane dimenzije plovnog puta od 200 metara, te visina svijetlog otvora mosta od 55 metara, a slijedom čega je i projektiran most uvažavajući navedene parametre.

“Republika Hrvatska sukladno međunarodnom pravu priznaje pravo neškodljivog prolaska brodova u i iz teritorijalnog mora BiH uobičajenim plovnim putovima kroz svoje teritorijalno more, ali i kroz svoje unutarnje morske vode, te u cijelosti poštuje svoje obveze iz Konvencije UN-a”, rekao je Dragun naglašavajući da planovi izgradnje mosta ni na koji način nisu povezani s pitanjem razgraničenja između dviju susjednih i prijateljskih država, a niti dovode u pitanje pravo neškodljivog prolaska brodova u i iz Neum-Klek zaljeva.

2.5.2009.
Pincom.info

Demografsko stanje u BiH: Dnevno odlazila 4 Hrvata, a dolazilo 16 Bošnjaka

Položaj Hrvata u glavnome gradu BiH, kao i u cijeloj Federaciji BiH, te državi posebice sa stajališta demografije i gospodarskog položaja, postao je temom kojom su se počeli baviti i znanstvenici.

Krizna 2008. godina
Tako je mr. Borislav Brozek, ekonomski stručnjak iz Sarajeva, inače izvrstan poznavatelj statistike, u posljednjem broju časopisa poznatijeg kao “Radovi” Hrvatskog društva za znanost i umjetnost objavio članak koji tretira problematiku Hrvata u Sarajevu u dužem razdoblju od 1878. do 2008. godine, s naglaskom na usporedbu razdoblja posljednjeg popisa stanovništva te poraća od 1997. do 2008. godine. Nedvojbeni zaključak je da se demografsko stanje Hrvata rapidno pogoršava, naročito od posljednjeg popisa od 1991. godine. U radu je autor naveo veliki broj vrlo zanimljivih statističkih podataka, kao i neke izračune, dakako one matematičke koji se odnose na postotak.

Inače, profesor Brozek je detaljno prikazao kako Hrvati u FBiH žive u zajednici s Bošnjacima te je dao usporedbu ova dva nacionalna entiteta u demografskim obilježjima. Navedeni pokazatelji i relacije su iznenađujuće i otkrivaju da je položaj Hrvata dostigao najnižu razinu u posljednjih 77 godina, o kojima postoje podaci.

Zašto su Hrvati Sarajeva u uzmicanju, a ne poduzimaju pravne mjere za opstanak, zašto se osjećaju nemoćno i zašto misle da zbog 3 posto u strukturi stanovništva grada ne mogu bitno promijeniti položaj, kakva je stvar, kakav je stvarni profil Hrvata u Sarajevu, pojedinačno i u raznim udrugama te zašto je mali udio mladih Hrvata u političkom vodstvu i gospodarstvu i uopće u Sarajevu, samo su dio pitanja na koje je Brozek pokušao dati obrazloženje.

Prema njegovim riječima, odgovor može biti u obliku prikaza stanja Hrvata u Sarajevu u 2008. godini. U tom kontekstu Brozek ističe kako je 1991. godine u Sarajevu živjelo tri puta manje Hrvata nego što je to slučaj u Federaciji BiH. U 2008. godini u Sarajevu je sedam puta manje Hrvata nego u FBiH. Međutim, mr. Borislav Brozek ističe da je potrebno sustavno istraživanje ovog problema, a još više strategija poboljšanja položaja Hrvata u Sarajevu i ne samo u njemu nego i šire na području entiteta i države.

Kako su Hrvati nestali
Uzorak koji je Brozek predstavio iz 2000. godine, prema njegovim riječima, može biti poučan. Naime, 2000. godine u Sarajevu su živjela čak 26.373 Hrvata, od ukupno 2,287.624 stanovnika Federacije, od kojih su 500.102 Hrvata. Te 2000. godine, koja se čini prekretnica u promjeni položaja Hrvata, u Federaciji BiH Hrvati su sudjelovali u ukupnom stanovništvu sa 21,9 posto, a u Sarajevskoj županiji Hrvati su participirali sa 6,8 posto. Konačno, 2008. godine sudjelovanje Hrvata u broju stanovništva je više nego prepolovljeno i iznosi 3,1 posto.

Brozek otkriva kako i na koji način su Hrvati curili iz Sarajeva od 1991. do 1999. godine. Naime, prema njegovu izračunu, za osam godina u Sarajevu su se “istopila” 9354 Hrvata na način da su pojedini umrli, a ostali doživjeli mehanički odljev.

Budućnost upitna
Prema njegovu izračunu, 1169 Hrvata godišnje je napuštalo Sarajevo, 97 mjesečno ili tri Hrvata dnevno su odlazila iz Sarajeva od 1991. do 1999. godine. U sljedećih devet godina, dakle do 2008. godine, broj Hrvata se dalje smanjivao, i to za 11.756 ili 1306 godišnje, 109 mjesečno ili četiri dnevno. Istodobno je populacija Bošnjaka rasla, i to 7196 godišnje ili 660 mjesečno i 20 dnevno. Prema urađenoj aproksimaciji, broj Bošnjaka od 1999. do 2008. godine rastao je godišnje za 5612 ili mjesečno za 468 i dnevno za 16.

Zanimljivi su i podaci za Sarajevo koji se odnose na 1981. godinu. Naime, Hrvati su te godine sudjelovali u stanovništvu sa 17,3 posto, a u bivšem SK sa 12,6 posto, što znači da su u minusu za 27 posto u političkoj poziciji. Kod tadašnjih muslimana također se bilježi minus od 19 posto, a Srbi su u plusu 42 posto. Nadalje, Brozek konstatira da je sudjelovanje Hrvata od 1991. do 2008. godine opadalo po stopi od 0,206 posto te iznosi tvrdnju kako će se 2025. godine broj Hrvata svesti na 0,6 posto. Drugim riječima, svaki stoti stanovnik Sarajeva tada bi bio Hrvat. Ovaj podatak se odnosi na prognozirani broj stanovnika u županiji koji bi, prema izračunu Brozeka, 2025. godine iznosio 620.000. (Večernji list)

Hoće li Čović završiti kao Jelavić?

SARAJEVO – Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović mogao bi postati državni rekorder po broju optužnica i kaznenih prijava koje su od 2001. do danas podignute protiv njega. Državni sud jučer je potvrdio optužnicu protiv Dragana Čovića i Edhema Bičakčića za aferu stanovi tešku više od tri milijuna maraka u vrijeme dok su bili na funkcijama dopremijera i premijera Federacije. Uz ovo, protiv Čovića još uvijek nije okončan postupak za zlouporabu položaja koju je počinio kao federalni ministar financija u slučaju Lijanović. Sud BiH se u ovom slučaju proglasio nenadležnim i prebacio ga na sarajevsko Županijsko tužiteljstvo.
Uz sve to, u Županijskom tužiteljstvu Mostar protiv Čovića se vode još tri istrage za kriminalna djela i to u slučajevima Eronet, Soki i Mondo. Postavlja se pitanje hoće li sadašnji prvi čovjek HDZ-a BiH završiti kao i njegov prethodnik Ante Jelavić, koji je pred presudom za navodni kriminal pobjegao u Hrvatsku gdje je razvio privatni biznis.

Uskoro saslušanje

Kad je u pitanju posljednja optužnica - bivši premijer Vlade FBiH Edhem Bičakčić i tadašnji ministar financija Dragan Čović, uskoro će se pred sucem za prethodno saslušanje Suda BiH izjasniti o krivnji. Optužnica Državnog tužiteljstva ih tereti da su od 1999. do 2001. zlouporabili položaj ili ovlasti tako što su iz sredstava proračuna izdvojili nešto više od 3,5 milijuna maraka za rješavanje stambenih pitanja zaposlenika u izvršnoj, sudskoj i zakonodavnoj vlasti. Bičakčić i Čović su, kao što smo već objavili, prekoračenjem svojih službenih ovlasti donijeli odluke koje su obuhvatile rješavanje stambenog pitanja i adaptaciju stanova za 64 političara, kao i vojna funkcionara, tako što su postupali suprotno odredbama Zakona o Vladi FBiH i Poslovniku o njezinom poslovanju. Ipak, spomenutim zakonom i pravilnikom je određeno da Vlada svoje odluke donosi na javnim sjednicama i to većinom glasova prisutnih članova. Međutim, Bičakčić i Čović su donijeli i potpisali navedene odluke, a da se o njima uopće nije raspravljalo na sjednicama Vlade. Na osnovi tih odluka donesena su sredstva za kupovinu i adaptaciju 64 stana. Na ovaj način su Bičakčić i Čović kao službene osobe Vlade FBiH, prekoračili granice svoje službene ovlasti, te drugima pribavili imovinsku korist u iznosu od 3,6 milijuna maraka, za koliko su također, oštetili federalni proračun.

Stanovi braći Ljubić

Na osnovi ugovora o kupoprodaji stana u Ulici Ismeta Mujezinovića između Vladine službe kao kupca, te Marije i Matka Topalović kao prodavača, Služba je platila kupoprodajnu cijenu od 190.000 maraka na račun u Gospodarskoj banci, te potom 19.000 maraka na ime poreza na promet troškova postupka. Vlada je na taj način nabavila stan, koji je na trajno korištenje dodijeljen Boži Ljubiću, dok mu je i omogućena korist veća od 187.000 maraka. Na ovakav način pribavljena je imovinska korist Fuadu Kasumoviću, u iznosu većem od 65.000 maraka, a ovaj iznos je isplaćen na ime adaptacije stana u sarajevskoj Ulici Jovana Bjelića. Na sličan način je Stjepanu Kljujiću pribavljeno 13.114 maraka na ime djelomičnog završetka gradnje stana u Tešanjskoj ulici u Sarajevu, zatim saniranje stana Mirzi Hajriću u Ulici branitelja Sarajeva u iznosu od 40.000 maraka, potom Mirsadu Ćemanu više od 10.000 maraka također, za adaptaciju stana, te Miri Bradari više od 52.000 maraka za izvođenje građevinsko-zanatskih radova na objektu u Ulici francuske revolucije. Halidu Genjcu je potom, ovakvim Bičakčićevim i Čovićevim odlukama, pribavljeno 44.000 maraka za saniranje stana u Sarajevu, Mehmedu Ceri za istu namjenu skoro 37.000 maraka, te potom Fikretu Jašareviću 31.000 maraka, također, za adaptaciju stana. Ukupan iznos od 186.000 maraka je uplaćen Atifu Dudakoviću na ime kupovine stana i garaže u Ulici Maria Mikulića, dok je na ime avansa Huseinu Živalju uplaćeno 55.000 maraka. Također, Mariofilu Ljubiću je na ime ugovora o kupoprodaji stana u sarajevskoj Ulici Rizaha Štetića omogućeno pribavljanje imovinske koristi veće od 189.000 maraka, a Sakibu Mahmuljinu je uplaćeno ukupno 265.146 maraka na ime kupovine kuće s dvorištem u Ulici Mehmeda Handžića. Ova optužnica obuhvatila je i kupovinu stana sadašnjeg premijera Vlade FBiH Nedžada Brankovića, a Bičakčić i Čović su mu svojim odlukama pribavili korist nešto veću od 245.000 maraka. Ivi Andriću Lužanskom je financirana izgradnja stambeno-poslovnog objekta u Tuzli, a Bičakčić i Čović su mu, kako se navodi u optužnici, omogućili pribavljanje 109.000 maraka. I tu nije kraj, ali mi donosimo popis imena i iznosa koji su dodijeljeni a koji stoje u optužnici među kojima je i nekoliko NN osoba.

Pišu: H. Rovčanin, N. Dedić/ dnevni-list.ba